Da li je pomirenje na prostorima bivse Jugoslavije
nakon decenije konflikta moguce? Ako jeste,
kada? To su pitanja kojima su se u subotu
bavili ucesnici konferencije “Istina, odgovornost
i pomirenje” koja se u organizaciji Radija
B2-92 odrzava u Ulcinju. Dopisnik B2-92,
Jasna Jankovic, prenosi da se tokom jucerasnjih
diskusija o istinama i odgovornostima, pitanje
pomirenja provlacilo kroz dva pitanja: da
li je pretpostavka za pomirenje puno saznavanje
istine, da li potrebno da zajednice koje
su bile i negde su jos uvek u konfliktu,
sazru do odredjenog nivoa odgovornosti da
bi se potom izmirile? Profesor Univerziteta
u Tel Avivu Ari Nadler podsetio je tokom
prepodnevne diskusije da mir predstavlja
proces koji traje, a da razmisljanje o pomirenju
moze da zapocne tek posle zavrsetka konflikta.
"Pomirenje tada", kazao je profesor Nadler,
"moze da krene u dva pravca: ziveti jedni
pored drugih ili, opet zajedno, jedni sa
drugima". Nura Ahmeta, studenta sa Kosova
Univerziteta u Bostonu, okrenula se buducnosti
i verovanju da do pomirenja moze dovesti
samo ono drustvo koje je izgradjeno na principima
demokratije. Profesor Vladimir Ilic smatra,
medjutim, da to nije dovoljno: "Albanci
su vrlo slicni Srbima. Ne moze se ocekivati
da ce posle rata koji su Albanci dobili,
umerene albanske politicke snage dobiti demokratske
izbore. Na Balkanu se cene ratnicke zasluge
i prve demokratske izbore na Kosovu, posto
je to balkanska zemlja ili oblast, svejedno,
dobice ekstremisti, oni koji ce moci da se
pozivaju na vojnicke zasluge, nesto slicno
onome sto je bilo u Srbiji 1918. godine ili
1945". Konferencija u Ulcinju zavrsava u
subotu popodne.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare