Šta je to Nemačka pogrešno uradila - zašto traži Srbe?
Nove brojke su alarmantne – Nemačkoj nedostaje 35.000 negovatelja. Zašto je to tako, zašto se radna snaga traži na Balkanu i šta oni koji dolaze moraju da znaju? Za DW govori savetnik za medicinsko osoblje Ditmar Bandke.
Izvor: Deutsche Welle
(Foto: Thinkstock)
DW:Nemačkoj trenutno nedostaje 35.000 negovatelja. Šta je to Nemačka pogrešno uradila?
Ditmar Bandke: Postoji više razloga zašto je Nemačka ostala bez medicinskog osoblja. Navešću samo tri: zato što je zemlja od poziva medicinska sestra napravila poziv koji uopšte nije atraktivan, jer nije dobro plaćen i svakako je jako težak, a uz to poslodavci postavljaju norme koje je ponekad nemoguće ispuniti da bi oni što više zaradili, a ne poštuju radnike. Drugi razlog je što je Nemačka „stara zemlja". Naime, ima jako loš natalitet. U poslednje vreme se nešto poboljšalo, ali sada mora proći vreme da ti mladi ljudi i odrastu da bi mogli da rade i podižu zemlju.
Treći isto tako bitan razlog, je što je Nemačka jako dobro organizovana država kada je u pitanju podrška onima koji žive od socijalne pomoći i većina onih koji imaju pravo na podršku države neće da rade, jer na kraju, kada sve obaveze poplaćaju, ne ostane im više nego sto dobiju pomoći od države. Ovo su tri glavna razloga, ali ih ima još mnogo.
DW: Velika zainteresovanost Nemačke za radnom snagom, posebno medicinskim osobljem, vlada za radnike iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno BiH. Zašto?
Bandke: Razlog zašto je Nemačka zainteresovana baš za stručnu radnu snagu iz BiH je što ima najpozitivnija iskustva sa tim radnicima. Društvo u BiH je u suštini društvo koje je naučilo da u svojoj državi trpi i puno radi. Bosanci su poznati po tome da uvek trpe. Da nisu takvi, davno bi BiH napredovala.
Drugi razlog je što je BiH zemlja koja ima više inženjera, lekara i svih mogućih visoko-stručnih zanimanja po procentu od bilo koje druge balkanske zemlje, možda čak procentualno više i od većine zemalja EU. To je radna snaga koja je čak prekvalifikovana za neko radno mesto. Naprimer, diplomirana medicinska sestra iz BiH radi kao obična medicinska sestra jer u Nemačkoj nema odgovarajućeg radnog mesta jer je sistem školovanja drugačiji. Zatim, imamo medicinske sestre koje su po znanju i iskustvu skoro na nivou asistenta jednog doktora. Nemački poslodavac je zapošljavanjem radnika iz BiH skoro uvek na dobitku.
DW: Očekivanja radnika su velika, međutim nije sve tako jednostavno. Koji su najčešći i najveći problemi s kojim se susreću radnici?
Bandke: Većina njih zaista ima velika očekivanja, ali najveći problem je jezik. U suštini, ako ne znaju dobro jezik onda i nastaju svi problemi koji ih prate po dolasku na rad u Nemačku. Ako počnemo od prvog razgovora, oni to nekako i obave, ali potpisuju ugovore koje ne čitaju i ne znaju šta piše u njima. Tako, recimo, ne znaju koja su im potrebna osiguranja i koliko koštaju. Oni to mnogo plaćaju. Ne informišu se, ne znaju kad i gde treba da nostrifikuju dokumentaciju, ne znaju kome da se obrate za produženje vize ili kako da promene poslodavca. Jedan od glavnih razloga za te probleme je neznanje nemačkog.
DW: Za dolazak na rad je potrebno preći niz birokratskih prepreka. Da li su zakoni u Nemačkoj i zemljama Zapadnog Balkana usklađeni?
Bandke: Nemačka je nešto malo na početku, kada se radilo o ugovoru između dve zemlje, pokušala da pojednostavi, međutim na tome je ostalo. Kod zanimanja medicinske sestre najveći problem je nostrifikacija jer svaka pokrajina radi na svoj način. Tako da u jednoj pokrajini neko ko ima srednju stručnu spremu i završen fakultet i još određeno iskustvo ne može da dobije direktnu nostifikaciju dok je u drugoj dovoljno da ima srednju stručnu spremu, završen fakultet ili tri godine radnog iskustva.
Velika nedoumica svih onih koji traže informacije na internet-stranici nemačke ambasade je što stranica ambasada nije dovoljno informativna. Konkretno treba poraditi na pojednostavljivanju zakona o nostrifikaciji, poraditi na internet-stranicama ambasada i pojednostaviti zakon o dodeli boravišne i radne dozvole. Naravno, ambasada mora pronaći način da spreči prodaju termina i rezervaciju termina od strane osoba koje još nemaju šansu da brzo dođu do poslodavca ili čak nemaju ni određeni nivo znanja jezika da bi uopšte mogli da apliciraju za vizu. Te osobe zauzimaju mesto onima koji imaju sve i čekaju po godinu dana na termin u ambasadi.
DW: Koju biste poruku mogli poslati potencijalnim radnicima koji bi da dođu u Nemačku?
