Većinom glasova, Haški tribunal je 31. marta prošle godine, oslobodio Šešelja krivice za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.
Optužnica je Šešelja teretila za progon nesrba na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, deportaciju i prisilno premeštanje, kao zločine protiv čovečnosti, te ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao kršenje zakona i običaja rata.
Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osudjen na 28 godina zatvora. U odgovoru na žalbu tužilaca, Šešelj je zatražio da ona bude odbačena.
Haški sud odlučio je, prošle nedelje, da postavi Šešelju pravnog zastupnika za predstojeću raspravu o žalbi Tužilaštva, pošto je on odbio da u raspravi učestvuje.
Uloga Šešeljevog postavljenog pravnog zastupnika biće ograničena isključivo na zaštitu proceduralnih prava optuženog tokom rasprave. Taj zastupnik, stoga, neće moći da ulazi u srž predmeta, tojest, da "u Šešeljevo ime odgovara na suštinu žalbe Tužilaštva".
Šešeljevog postavljenog zastupnika naknadno će imenovati sekretarijat suda u Hagu.
Lider SRS je, ranije, više puta izjavljivao da se u Hag neće više dobrovoljno vraćati nakon što ga je sud, s jeseni 2014, pustio na privremenu slobodu.
U pisanom odgovoru na žalbu Tužilaštva, Šešelj je ranije apelaciono veće suda izvestio da "nema nameru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom" i da se "u Hag neće vraćati dobrovoljno".
U istom dokumentu, Šešelj je naglasio da "ne namerava da dolazi u Hag ni na izricanje pravosnažne presude", koje će uslediti u dogledno vreme posle rasprave o žalbi Tužilaštva.
Haški sud je, rasporedom rada za raspravu koja će biti održana 13. decembra, ostavio vreme za Šešeljev odgovor na žalbu tužilaca, ukoliko se on predomisli i pristupi sudu.
Obrazlažući odluku da Šešelju postavi zastupnika, sudija Teodor Meron ocenio je da je odbijanje optuženog da učestvuje u raspravi "ometanje procesa koje opravdava da njegovo pravo da sam sebe zastupa bude ograničeno".
Sud je, ranije, Šešelju ostavio mogućnost da u raspravi učestvuje iz Beograda, posredstvom video veze, ukoliko ne bude mogao da putuje u Hag.
Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, sud će Šešelju dati mogućnost da na tužiočevu žalbu odgovori u roku od 10 dana pošto primi zapisnik sa zasedanja na srpskom jeziku.
Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014, pre izricanja prvostepene presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je oboleo od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.
U pritvoru Tribunala, Šešelj je bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je bila objavljena optužnica, do sredine novembra 2014.
Posle jednog neuspešnog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo u novembru 2007, a dokazni postupak je završnim rečima bio okončan u martu 2012.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare