Šta je to Nemačka pogrešno uradila - zašto traži Srbe?
Nove brojke su alarmantne – Nemačkoj nedostaje 35.000 negovatelja. Zašto je to tako, zašto se radna snaga traži na Balkanu i šta oni koji dolaze moraju da znaju? Za DW govori savetnik za medicinsko osoblje Ditmar Bandke.
Izvor: Deutsche Welle
(Foto: Thinkstock)
DW:Nemačkoj trenutno nedostaje 35.000 negovatelja. Šta je to Nemačka pogrešno uradila?
Ditmar Bandke: Postoji više razloga zašto je Nemačka ostala bez medicinskog osoblja. Navešću samo tri: zato što je zemlja od poziva medicinska sestra napravila poziv koji uopšte nije atraktivan, jer nije dobro plaćen i svakako je jako težak, a uz to poslodavci postavljaju norme koje je ponekad nemoguće ispuniti da bi oni što više zaradili, a ne poštuju radnike. Drugi razlog je što je Nemačka „stara zemlja". Naime, ima jako loš natalitet. U poslednje vreme se nešto poboljšalo, ali sada mora proći vreme da ti mladi ljudi i odrastu da bi mogli da rade i podižu zemlju.
Treći isto tako bitan razlog, je što je Nemačka jako dobro organizovana država kada je u pitanju podrška onima koji žive od socijalne pomoći i većina onih koji imaju pravo na podršku države neće da rade, jer na kraju, kada sve obaveze poplaćaju, ne ostane im više nego sto dobiju pomoći od države. Ovo su tri glavna razloga, ali ih ima još mnogo.
DW: Velika zainteresovanost Nemačke za radnom snagom, posebno medicinskim osobljem, vlada za radnike iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno BiH. Zašto?
Bandke: Razlog zašto je Nemačka zainteresovana baš za stručnu radnu snagu iz BiH je što ima najpozitivnija iskustva sa tim radnicima. Društvo u BiH je u suštini društvo koje je naučilo da u svojoj državi trpi i puno radi. Bosanci su poznati po tome da uvek trpe. Da nisu takvi, davno bi BiH napredovala.
Drugi razlog je što je BiH zemlja koja ima više inženjera, lekara i svih mogućih visoko-stručnih zanimanja po procentu od bilo koje druge balkanske zemlje, možda čak procentualno više i od većine zemalja EU. To je radna snaga koja je čak prekvalifikovana za neko radno mesto. Naprimer, diplomirana medicinska sestra iz BiH radi kao obična medicinska sestra jer u Nemačkoj nema odgovarajućeg radnog mesta jer je sistem školovanja drugačiji. Zatim, imamo medicinske sestre koje su po znanju i iskustvu skoro na nivou asistenta jednog doktora. Nemački poslodavac je zapošljavanjem radnika iz BiH skoro uvek na dobitku.
DW: Očekivanja radnika su velika, međutim nije sve tako jednostavno. Koji su najčešći i najveći problemi s kojim se susreću radnici?
Bandke: Većina njih zaista ima velika očekivanja, ali najveći problem je jezik. U suštini, ako ne znaju dobro jezik onda i nastaju svi problemi koji ih prate po dolasku na rad u Nemačku. Ako počnemo od prvog razgovora, oni to nekako i obave, ali potpisuju ugovore koje ne čitaju i ne znaju šta piše u njima. Tako, recimo, ne znaju koja su im potrebna osiguranja i koliko koštaju. Oni to mnogo plaćaju. Ne informišu se, ne znaju kad i gde treba da nostrifikuju dokumentaciju, ne znaju kome da se obrate za produženje vize ili kako da promene poslodavca. Jedan od glavnih razloga za te probleme je neznanje nemačkog.
DW: Za dolazak na rad je potrebno preći niz birokratskih prepreka. Da li su zakoni u Nemačkoj i zemljama Zapadnog Balkana usklađeni?
Bandke: Nemačka je nešto malo na početku, kada se radilo o ugovoru između dve zemlje, pokušala da pojednostavi, međutim na tome je ostalo. Kod zanimanja medicinske sestre najveći problem je nostrifikacija jer svaka pokrajina radi na svoj način. Tako da u jednoj pokrajini neko ko ima srednju stručnu spremu i završen fakultet i još određeno iskustvo ne može da dobije direktnu nostifikaciju dok je u drugoj dovoljno da ima srednju stručnu spremu, završen fakultet ili tri godine radnog iskustva.
Velika nedoumica svih onih koji traže informacije na internet-stranici nemačke ambasade je što stranica ambasada nije dovoljno informativna. Konkretno treba poraditi na pojednostavljivanju zakona o nostrifikaciji, poraditi na internet-stranicama ambasada i pojednostaviti zakon o dodeli boravišne i radne dozvole. Naravno, ambasada mora pronaći način da spreči prodaju termina i rezervaciju termina od strane osoba koje još nemaju šansu da brzo dođu do poslodavca ili čak nemaju ni određeni nivo znanja jezika da bi uopšte mogli da apliciraju za vizu. Te osobe zauzimaju mesto onima koji imaju sve i čekaju po godinu dana na termin u ambasadi.
DW: Koju biste poruku mogli poslati potencijalnim radnicima koji bi da dođu u Nemačku?
Bandke: Da prvo dobro nauče nemački, jer je to, osim kvalifikacije, važna osnova za rad, integraciju, sve što je potrebno u kompletnoj organizaciji života, jer su obično ti koji dolaze stubovi porodice i na njima je da sve organizuju i pripreme za dolazak porodice, kao što je kompletan proces spajanja porodice, škola za decu, obdanište i slično. Život u Nemačkoj je sasvim drugačiji i svako je prepušten sebi, a bez znanja jezika ništa se ne može ostvariti. Na kraju krajeva, kada bi svi dovoljno znali jezik, znali bi šta mogu, a šta ne mogu, šta je bitno i obaveza, a šta pravo. Ne bi bilo potpisivanja kojekakvih ugovora koji su im na štetu, ne bi imali problema na poslu, jer ne mogu da steknu poverenje kolega ili nadređenog dokle god nisu sigurni da onaj koji je došao ne razume sto odsto o čemu se radi.
*Ditmar Bandke je savetnik za medicinsko osoblje. On je inicijator i koordinator partnerstva između Direna i Gradačca, a za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski biznismeni, kojima je EU uvela sankcije, podneli su tužbe protiv Unije za više od 50 milijardi evra, piše belgijski "Soar" pozivajući se na izveštaj Evropske koalicije za pravednu trgovinu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je do sada podneto više od 120.000 prijava za upis imovine i naveo da se više od polovine prijava odnosi na legalizaciju kuća.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa formira koaliciju za suprotstavljanje kineskoj dominaciji nad ključnim mineralima i njenom rastućem uticaju kao centra za veštačku inteligenciju i druge tehnološke sektore.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da još nije siguran da li će njegova zemlja učestvovati na sastanku u Francuskoj na kojem će biti razmatran "mirovni plan" za kraj rata u Ukrajini.
Predsednica Specijalizovanih veća Kosova, sudija Ekaterina Trendafilova, donela odluku da kazna izrečena bivšem pripadniku tzv. OVK Hadžiju Šalji neće biti ublažena niti izmenjena.
Ruska misija pri UN zatražila je da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale UN preispita odluku u vezi sa srpskim generalom Ratkom Mladićem i da ga ili preda Srbiji na dalje izdržavanje kazne, ili prevremeno oslobodi iz humanitarnih razloga
Rat u Ukrajini – 1.388. dan. Ukrajinski dron udario je u stambenu zgradu u ruskom gradu Tveru, pri čemu je povređeno najmanje sedam osoba. Tokom noći je oboreno 90 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp verovatno će ublažiti savezna ograničenja upotrebe marihuane početkom sledeće godine, preneo je danas portal Aksios.
I pored brojnih apela, i dalje se dešavaju teške povrede izazvane korišćenjem pirotehničkih sredstava. U susret praznicima, lekari upozoravaju da posledice mogu biti trajne i opasne po život.
Komitet za bezbednost vakcina Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštio je danas da najnoviji pregledi naučnih dokaza ponovo potvrđuju da ne postoji veza između vakcina i poremećaja iz spektra autizma.
Više od 8.000 korisnika, 760.000 pređenih kilometara, milijardu koraka i donacije vredne preko 9 miliona dinara obeležile su pet godina najveće inicijative u borbi protiv dijabetesa kroz fizičku aktivnost u Srbiji.
Na Netflixu je dostupan ratni film koji i godinama nakon premijere izaziva oduševljenje gledalaca, a mnogi ga opisuju kao "remek-delo" i "potcenjeni dragulj".
Uprkos okolnostima, Zelena milja je postala drugi uzastopni film Frenka Darabonta zasnovan na delu Stivena Kinga, koji je postao miljenik kritike i favorit tokom sezone nagrada.
Književnica Medlin Vikam, poznatija kao Sofi Kinsela, autorka bestselera serije romana "Kupoholičarka", preminula je u 55. godini, a poslednji roman "Kako to izgleda?“ je otkrio sa čim se borila.
Srpska filmska asocijacija (SFA) danas javlja da je Beograd u pet najboljih filmskih lokacija Evrope u trci za "EUFCN Location Award 2025", priznanje za izuzetne filmske lokacije i saradnju s međunarodnim produkcijama.
"EU member states have been given until 5 p.m. today to make a decision that threatens to cause the biggest political upheaval in the history of the Union. Specifically, it is being demanded that the principle of unanimity be abolished".
War in Ukraine – Day 1,388th: A Ukrainian drone struck a residential building in the Russian city of Tver, injuring at least seven people. Overnight, 90 Ukrainian drones were shot down over Russian regions.
Between 12,000 and 15,000 U.S. military personnel—sailors, marines, and soldiers—have been deployed to Puerto Rico, the U.S. Virgin Islands, and international waters near Venezuela by November 12.
Early this morning, an explosion occurred in a family house in Surčin, where one person was present at the time. Emergency medical teams and police were immediately dispatched to the scene.
The United Kingdom is rapidly developing plans to prepare the entire country for the possible outbreak of war, British Armed Forces Minister Alister Cairns said today.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se poziva na uspostavljanje jedinstvenog regulatornog okvira za AI, nauštrb mogućnosti saveznih država da to samostalno regulišu.
Mark Zakerberg mesecima najavljuje da se povlači od open-source AI modela, ali najnoviji pravac Mete u oblasti AI tek sad počinje da dobija jasan oblik.
Američka kompanija Volt Dizni ulaže milijardu dolara u istraživačku organizaciju za veštačku inteligenciju OpenAI, što bi moglo da promeni način na koji Holivud pravi sadržaje.
Zanimljiv primerak Lade pojavio se na ruskom sajtu Avto.ru. Naime, u Podmoskovlju se prodaje VAZ-2107 (Lada 2107, Lada Nova), ofarban u crnu boju koja je veoma retka za ovu seriju modela.
Kanadska kompanija Geotab razvija telemetrijske sisteme. Analizirala je više od tri miliona putovanja EV kako bi otkrila šta najviše utiče na autonomiju: brzina ili korišćenje klima-uređaja.
Komentari 28
Pogledaj komentare