CG i Hrvatska: Počinju popisi

Popis će u Crnoj Gori trajati do 15. aprila, a u Hrvatskoj do 28. aprila.

Na zagrebačkim trgovima popis stanovništva jedna je od glavnih tema. Odgovor na pitanja je građanska, ali i zakonom propisana dužnost, pišu zagrebački mediji i podsećaju da u slučajuda neodazivanja ili davanja pogrešnih podataka - kazna je do 800 kuna, što je nešto više od sto evra.

Popisivači već znaju napamet sva pitanja, od stanovanja, obrazovanja, državljanstva, izvora prihoda pa sve do tačnog broja peradi, jer su u četvrtak, nakon četiri dana obuke, polagali ispit i dobili uverenje koje moraju pokazati građanima. Četiri nedelje, do 28. aprila, građane Hrvatske će brojati 15 000 popisivača, kao i još više od dve i po hiljade kontrolora, instruktora i drugih lica.

To košta 175 miliona kuna, odnosno blizu 24 miliona evra, ali Ivan Kovač, direktor Državnog zavoda za statistiku, kaže da se taj posao mora uraditi.

"Cilj popisa stanovništva je prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima", kazao je on.

Pitanje broj 21 ipak je podiglo najviše prašine. Pod vera – može da se odgovori: katolička, druga, nije vernik i ne izjašnjava se. Šta je sa onima koji veruju u Boga, ali ne pripadaju određenoj religiji - pita se ovih dana deo građana, a Marijana Bijelić, iz udruženja Protagora ima još zamerki.

"Izražavanje verske pripadnosti nije tajno. Druga stvar - u ime osobe na koju se podaci odnose često odgovaraju i članovi obitelji. Treća stvar ljudi se pitaju o veri, a ne o religiji", smatra ona.

S druge strane Katolička crkva u Hrvatskoj je pozvala sve da kažu da su Hrvati-katolici.

Slično i u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je kampanja u kojoj se građanima, iako je zakonom zabranjeno, sugeriše kako da se nacionalno izjasne pred popisivačima, dostigla kulminaciju i veoma podseća na onu predreferendumsku iz 2006. godine.

Agencije prenose da su građani "bombardovani" televizijskim reklamama i specijalnim emisijama, dok se na ulicama uništavaju bilbordi etničkih manjina.

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović i premijer Igor Lukšić pozivali su građane u nekoliko navrata da popisivačima slobodno iskažu kako se osećaju, ali nezadovoljni su i Srbi i Albanci i Bošnjaci.

Prethodnih dana najviše se zaoštrila retorika prema Srbiji, nakon objavljivanja strategije Vlade Srbije o odnosu prema srpskoj dijaspori u regionu. Crna Gora je okarakterisala taj dokument i ponašanje Srbije kao direktno mešanje u njene stvar, što su zvaničnici u Srbiji oštro demantovali

U Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće uspelo je da se izbori za poštovanje pravila proporcionalne zastupljenosti Srba u ukupnom stanovništvu za izbor popisivača, što će ohrabrujuće uticati na mnoge ispitanike.

S obzirom na to da rezultati prethodnog popisa stanovništva iz 2001. godine nisu bili zadovoljavajući niti objektivni za Srbe u Hrvatskoj, jer su Srbi bili u strahu da se slobodno izjasne, sada se očekuje da će do leta, kada će biti poznati prvi rezultati, biti konstatovan veći broj Srba u Hrvatskoj.

Predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je sve građane zemalja regiona u kojima se održava popis stanovništva da se u skladu sa savremenim evropskim standardima i vrednostima slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i verskoj pripadnosti, saopštila je juče pres služba predsednika.

Albanija odložila pois

Popis stanovništva u Albaniji, koji je trebalo takođe da se održi početkom aprila, odložen je za novembar ove godine, a kao razlog za to zvanično se navode lokalni izbori koji su zakazani za 8. maj.

Prema saopštenju Ministarstva za inovacije i informacione tehnologije, popisivanje građana u periodu "neposredno pre i tokom izbora moglo bi da bude neprecizno", prenela je agencija ATA.

Međutim, popisu stanovništva, koji će koštati 15 miliona evra, protivili su se predstavnici verskih zajednica, istoričari i organizacije civilnog društva, kao i pojedini desničari osporavajući upitnik sa više od sto pitanja koji svaki građanin treba da popuni.

Njima smeta to što će se građani izjašnjavati o svojoj etničkoj i verskoj pripadnosti.

Članovi udruženja "Mlade patriote", koji su nedavno održali demonstracije u Tirani, nosili su transparente na kojima je pisalo: "Albanija nije multietnička država", "Popis po etničkoj osnovi ugrožava nacionalnu bezbednost".

Pre odluke o odlaganju popisa, na udaru se našao grčki konzul Teodoros Ikonomu, koji je u jednoj izjavi pozvao pripadnike grčke manjine na jugu Albanije, odnosno, kako je rekao, u "severnom Epiru", da se slobodno izjasne na predstojećem popisu stanovništva.

U Tirani mnogi taj geografski naziv doživaljavaju kao "provokaciju i teritorijalnu pretenziju reakcionarnih krugova (Grčke) koji pripadaju prošlom veku".

Albanska Partija pravde, integracija i jedinstva zatražila je od vlade u Tirani da grčkog konzula u Korči, mestu na jugu zemlje, proglasi "personom non grata". U toj stranci ističu da se on meša u unutrašnja pitanja Albanije.

Ta polemika se u međuvremenu stišala, pošto su izbori odloženi. Albanija ima oko 3,2 miliona stanovnika, među kojima ima i Grka, Srba, Crnogoraca, Makedonaca, Vlaha, ali njihov broj se tačno ne zna, pošto su u vreme komunističkog režima decenijama bili žrtve pritisaka i asimilacije. Zbog toga, procene o pripadnicima manjinskog stanovništva znatno variraju.