Ipak, nije jasno da li mu je dokumenta izdao MUP Srbije ili su falsifikat. "Veštačenjem lične karte i obrazaca na osnovu kojih je izdata ustanovićemo da li je u pitanju falsifikat ili je u policiji u Rumi izdat falsifikat", kazao je Ljajić. U službama MUP-a navode da nastavljaju posao na utvrđivanju ostalih pojedinosti vezanih za identitet kojim se Karadžić koristio.
Prethodnih godina Karadžić se predstavljao kao doktor Dragan Dabić i prilikom hapšenja je posedovao dokumenta na to ime. Prema prethodnim informacijama B92, ta lična karta izdata je policijskoj upravi u Rumi. U toku dana niko iz MUP-a nije želeo da komentariše te navode, ali su rekli da je taj slučaj preuzelo Tužilaštvo za ratne zločine.
Istovremeno, načelnik policijske uprave Sremske Mitrovice Zoran Smajić, u čijoj nadležnosti je i policijska ispostava u Rumi, izjavio je da ta uprava nema nikakve veze sa izdavanjem lične karte kojom se koristio haški optuženik Radovan Karadžić.
"Nemamo nikakve veze sa hapšenjem Radovana Karadžića, niti bilo kakve informacije sa eventualnim izdavanjem falsifikovane lične karte u Rumi", rekao je Smajić.
O njegovom identitetu i kretanju možete čitati u posebnoj vesti.
Odbor: Otkud lične karte
Odbor za bezbednost Skupštine Vojvodine zahtevaće od državnih organa detalje o hapšenju haških optuženika i kako su nabavili dokumenta.
Odbor će zahtevati informaciju o svim elementima vezanim za sprovođenje saradnje s Tribunalom u Hagu.
U toj informaciji trebalo bi da se nađu ne samo detalji o hapšenju Radovana Karadžića i Stojana Župljanina, već i kako su ova dvojica haških optuženika došli do lažnih ličnih karata, kaže član Odbora za bezbednost Skupštine Vojvodine Milan Đukić.
Đukić kaže za B92 da će država, ukoliko zaista ima nameru da sve rasvetli do kraja, morati da se upusti u razotkrivanje i čitave mreže Karadžićevih i Župljaninovih pomagača.
“Kod područnih uprava MUP-a Srbije insistiraćemo da nas podrobno obaveste o tom fenomenu jer to što su haški optuženici imali falsifikovane dokumente izdate u ovdašnjim policijskim stanicama ukazuje ne na pojedinačni problem, već na sistemsku pojavu," rekao je on za Dnevnik.
On je dodao da je iza takvog "modela 'rada' naprosto morao da stoji ili sistem ili otrgnuti deo sistema”.
“Jer, i Karadžić i Župljanin su koristili identitete preminulih ljudi poreklom iz BiH, što znači da im je neko pomogao da nabave njihova osnovna dokumenta, poput izvoda iz matične knjige rođenih, ali je činjenica i da im je onda ovde neko pomogao prilikom dobijanja državljanstva Republike Srbije. Dakle, puno je pitanja na koje će nadleženi organi naprosto morati da brzo daju odgovor”, rekao je Đukić.
"Dokumenta od struktura iz Bosne"
Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da su Radovanu Karadžiću lažna dokumenta verovatno izdale "strukture u Bosni".
On je za Večernje novosti rekao da je Karadžić očigledno dobio lažni identitet u vreme kada su njegovi stranački prijatelji bili na vlasti u Republici Srpskoj, dok je istovremeno u Srbiji za njega bio povoljan politički ambijent.
Vukčević najavljuje da "neće oklevati da primeni Zakon o jatacima" i da će pred zakonom odgovarati svi oni koji su Karadžiću pomagali u skrivanju.
"Priznajem da je njegova promena identiteta bila fascinantna. Karadžić je živeo novi paralelni život. Time je i uspeh službi koje su nadležne da ga lociraju bio veći. Kada sam dobio tu informaciju, počela je i priprema akcije hapšenja, čiji je prioritet bio da nema ljudskih žrtava", rekao je on.
On je dodao da je veoma mali broj ljudi znao pravi identitet Dragana Dabića i da je očigledno da je natraženiji haški optuženik paralelni život počeo da vodi mnogo ranije.
Vukčević je rekao da Karadžić nije uhapšen u petak i da je reč o spekulaciji. On je naveo da se intenzivno traga za svim haškim beguncima, kao i da su sve akcije hapšenja povezane i da je "svaka uspešno završena akcija put ka sledećoj".
Upitan da li će sada biti lakša potraga za Ratkom Mladićem, Vukčević je rekao da je reč o značajnim operativnim poduhvatima i da će svaki upotrebljiv podatak biti korišćen za lociranje drugih haških optuženika.
On je kazao da je veoma mali broj ljudi znao da je Dabić u stvari Karadžić i naveo da će ljudi koji su mu pomagali odgovarati.
MUP RS proverava baze podataka
Načelnik Uprave kriminalističke policije MUP RS Gojko Vasić izjavio je da je neformalnom proverom baze ličnih podataka građana RS utvrđeno da postoji mogućnost da je Radovan Karadžić dobio identitet preminulog Dragana Dabića iz Banjaluke.
"Kada smo putem medija saznali na čije ime je Radovan Karadžić koristio lične dokumente, mi smo proverili da li u svojim bazama imamo izdate lične dokumente na ime Dragan Dabić", rekao je Vasić.
Vasić je naveo da MUP RS čeka zvaničan zahtev policije Srbije o proveri podataka iz ličnih dokumenata koje je koristio Karadžić, kako bi moglo da se dođe do tačnih informacija o tome da li su ti dokumenti izdati na području tog entiteta BiH.
Navodeći da, osim imena i prezimena, nisu imali nikakve podrobnije podatke, poput datuma rođenja i matičnog broja, Vasić je rekao da su izvršene provere izdatih dokumenata na ime Dragana Dabića u okviru godišta rođenja koja bi mogla odgovarati stvarnim godinama Radovana Karadžića.
"U staroj bazi ličnih karata pojavila se jedna osoba sa imenom Dragan Dabić, rođen 1944. godine, sa područja Banjaluke, koja je preminula i postoji mogućnost da su korišćena njegova lična dokumenta", rekao je taj zvaničnik MUP.
Prema njegovim rečima, u bazi podataka pronađena je i osoba Dragan Dabić, rođen 1954. godine na području Sarajeva, koja takođe nije među živima.
Vasić, međutim, smatra da je malo verovatno da je Karadžić preuzeo identitet tog Dragana Dabića, s ozbirom na svoj izgled i godine. On nije isključio mogućnost da je putna isprava, koju je korisitio bivši predsednik RS, falsifikovana negde u RS.
Ruma, a ne Rumunija
Fama oko lažnog identiteta i isprava koje je koristio Radovan Karadžić na ime Dragana Davida Dabića dobila je i "rumunsku" dimenziju, zahvaljujući grešci u prevodu.
Rumunski inspektorat za registraciju stanovništva saopštio je da njihove vlasti nisu izdale ličnu kartu ime Dragana Dabića, kako su to javili pojedini mediji.
Rumunski inspektorat je, naime, reagovao na vest koju je objavila italijanska novinska agencija Adnkronos, a u kojoj se, očito greškom, kao mesto u kojem je Karadžiću izdata lažna isprava navodi Rumunija, a ne srpski grad Ruma, u kojem je u medjuvremenu "otkriven" izvesni Dragan Dabić.
Italijanska agencija prenela je, pozivajući se na "izvore bliske istražnim organima Srbije", da je lažni lični dokument koji je koristio Karadžić da bi prikrio svoj pravi identiteti "izdat u Rumuniji".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 23
Pogledaj komentare