Tome teži i Hrvatska. Kakve bi to posledice imalo po nju, ali i po susedne zemlje, pita Dojče vele.
Evropski parlament ponovno raspravlja o proširenju šengenske zone na Hrvatsku – uz Rumuniju i Bugarsku – što je dobra prilika i za pregled donekle izmenjenih okolnosti u tom kontekstu.
Ulazak Hrvatske u punopravni prostor kontinentalnog saveza, načelno bez unutarnjih granica, traje već dugo, a još duže kod druge dve članice EU.
Bio je to svojevrsni probni rok za te zemlje, ali za to vreme su neki odnosi u samoj EU postali bitno drugačiji. Izbeglička kriza vratila je Evropu unazad i njome se danas prostire neka nova, doslovno gvozdena zavesa – ona od tzv. žilet-žice.
Štaviše, po notornoj bodljikavoj žici najpoznatija su dva neposredna hrvatska EU-suseda: Mađarska i Slovenija. Šta će u takvim prilikama da znači neki novi Šengen, da li će žilet-žica da se preseli na granice Hrvatske prema njenim istočnim susedima?
Tonino Picula, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu, nije toliki pesimista, mada i sam poziva na ozbiljnost: “Izbeglička kriza i terorizam su posledično, između ostalog, doveli do manjka poverenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na spoljnim granicama, ali i sistematske provere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Evropske unije.“
“Evropa zaista ne sme da postane tvrđava opasana nepremostivim bedemom“, nastavlja Picula za DW, “ali takođe, Evropa koja nije bezbedna ne može da bude simbol blagostanja i otvorenosti. Trebalo bi jačati poverenje, ali i sisteme bezbednosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora – pronaći balans između jednog i drugog. Trebalo bi se fokusirati na evropsku solidarnost i rešavanje problema saradnjom, koliko god bili složeni.“ A kao što smo jednom ovde već ustanovili, Evropska unija bi krize u azijskim i afričkim zemljama trebalo da rešava na njihovim teritorijama – dakle pre nego što ih tamošnje stanovništvo napusti, a po mogućnosti čak tako što će Evropa da prestane da ih generiše.
Mimo toga, šta bi ulazak u režim Šengenskog sporazuma mogao da znači Hrvatskoj kada je reč o ekonomiji i kretanja njenih građana? Piculina poslanička grupa u Evropskom parlamentu (socijalisti i socijaldemokrate), predložila je novo razmatranje proširenja Šengena na novije članice, a on lično primećuje da bi se koristi po Hrvatsku mogle u prvom redu ogledati kada je reč o lakšem i bržem prolasku turista iz drugih zemalja EU preko granice Hrvatske. Jedna činjenica, koju naš sagovornik rado ističe, pokazuje da Evropljani svake godine u šengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja.
Ali Tonino Picula je i predsednik delegacije EU za odnose s Bosnom i Hercegovinom. Zato nas je interesovalo šta bi eventualno skoro proširenje Šengena na Hrvatsku značilo toj državi i njenim građanima. “Na mogućnosti putovanja građana BiH u EU mnogo više će uticati ukupna regulativa granične problematike EU, a manje samo članstvo Hrvatske u Šengenu. Recimo, uvođenje sistema ETIAS, tj. planirano obavezno najavljivanje putovanja građana država Zapadnog Balkana u EU, nije bilateralno pitanje. U svakom slučaju, ključna stvar vezana za Šengen jeste to što EU počiva na međusobnom poverenju zemalja Unije da se spoljne granice pouzdano štite, te da članice na tim granicama ne dozvoljavaju da se bilo kakva pretnja propusti preko njihovih teritorija ka unutrašnjosti EU“, uveren je Picula.
Trebalo bi pritom znati da je Hrvatska članica Evropske unije s najdužom spoljnom granicom prema trećim zemljama, od čega sa Bosnom i Hercegovinom deli oko hiljadu kilometara zajedničke granice. “Već sada, zbog prilagođavanja našeg prekograničnog režima za Šengen, uvedene su promene koje omogućavaju ispunjavanje šengenskih uslova za Republiku Hrvatsku, ali značajnije ne ugrožavaju dosadašnji život i navike stanovništva s obe strane granice. Taj pripremni period je važan kako bi i jedni i drugi zapravo da naučili da žive s novim graničnim režimom, ali i razvili graničnu infrastrukturu“, zaključak je Tonina Picule.
Njegova pozitivna očekivanja, međutim, ne deli poznati spoljnopolitički analitičar Tomislav Jakić, koga smo takođe pitali za mišljenje na tu temu. “U neku ruku je čak ironično govoriti o tome što bi ulazak u šengenski prostor značio za Hrvatsku danas kada već na slovenačkoj granici imate bodljikavu žicu. Šengen nažalost, nije više ono što je bio ili je trebalo da bude“, kaže Jakić. “Evropa zasnovana na ideji slobodnog protoka ljudi, roba i ideja, pretvara se u skup nacionalistički orijentisanih država usredsređenih na sopstveni suverenitet, gotovo u smislu 19. veka. I to tako što zatvaraju spoljne granice pred svima koji su u Evropi – baš onoj kakvu su zamislili njeni idejni tvorci – poželeli da pronađu sklonište.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 36
Pogledaj komentare