Međutim, taj iznos nije konačan. Mnogo teže posledice očekuju stočare koji su prinuđni ili da smanje broj grla ili da imaju gubitke. Na gubitku će biti svi gradjani, jer će meso i biti skuplje.
Ni oni najhrabriji, koji prate dešavanja u agraru, ali i na tržištu, ne mogu da procene koliko bi povećanje cena moglo da bude.
Međutim svi su složni da nikada nije bilo ovako teško ni prerađivačima mesa, ali ni stanovništvu. Jedno je sigurno – broj onih koji imaju svakodnevno meso na svojoj trpezi sve je manji.
Prerađivači kažu da je suša samo pogoršala već poprilično lošu situaciju u poljoprivredi. Hrana za stoku je preskupa, a želja da broj grla ostane na sadašnjem nivou sve teža za ostvarivanje. To znači da će svi oni koji ne budu mogli da obezbede hranu izvršiti dalji pokolj i odustati od proizvodnje.
Ono što je problem je da je suša pogodila i dobare deo Evrope. To znači i da da nije realno da se obezbedi stočna hrana po manjim cenama.
Prerađivači podsećaju da smo nekada proizvodili mnogo više mesa nego što nam je trebalo, da smo dobar deo toga izvozili i da smo na taj način obezbedjivali dobar deo deviznih sredstava. Danas proizvodimo manje od ptreba i trošimo manje mesa od evropskog proseka. Naime, u Srbiji se godišnje troši u proseku oko 55 kilograma mesa po stanovniku, dok je godišnja potrošnja mesa po stanovniku u Uniji oko 80 kilograma.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare