Radnici žele da im to bude slobodan dan, to hoće i crkva, dok poslodavci tvrde da će to doneti talas otkaza. Stručnjaci kažu da je to šupalj argument.
"Baš juče mi je zapala radna nedelja, a frekvencija kupaca je bila užasna. Čekali su nas pred ulazom već ujutro pre otvaranja. U stvari, čitav je vikend bio grozno intenzivan. Obično tako i počnu navale, koje uopšte nisu retke, već od četvrtka popodne", reči su Mirjane iz Zagreba, radnice u jednom velikom trgovačkom lancu.
Nije želela da je predstavimo punim imenom i prezimenom jer, kako je objasnila, šefovi ne vole kada radnici govore za medije, a i znaju biti osvetoljubivi.
"Nekima je dovoljno da im se malo, neznatno zamerite", tumači ona, "i već završavate u nekom drugom dućanu, koji vam još manje paše. A pitanje rada nedeljom je među najproblematičnijim. Zna se šta mi radnici mislimo o tome, barem ogromna većina nas. Ali šefovi i gazde smatraju da mi ne bi trebalo da imamo pravo ni da se izjasnimo o tome."
Mirjana kaže da je nedelja dan kada većina ljudi ima slobodno, dan za porodicu i druženje, pa joj ne znači mnogo kada je, umesto u nedelju, slobodna recimo u sredu. Uz to, kao naknadu za rad nedeljom Mirjana i kolege dobijaju svega oko šest evra na platu koja je ionako već niska – oko 530 evra sa sve dodacima za prevoz i topli obrok
Slabo plaćeno, fizički zahtevno
Vlada u Zagrebu opet "hvata zalet" prema zabrani rada nedeljom, iako detalji još nisu poznati. Navodno je proces dospeo pred završne diskusije sa sindikatima i poslodavcima. Ako bismo zaključivali po starim najavama, sadašnja vlast sklona je – otprilike – tročetvrtinskoj zabrani. To znači da bi prodavnicama i dalje bio dopušten rad nedeljom 14 puta godišnje.
Sindikati već godinama traže da supermarketi, butici i druge prodavnice ne rade nedeljom. U razgovoru za DW, Marina Ivandić, članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, kaže da je cilj da radnici mogu da planiraju svoju sedmicu i privatni život, što je u smenskom radu ionako mnogo teže.
"Uz to je rad u trgovini trenutno slabo plaćen, fizički zahtevan i često se odvija u uslovima nedostatka radnika", naglasila je Ivandić. Ona traži da se broj radnih nedelja ograniči, da se takav rad pošteno plati i da se kažnjavaju poslodavci koji krše zakon.
U Hrvatskoj sindikati u borbi protiv radne nedelje već godinama imaju moćnog i neočekivanog saveznika u vidu Katoličke crkve. Pa ipak, ni to do sada nije pomoglo.
Hrvatska nije izuzetak po istoriji neuspešnih pokušaja uvođenja zabrane rada u nedeljom u Evropi, ističe sociolog Marko Lucić, analitičar tržišta rada. "Naravno, i kod nas se od strane udruženja poslodavaca i libertarijanskih komentatora plašilo i plaši otkazima s najavama broja radnika koje će se otpustiti, ali to je u kontekstu velikog nedostatka radnika u dotičnim sektorima u javnosti već prokazano kao šuplji argument."
Žene posebno na udaru
"Ne znam da li bi kupci trebalo da se nedeljom odmaraju od nas, ali mi definitivno imamo tu potrebu. Znaju da nas jako iscrpe, kao da dolaze radi lečenja živaca. Nemaju na koga da se istresu, pa to čine na nama", kaže Mirjana, trgovkinja s početka priče.
I zatim dodaje činjenicu koja mnogima prečesto izmiče iz vida: u prodavnicama rade većinom žene. A one su više opterećene i porodičnim obavezama. "Gledam tolike svoje koleginice i sve mi je jasno. Žene se povrh svega još i više boje, njihova je pozicija u društvu teža. Nekad pomišljam da smo vremenom postale kao belo roblje. Nekada su trgovci i trgovkinje, bili gospoda-radnici. Sad je slika daleko nepovoljnija."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Tržišni inspektori Ministarstva trgovine su u prethodnim danima otkrili ilegalnu proizvodnju falsifikata kućne hemije deterdženata i šampona marke Procter&Gamble, kao i falsifikovanog keksa Plazma.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 6
Pogledaj komentare