Za povećanje korišćenja Interneta u Srbiji nije dovoljna samo infrastruktura koja je, mora se priznati, svakim danom sve bolja.
Neophodni su, naime, i interesantni sajtovi na srpskom webu koji bi svojim sadržajem i servisima privlačili posetioce. Na taj način građani bi imali veći interes da koriste stalne konekcije (broadband), poput ADSL-a ili kablovskog Interneta.
Novi projekat, B92.fm, iza kojeg stoji strateško partnerstvo medijske kuće B92 i Telekoma Srbije, a koji će premijeru doživeti na novosadskom festivalu Exit, može srpski Internet lansirati u orbitu. Reč je o društvenom (community) web sajtu preko kojeg će posetioci moći da imaju svoju ličnu radio-stanicu na kojoj će birati koje emisije i kakvu muziku žele da slušaju. Takođe korisnici će moći da prave profile, komuniciraju sa ostalim korisnicima i da učestvuju u kreiranju sadržaja.
Iako se često može čitati o uspešnim svetskim web projektima koji dostižu vrednost od više stotina miliona evra, činjenica je da je većina njih iz SAD. B92.fm je jedini projekat iz ovog dela Evrope koji prati poslednje internet-trendove i zaista ima potencijal da postane globalno popularan. B92 već ima najposećeniji web sajt i najslušaniju radio stanicu u Srbiji, a sinergija ta dva medija donosi potpuno interaktivan i revolucionaran pristup. Odakle ideja za ovakav projekat i kako se od garažnog stiglo do nacionalnog projekta, za Ekonomist magazin priča Dejan Restak, direktor web sajta B92.net.
Dejan Restak: Nekoliko momenata je iniciralo ovaj projekat. Radio B92, usled komercijalnih zahteva koji prate rejtinge slušanosti emisija, morao je da se odrekne nekih emisija koje su delu publike u manjini bile veoma drage. Osim toga radi se i o izuzetno kvalitetnom programu. Iako nismo imali nekih većih produkcijskih troškova ipak je bilo neophodno ustupiti prostor sadržaju većeg komercijalnog potencijala. To je jedan od najvećih problema medija fizički ograničenih na 24 časa linearnog programa. Takođe, u to vreme je već počelo na razne načine da se eksperimentiše sa idejom da se korisnicima omogući da radijski program po želji upotpune muzikom po izboru.
Sajt kao B92.fm ne postoji u regionu, a uvešće neke novine i na globalni web. Da li ste razmišljali da odmah startujete sa engleskom verzijom ili to imate u planu za kasnije?
D. Restak: Ovo jeste potpuno jedinstven servis u regionu i svakako da ćemo prvo iskoristiti ovu činjenicu. Imamo planove za regionalno širenje i odmah nakon lansiranja projekta u Srbiji krenućemo sa istraživanjem mogućnosti za pozicioniranje na ostalim tržištima bivše SFRJ. Svakako da ćemo nakon toga razmisliti i o daljem širenju. Engleski jezik ne mora biti preduslov za buduću ekspanziju FM-a. Neka druga tržišta imaju mnogo više neiskorišćenog potencijala. Neka ostane za sada ovako nedorečeno, zgodno je u ovo vreme predizbornih kalkulacija i neizvesnosti.
Sa ovakvim servisom promeniće se navika korišćenja muzike, odnosno ljudi više neće morati da skladište muziku već će je svuda imati dostupnu. Da li mislite da će producentske kuće blagonaklono gledati na to?
D. Restak: Nekada je konj bio glavno prevozno sredstvo i svakako da se mnogima nije dopalo kada smo počeli da vozimo automobile na motorni pogon. Evo, Crnogorci i danas uvode nekakve ekološke takse i razne druge ne bi li nas nekako naterali da krenemo zapregama na Jadran, ali ja mislim da ćemo pre otići na neku drugu obalu koja bolje razume turistički biznis. Naš B92.fm je čak i ekološki potpuno podoban, jer ne podrazumeva upotrebu plastike za smeštaj kopiranog sadržaja. Kod nas nema kopiranja pa samim tim nema ni nepotrebnog zagađivanja okoline. Verujem da će se to ipak većini dopasti.
Za sada znamo da se svim autorima sa kojima smo razgovarali ideja dopada, a isto je kada je reč i o njihovim predstavnicima u Srbiji. Svuda gde smo obrazložili ideju bili smo sa oduševljenjem prihvaćeni. Mi želimo da korisnicima obezbedimo besplatan sadržaj, a da autori sadržaja za to ipak budu plaćeni. To mnogima danas izgleda neverovatno, ali uvereni smo da je to izvodljivo. Uostalom sajt B92.net funkcioniše vrlo uspešno po ovom modelu evo već više od jedne decenije.
Last.fm, koji na sličan način emituje muziku preko Interneta, korisnicima omogućava da besplatno preslušaju tri pesme, dok se za potpuno korišćenje plaća pretplata. Da li će vaš sadržaj biti potpuno besplatan?
D. Restak: Jedna od inspiracija za nastajanje B92.fm-a svakako da je bio i Last.fm. Ono što je njima nedostajalo jeste autentični radio sadržaj i mogućnost za korisnike da ga kreiraju tačno onako kako žele. Last.fm se trudio da prepozna ukus korisnika i da mu ipak on servira ono što misli da će mu se najverovatnije dopasti. Sada su i oni krenuli korak dalje i postepeno uvode totalno „on demand“ koncept. Mislim da će biznis model B92.fm-a isključivo zavisiti od uslova na tržištu. Trenutno ne planiramo pretplatu, ali ukoliko se pojave nerealni zahtevi sa još uvek nedovoljno regulisanog tržišta muzičke industrije u svetu, a posebno u Srbiji, svakako da ćemo biti prinuđeni da se adaptiramo.
Šta za vas znači partnerstvo sa Telekomom Srbije?
D. Restak: Pre svega radi se o izrazitom „win win“ modelu partnerstva koji je uvek najpoželjnija varijanta. Mi imamo sadržaj, Telekom ima infrastrukturu, zajedno omogućavamo našim građanima servis kakav je još uvek retkost i u mnogo razvijenijim zemljama od Srbije. Ovo partnerstvo otvara vrata zaista eksponencijalnom razvoju servisa i sadržaja na domaćem Internetu. Verujem da ćemo u Srbiji nastaviti ovim putem i da će naši građani od sada brže dobijati razloge da koriste Internet. Inače, ovakvi modeli saradnje telekoma i medija uobičajeni su svuda gde imate razvijeniju svest o važnosti informacionih tehnologija i novim simbiozama koje one omogućavaju. Ovo je još jedna od novina koju B92 i Telekom unose na domaće tržište.
Retko ko u regionu ima iskustvo rada na ovakvom projektu. Da li ste koristili neke konsultante iz razvijenih zemalja ili je sve radio samo vaš tim?
D. Restak: B92.fm je nastao pre svega na osnovu našeg dugogodišnjeg iskustva u bavljenju medijima, ali i drugim aktivnostima koje su važne za ovaj projekat. Kao što znate B92 je kuća radija, televizije i weba, ali imamo i dugogodišnje iskustvo u muzičkom izdavaštvu. Svesni smo svih problema, pre svega u oblasti distribucije muzike, ali i svih prednosti koje sa sobom donose novi web koncepti. Dakle, reč je o 100 odsto domaćem proizvodu i na to smo vrlo ponosni, a nadamo se da će naše zadovoljstvo vremenom biti sve veće.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti i govorio o svim najaktuelnijim temama, od situacije u svetu i sukoba na Bliskom istoku, do datuma parlamentarnih izbora u Srbiji.
Sud u SAD-u odbacio je većinu tužbe Džulije Misli protiv Stivena Tajlera, uz obrazloženje da je zastarela, dok će se deo slučaja koji se odnosi na navodni incident u Kaliforniji ipak razmatrati na sudu.
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
An unexpected snowfall on Zlatibor at the end of April surprised tourists and drivers, while the rest of Serbia is experiencing cold and cloudy weather, according to the State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ)
Iranian President Masoud Pezeshkian stated that any attempt to blockade Iran at sea “will be doomed to failure,” emphasizing that the Strait of Hormuz has key strategic and national importance for Iran.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 21
Pogledaj komentare