Bandke: Da prvo dobro nauče nemački, jer je to, osim kvalifikacije, važna osnova za rad, integraciju, sve što je potrebno u kompletnoj organizaciji života, jer su obično ti koji dolaze stubovi porodice i na njima je da sve organizuju i pripreme za dolazak porodice, kao što je kompletan proces spajanja porodice, škola za decu, obdanište i slično. Život u Nemačkoj je sasvim drugačiji i svako je prepušten sebi, a bez znanja jezika ništa se ne može ostvariti. Na kraju krajeva, kada bi svi dovoljno znali jezik, znali bi šta mogu, a šta ne mogu, šta je bitno i obaveza, a šta pravo. Ne bi bilo potpisivanja kojekakvih ugovora koji su im na štetu, ne bi imali problema na poslu, jer ne mogu da steknu poverenje kolega ili nadređenog dokle god nisu sigurni da onaj koji je došao ne razume sto odsto o čemu se radi.
*Ditmar Bandke je savetnik za medicinsko osoblje. On je inicijator i koordinator partnerstva između Direna i Gradačca, a za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Građani Srbije koji imaju pravo na jednokratnu državnu pomoć od 6.000 dinara imaju još nekoliko dana da podnesu prijavu, a krajnji rok je 21. septembar 2026. godine.
Jedan od najvećih putnih projekata u Hercegovini napreduje velikom brzinom. Buduća brza saobraćajnica od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda do granice sa Hrvatskom trebalo bi da bude duga oko 60 kilometara.
Jednokratna državna pomoć korisnicima dečjeg dodatka, nosiocima prava na novčanu socijalnu pomoć, kao i korisnicima boračkog dodatka i borcima koja je počela danas isplaćuje se korisnicima koji se nalaze u u službenim evidencijama zaključno sa 25. avgustom.
Alternativa za Nemačku, AfD, u svom programu navodi da bi Nemačka trebalo da napusti Evrozonu. Međutim, evropski ugovori ne predviđaju proceduru kojom bi članica mogla da se odrekne evra i vrati nacionalnu valutu.
Direktor kompanije "Ekspo 2027" d.o.o. Beograd Danilo Jerinić i direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović potpisali su danas Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji.
Privredna komora Srbije potpisala je danas ugovor o učešću na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd, koji će omogućiti realizaciju daljih operativnih koraka za njen nastup kao zvaničnog učesnika.
Specijalizovano veće Kosova u Hagu osudilo je danas četvoricu lidera tzv. OVK na ukupno 81 godinu zatvora zbog ratnih zločina počinjenih na teritoriji AP KiM i Albanije. Nakon izricanja presude, u Prištini su usledile burne reakcije.
Rat u Ukrajini – 1.665. dan. Ruske snage su u noći između 15. i 16. septembra napale Ukrajinu sa 80 jurišnih dronova tipa "Šahed" i "Gerbera", kao i sa bespilotnim letelicama-mamcima "Parodija".
Pred Specijalizovanim većima u Hagu izrečene presude četvorici bivših vođa tzv. OVK optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Hašim Tači osuđen po nekoliko tačaka optužnice za ratni zločin na objedinjenu kaznu zatvora od 25 godina.
Specijalizovano veće Kosova u Hagu osudilo je danas četvoricu lidera tzv. OVK Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na ukupno 81 godinu zatvora zbog ratnih zločina na teritoriji AP KiM i Albanije.
Naučnici posebno upozoravaju na dinamičke procese gubitka leda, koji se odvijaju mnogo brže od postepenog topljenja i mogu da doprinesu naglom urušavanju ledenih pokrivača.
Najviše kritika odnosilo se na seksualizaciju žena u sportu i pitanje da li se žensko telo ponovo koristi kao glavno sredstvo za privlačenje pažnje i prodaju proizvoda.
Sa Širanove turneje se povukao i irski pevač Aron Rou, koji je trebalo da nastupi na preostalih deset koncerata u Severnoj Americi, koji je u objavi na Instagramu napisao da "ne donosi odluku olako".
Njihova priča počela je 2015. godine, kada su zajedno glumili u of-Brodvej predstavi "The Way We Get By". Kasnije iste godine ponovo su sarađivali na filmu "The Last Word", nakon čega su započeli vezu.
Ovaj vitalni organ takođe proizvodi holesterol kada je telu potreban i reguliše njegove nivoe u telu, učestvuje u metabolizmu proteina, ugljenih hidrata i masti.
"Widow’s Bay" osvojio je rekordnih 14 Emi nagrada, uključujući priznanje za najbolju humorističku seriju. Serija je postala prva horor serija koja je osvojila ovu nagradu, a već je potvrđena i druga sezona.
Serbian President Aleksandar Vučić will address the public today at 6:30 p.m. regarding the verdicts handed down in The Hague against former KLA leaders convicted of war crimes.
The Trial Panel of the Kosovo Specialist Chambers in The Hague today sentenced four former leaders of the so-called Kosovo Liberation Army (KLA) to a total of 81 years in prison.
EC President Ursula von der Leyen said today in her State of the Union address that EU wants to “take its partnership with Canada to the highest possible level” and they will work together to “open the door for Canada to become the EU’s first associate member“
During the reading of the verdict against Hashim Thaçi and other former KLA leaders, the judge stated Panel had found that the prosecution had proven that KLA committed the war crime of unlawful or arbitrary arrest and deprivation of liberty against 385 people
Na pojedinim deonicama puteva u Srbiji policija je koristila dronove, kojima se mogu evidentirati, između ostalog, nepropisna preticanja, prelazak preko pune linije i druga rizična ponašanja vozača.
Kompanija Tesla je ponovo najavila predstavljanje nove generacije Roadstera, gotovo devet godina nakon premijere. Sada se kao važan datum navodi 1. oktobar, uz misterioznu najavu koja podseća na raketne potisnike.
Iako se često smatra da električni automobili prelaze manje zbog ograničenog dometa, podaci iz Nemačke pokazuju suprotno: EV je 2025. u proseku prešao 11.312 kilometara, što je znatno više od prosečne kilometraže benzinca.
Komentari 28
Pogledaj komentare