On smatra da umesto jednostranih odluka sva otvorena pitanja Beograd i Priština treba da rešavaju i dijalogu, bez ultimatuma i "aut-aut" pozicija.
Dodaje da je uveren da je toga svesna i EU, koja bi, primećuje, ipak trebalo više i proaktivnije da pomogne u dijalogu.
Uveren je, međutim, da Srbija ni u kom slučaju ne sme biti "talac procesa pridruživanja ka EU", gde, kako kaže, postupci ne smeju da trpe i gde treba i dalje da se sarađuje.
U izjavi Danasu Bogovič kao primer za rešavanje tako teških pitanja pominje slovenačko iskustvo s vlasništvom Nuklerane elektrane Krško između Slovenije i Hrvatske, kod kojeg je kao tadašnji gradonačelnik Opštine Krško bio i lično aktivan.
Navodi da su razgovori dve države bili dugi, teški i komplikovani, te da su završeni su 2003, 13 godina od nezavisnosti obe zemlje.
"Slovenija i Hrvatska su u to vreme ipak dostigle međuvladin sporazum, u kojem je uzet u obzir i naš glas - građana iz Krškog. Taj sporazum su ratifikovali i slovenački i hrvatski parlament", podsetio je Bogovič, dodajući da je sporazum već 13 godina na snazi, a dve zemlje sarađuju u vlasništvu i upravljanju elektranom.
U tom smislu Bogovič kaže da bi dogovor o nuklearki u Krškom mogao da bude model za teška aktuelna pitanja u vezi s imovinom između Beograda i Prištine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare