Ponedeljak, 20.01.2003.

09:02

Dogodilo se 20. januara

Izvor: SRNA

Default images

1265. - Prvi put sazvan engleski parlament, čime je plemstvo ograničilo vlast monarha Henrija Trećeg, porijeklom iz francuske dinastije Plantageneta. Donji dom - koji je sazvao Francuz Simon de Monfor, vođa Baronske stranke - činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao parlament u ime kralja Henrija, kojeg je 1264. zarobio poslije pobede nad njegovim snagama.

1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog visoko plemstvo primoralo da abdicira u korist sina Edvarda Trećeg. 1649. Zarobljeni kralj Čarls Prvi na kraju građanskog rata monarhista i parlamentarista u Engleskoj izveden na sud pod optužbom za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Ubrzo je osuđen na smrt i pogubljen deset dana kasnije.

1667. - Posle 13 godina borbi Rusija porazila Poljsku, u ratu koji je izbio kad su 1654, posle pobede nad poljskom vojskom, pobunjeni pravoslavni ruski kozaci u Ukrajini - kojima je Poljska pokušala da nametne rimokatoličku veru - priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u Andrusovu Poljska se odrekla Kijeva, Smolenska i đela Ukrajine na lijevoj obali rijeke Dnjepar.

1876. - U Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog posle izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka.

1900. - Umro engleski pisac i kritičar Džon Raskin. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Dela: o umetnosti - "Moderni slikari" , "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima - "Do poslednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".

1916. - Umro srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda , što su Austro-Ugarska i Njemačka iskoristile da počnu Prvi svetski rat. Čabrinović - koji je umro od posledica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara sjeverno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obešeni, a maloletnici Princip, Čabrinović i gimnazijalac Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.

1920. - Rođen italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini , jedan od najvećih sineasta 20. veka. Posle Drugog svetskog rata, na početku karijere bio je jedan od najistaknutijih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz "felinijevski" skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: "Svetla varijetea", "Dangube", "Ulica" (Oskar), "Probisvet", "Kabrijine noći" (Oskar), "Sladak život" (prva nagrada u Kanu), "Osam i po" (Oskar), "Đulijeta i duhovi" (Zlatni globus), "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "Džindžer i Fred".

1921. - Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svjetskog rata.

1945. - Umro srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je potom u gradu kojem je doneo slobodu sahranjen bez ikakvih počasti.

1945. - Demokrata Franklin Delano Rozevelt započeo četvrti mandat predsjednika SAD, što je jedinstven slučaj u istoriji te zemlje. Za vreme njegovog mandata donet je amandman na Ustav SAD, po kome jedna te ista osoba može biti samo dva puta birana za predsednika Amerike.

1961. - Demokrata Džon Kenedi je u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

1973. - U Konakriju ubijen Amilkar Kabral , jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

1981. - Republikanac Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.

1981. - Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.

1984. - Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.

1992. - Pad "Erbasa A-230" u brdima južno od francuskog grada Stazbur preživelo samo devet od 96 ljudi u avionu.

1993. - Umrla američka glumica holanskog porjekla Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF-a. Filmovi: "Praznik u Rimu" (Oskar), "Doručak kod Tifanija", "Moja draga ledi", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne".

1996. - Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda.

1997. - Bil Klinton započeo drugi mandat predsednika SAD. 2001. - Džordž Buš položio zakletvu kao 43. američki predsednik.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: