Podaci Agencije za privredne registre pokazuju da se kao najčešći korisnici ovakvog načina obezbeđivanja potraživanja javljaju banke (više od 57 odsto), slede privredni subjekti, Fond za razvoj Republike Srbije i udruženja (21 odsto), kao i Poreska uprava, odnosno Republika Srbija u čiju korist se upisuje založno pravo za obezbeđenje poreskog duga (20 odsto).
U najvećem broju slučajeva predmet založnog prava su mašine i oprema, putnička i teretna vozila, imovinska prava (udeli, potraživanja i sl.), kao i prava intelektualne svojine (žigovi i dr.), koji se takođe upisiju u ovaj Registar.
Upisanim založnim pravima obezbeđena su potraživanja u iznosu od 180 milijardi dinara, 12 milijardi EUR, 420 miliona švajcarskih franaka, 1,5 miliona danskih kruna i 440 miliona američkih dolara, saopšteno je iz Agencije.
Podsetimo, konstituisanjem i upisom u Registar zaloge, zalogodavac ne gubi svoje pravo nad predmetom zaloge, odnosno može da ostvaruje prihode, da prense vlasništvo, ili da imovinu izda u zakup, dok založni poverilac upisom u javni registar obezbeđuje svoje pravo prvenstva u namirenju duga.
Inače, broj registrovanih zaloga u 2007. godini povećan je za 56, 89 odsto u odnosu na 2006. godinu, dok je u prvih 7,5 meseci ove godine porastao broj zaloga za 47, 28 odsto, u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Registar je počeo sa radom 15. avgusta 2005. godine.
Pre uspostavljanja registra, u Srbiji nije postojala nikakva evidencija o ovom specifičnom vidu obezbeđenja sredstava za odobravanje kredita.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare