Bivši predsednik Josipović ipak smatra da to neće pokvariti odnose Hrvata i Italijana.
Skandalozno svojatanje Istre i Dalmacije predsednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija na obeležavanju Dana sećanja na žrtve fojbi u nedelju (10.2.) u Bazovici kod Trsta, odjeknulo je u Sloveniji i Hrvatskoj poput groma iz vedra neba.
Proteklih nekoliko godina, zapravo skoro čitavu deceniju, traje svojevrsno primirje kada je reč o bolnim pitanjima fojbi i esula, koja su godinama, pa i decenijama, opterećivali odnose Hrvatske i Slovenije na jednoj i Italije na drugoj strani, piše "Dojče vele".
No, šta je zapravo tačno rekao Tajani? Svoj govor u Bazovici, mestašcu pored Trsta koje uglavnom nastanjuju Slovenci, i u kojem se svake godine organizuje komemoracija za italijanske žrtve s kraja Drugog svetskog rata, Tajani je zaključio neočekivanom porukom: „Živeo Trst! Živela italijanska Istra! Živela italijanska Dalmacija! Živeli italijanski esuli i vrednosti naše domovine!“ Pre toga, još je poručio milionima Italijana koji žive u Venecueli da neće da dozvoli ponavljanje „komunističke diktature kao Titove“ u njihovoj zemlji.
U odvojenoj izjavi novinarima, Tajani je rekao da će, kao Italijan, rodoljub i predsednik Evropskog parlamenta učiniti sve da skrene pažnju Brisela na posleratne događaje i žrtve fojbi, što je italijanski naziv za kraške jame u koje su partizani, pobednici na kraju Drugog svetskog rata, bez suđenja bacali vojnike i civile. Onima koji negiraju fojbe, Tajani je poručio da ih je pobedila istorija, nazivajući one koji negiraju taj zločin „saučesnicima u zločinu“. „Tu je na hiljade nevinih žrtava koje su ubijene samo zato što su bili Italijani i katolici“, rekao je Tajani, nazivajući žrtve ubistava žrtvama rata i antiitalijanskog neprijateljstva, koje su ubili „vojnici s crvenom zvezdom, samo zato što nisu spustili italijanske zastave“.
Fojbe i Aušvic
U Bazovici je bio i zamenik italijanskog premijera i ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini, koji je zločin u Bazovici izjednačio sa zločinom u Aušvicom. Prema njegovim rečima, deca koja su stradala u Aušvicu, jednaka su deci koja su stradala u fojbama, jer ne postoje mučenici A i mučenici B. Zato su i zločinci jednaki. „Jedni i drugi su zločinci“, uverava lider desničarske Lige.
Tajanijeva i Salvinijeva izjava izazvale su burne reakcije u Hrvatskoj i Sloveniji. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je ranije Tajanija nazivao „istinskim prijateljem“ i „poznavaocem Hrvatske“, najoštrije je osudio Tajanijevu izjavu, rekavši da u njoj prepoznaje „tragove teritorijalnih pretenzija i revizionizma“. Plenković je nazvao Tajanija kako bi mu izrazio nezadovoljstvo njegovom izjavom, zatraživši objašnjenje.
Na Tviteru se oglasila i hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je poručila da temelji Evropske unije ne počivaju na neprihvatljivim vrednostima revizionizma i iredentizma koji su prisutni u Tajanijevom govoru, iako je i sama u više navrata bila prozivana zbog revizionističkih izjava.
Reagovali su i drugi najviši zvaničnici zvaničnici, kao i hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu. Liberalni poslanik Ivan Jakovčić poručio je Tajaniju da, kao predsednik Evropskog parlamenta, više ne uživa njegovo poverenje.
Slično je bilo i u Sloveniji. Premijer Marjan Šarec žestoko je poručio da je reč o „istorijskom revizionizmu bez presedana“, podsetivši da je cilj fašizma bio „uništenje slovenskog naroda“. Upozorio je na falsifikovanje istorije u Sloveniji, ali i s italijanske strane granice, u čemu, nažalost, učestvuju i visoki evropski zvaničnici.
Predsednik Borut Pahor, u otvorenom pismu italijanskom kolegi Serđu Matareli poručuje da su neprihvatljive izjave kojima se želi da se stvori utisak da se u slučaju fojbi radilo o etničkom čišćenju, s obzirom na to da je i Matarela na nedeljnoj svečanosti u Rimu rekao da žrtve fojbi nisu posledica osvete za fašizam, već rezultat etničkog čišćenja.
Etničko čišćenje, a ne odmazda
Naposletku, oglasio se i sam Tajani, koji je na početku plenarnog zasedanja Evropskog parlamenta u Strazburu poručio da u njegovim izjavama nije bilo nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i Sloveniji, rekavši da nikoga nije želeo da uvredi i da mu je žao ako su njegove reči pogrešno shvaćene.
No Tajani je i u toj kratkoj izjavi rekao da „hiljade nevinih žrtava“ na italijanskoj strani nisu samo žrtve odmazde, već da se radilo o „neprihvatljivoj mržnji“, koja je bila i „ideološka i etnička i društvena“, jer je među žrtvama bilo mnogo onih koji nisu imali veze s fašistima.
Tajanijeva i Matarelina interpretacija tog zločina i njegovih uzroka radikalno odstupa od prevladavajuće interpretacije u Hrvatskoj i Sloveniji, prema kojoj taj zločin predstavlja isključivo odgovor na zločine italijanskih fašista nad Slovencima i Hrvatima, a ne etničko čišćenje.
Sličnu poruku, samo u radikalnijoj formi, poslao je 2007. tadašnji italijanski predsednik Đorđo Napolitano, koji je za fojbe okrivio „ekspanzionističke Slovene“ i „krvoločne slovenske varvare željne osvete“. Napolitanova izjava izazvala je buru u Sloveniji i Hrvatskoj, a tadašnji predsednik Stipe Mesić optužio je Napolitana za rasizam.
Verbalni sukobi i napetosti prevladani su tek nekoliko godina kasnije, 2010, kada su se tadašnji predsednici triju zemalja – Napolitano, Ivo Josipović i Danilo Tirk – sastali u Trstu na znamenitom koncertu pomirenja. Otvorena je nova stranica u odnosima triju zemalja, što je sada dovedeno u pitanje Tajanijevom izjavom.
Koncert mira u pulskoj Areni
Bivši hrvatski predsednik Josipović, tokom čijeg mandata je i došlo do tog velikog simboličnog koraka, podseća da je koncert u Trstu bio uvertira za još važniji susret s predsednikom Napolitanom u Puli 2011. godine, kada je u saradnji sa Zajednicom Italijana u Hrvatskoj, u Areni organizovan koncert mira, a prethodili su mu važni razgovori dvojice predsednika s predstavnicima italijanske zajednice, predstavnicima esula, te hrvatskih antifašista.
U razgovorima je istaknuta želja za mirom i suživotom, a osuđeni su svi zločini. Predstavnici esula jasno su rekli da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj, a na koncertu su dvojica predsednika, uz televizijski prenos, pročitali zajedničku izjavu u kojoj su podsetili i na „tragediju žrtava italijanskog fašizma koji je progonio manjine i koji se obrušio na susede Hrvate“, kao i „italijanskih žrtava osvete vlasti posleratne Jugoslavije“.
U izjavi se ističe i da za sve počinjene zločine nema nikakvog opravdanja, te da se u ujedinjenoj Evropi takvi zločini neće moći ponoviti. Zbog svega toga, Josipović je siguran da odlične odnose italijanske zajednice i hrvatske većine u Hrvatskoj neće poremetiti ovakve provokacije.
Mnogi koji poznaju Tajanija i njegov politički rad ostali su iznenađeni njegovim nastupom u Bazovici, s obzirom na to da je inače reč o umerenom političaru, članu Evropske narodne stranke. Njegovu izjavu zato možemo da objasnimo italijanskim unutrašnjepolitičkim kontekstom, budući da je i Tajani u predizbornoj kampanji za evropske izbore, a njegova stranka, Berluskonijeva „Forca Italija“, ne stoji dobro u anketama.
U Italiji je na vlasti radikalna nacionalno-populistička koalicija, a zemlja se suočava s ozbiljnim ekonomskim poteškoćama, koje se možda čine lakšim uz otvorene sukobe sa susedima, o čemu svedoči i aktuelni sukob Rima i Pariza.
Jačanje radikalne desnice
Tajanijevu i Salvinijevu izjavu Josipović smatra „nepatvorenim iskazom iredentizma i istorijskog revizionizma“. „Te izjave su, ma koliko da su kasnija, nevoljno data i nedovoljna objašnjenja pokušala da ublaže štetu, ozbiljan udarac evropskoj ideji pomirenja i zajedništva“, podvlači za DW Josipović.
Upitan o razlozima ponovnog otvaranja te teme, naš sagovornik Tajanijev i Salvinijev nastup stavlja u kontekst opšteg jačanja radikalne desnice u Evropi, istorijskog revizionizma i koketiranja s različitim oblicima fašizma. Nažalost, dodaje, i Hrvatska s tim ima ozbiljan problem.
Josipović smatra i da su stradanja Italijana u Jugoslaviji na kraju Drugog svetskog rata bila rezultat brutalne osvete nad lokalnim pripadnicima i saradnicima fašističkog režima, a često i zločin nad nedužnim ljudima koji se ne sme pravdati. On podseća i na to da je partizanski pokret vratio Hrvatskoj te krajeve, kao i one otete Rapalskim ugovorom. Salvinijevo poređenje fojbi sa Aušvicom smatra potpuno neprimerenim.
„Svako stradanje i žrtva zaslužuju pijetet, a zločin osudu. Ali, okolnosti, motivi i razmere tih zločina, potpuno su različiti“, ističe bivši hrvatski predsednik.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 6
Pogledaj komentare