Srbija, Hrvatska i Slovenija potpisale su deklaraciju kojom se podržava osnivanje zajedničke železničke kommpanije radi poboljšanja saobraćaja na Koridoru 10.
Nova kompanija čije će sedište biti u Ljubljani, trebalo da počne da radi 1. septembra i njom će upravljati Slovenija jer je članica Evropske unije, rekao je ministar Milutin Mrkonjić.
Deklaraciju su u Beogradu potpisali srpski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić, ministar saobraćaja i veza Slovenije Patrik Vlačič i hrvatski državni sekretar Ministarstva mora saobraćaja i infrastrukture Hrvatske Danijel Mileta.
Tim dokumentom su se tri države obavezale da će raditi na otklanjanju amdinistrativnih ograničenja prilikom prevoza robe i putnika preko graničnih prelaza.
Mrkonjić je kazao da je jako dobro što tri zemlje rade na ekonomskim integracijama i dodao da osnivanje zajedničke kompanije pokazuje da ekonomski odnosi diktiraju političke odnose. Vlačić i Mileta su ocenili da se radi o istorijskom potpisu.
Koridor 10 ide od Nemačke i Austrije, preko Slovenije, Hrvatske i Srbije ka Turskoj.
Od Ljubljane do Istanbula za 35 sati
Mrkonjić je kazao da sada Koridorom 10 ide oko 700 vozova, dok konkurentskim Koridorom 4 preko Mađarske ide oko 7.000, odnosno oko 90 odsto saobraćaja između Nemačke i Turske.
Prema njegovim rečima, cilj nove kompanije je da privuku te vozove i da se obezbedi veća brzina tako da se od Ljubljene do Istanbula umesto za 60 sati ubuduće stiže za 35 sati.
U tom smislu, kazao da je srpski ministar, konkretna dobit sve tri države bi na godišnjem nivou bila po 50 miliona evra.
On je kazao da se pruga kroz Srbiju mora modernizovati navodeći da na pojedinim mestima nije ni eletrificirana, dok je državni tajnik hrvatskog ministarstva Danijel Mileta rekao da je u toj zemlji deo Korodora 10 najbolji deo pruge.
Slovenački ministar Vlačić je kazao da Slovenija nema železničku infrastrukturu kakvu bi želele i dodao da u narednih pet godina planiraju da ulože od 5 do 8 milijardi evra.
Trojica ministara su početkom sedmice na Brdu kod Kranja postigla dogovor o formiranju alijanse železničkih preduzeća Srbije, Hrvatske i Slovenijesa ciljem da prevoz robe i putnika učine efikasnijim, rentabilnijim i bržim i kako bi put od Ljubljane do Istambula bio skraćen sa sadašnjih 57 na 35 sati.
Trojica ministara su tom prilikom ocenila da je formiranje takvog zajedničkog preduzeća na železnici pravi način da se eliminišu sve trenutne slabosti koje opterećuju efikasnost poslovanja, kao što su komplikovane i spore procedure na graničnim prelazima, odnosno u postupku carinske, fitosanitarne i veterinarske kontrole.
Na sastanku na Brdu kod Kranja ocenjeno je da robni transport železnicom kroz tri države ide predugo, tako da ni jedno od nacionalnih železničkih preduzeća nije konkurentno.
Najavljeno je, istovremeno, razgranavanje budućeg zajedničkog preduzeća, uz stvaranje vagonskog pula i dogovoreno da bude pružena prilika i nekim drugim zemljama da se priključe tom zajedničkom projektu na železničkom Koridoru 10.
Ministri Šlovenije, Hrvatske i Srbije formirali su i grupu stručnjaka sa svojih železnica koji će raditi na realizaciji postignutog dogovora. Dogovoreno je da buduće preduzeće bude locirano u Ljubljani, u skladu sa normativima Evropske unije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 15
Pogledaj komentare