Šta je to Nemačka pogrešno uradila - zašto traži Srbe?
Nove brojke su alarmantne – Nemačkoj nedostaje 35.000 negovatelja. Zašto je to tako, zašto se radna snaga traži na Balkanu i šta oni koji dolaze moraju da znaju? Za DW govori savetnik za medicinsko osoblje Ditmar Bandke.
Izvor: Deutsche Welle
(Foto: Thinkstock)
DW:Nemačkoj trenutno nedostaje 35.000 negovatelja. Šta je to Nemačka pogrešno uradila?
Ditmar Bandke: Postoji više razloga zašto je Nemačka ostala bez medicinskog osoblja. Navešću samo tri: zato što je zemlja od poziva medicinska sestra napravila poziv koji uopšte nije atraktivan, jer nije dobro plaćen i svakako je jako težak, a uz to poslodavci postavljaju norme koje je ponekad nemoguće ispuniti da bi oni što više zaradili, a ne poštuju radnike. Drugi razlog je što je Nemačka „stara zemlja". Naime, ima jako loš natalitet. U poslednje vreme se nešto poboljšalo, ali sada mora proći vreme da ti mladi ljudi i odrastu da bi mogli da rade i podižu zemlju.
Treći isto tako bitan razlog, je što je Nemačka jako dobro organizovana država kada je u pitanju podrška onima koji žive od socijalne pomoći i većina onih koji imaju pravo na podršku države neće da rade, jer na kraju, kada sve obaveze poplaćaju, ne ostane im više nego sto dobiju pomoći od države. Ovo su tri glavna razloga, ali ih ima još mnogo.
DW: Velika zainteresovanost Nemačke za radnom snagom, posebno medicinskim osobljem, vlada za radnike iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno BiH. Zašto?
Bandke: Razlog zašto je Nemačka zainteresovana baš za stručnu radnu snagu iz BiH je što ima najpozitivnija iskustva sa tim radnicima. Društvo u BiH je u suštini društvo koje je naučilo da u svojoj državi trpi i puno radi. Bosanci su poznati po tome da uvek trpe. Da nisu takvi, davno bi BiH napredovala.
Drugi razlog je što je BiH zemlja koja ima više inženjera, lekara i svih mogućih visoko-stručnih zanimanja po procentu od bilo koje druge balkanske zemlje, možda čak procentualno više i od većine zemalja EU. To je radna snaga koja je čak prekvalifikovana za neko radno mesto. Naprimer, diplomirana medicinska sestra iz BiH radi kao obična medicinska sestra jer u Nemačkoj nema odgovarajućeg radnog mesta jer je sistem školovanja drugačiji. Zatim, imamo medicinske sestre koje su po znanju i iskustvu skoro na nivou asistenta jednog doktora. Nemački poslodavac je zapošljavanjem radnika iz BiH skoro uvek na dobitku.
DW: Očekivanja radnika su velika, međutim nije sve tako jednostavno. Koji su najčešći i najveći problemi s kojim se susreću radnici?
Bandke: Većina njih zaista ima velika očekivanja, ali najveći problem je jezik. U suštini, ako ne znaju dobro jezik onda i nastaju svi problemi koji ih prate po dolasku na rad u Nemačku. Ako počnemo od prvog razgovora, oni to nekako i obave, ali potpisuju ugovore koje ne čitaju i ne znaju šta piše u njima. Tako, recimo, ne znaju koja su im potrebna osiguranja i koliko koštaju. Oni to mnogo plaćaju. Ne informišu se, ne znaju kad i gde treba da nostrifikuju dokumentaciju, ne znaju kome da se obrate za produženje vize ili kako da promene poslodavca. Jedan od glavnih razloga za te probleme je neznanje nemačkog.
DW: Za dolazak na rad je potrebno preći niz birokratskih prepreka. Da li su zakoni u Nemačkoj i zemljama Zapadnog Balkana usklađeni?
Bandke: Nemačka je nešto malo na početku, kada se radilo o ugovoru između dve zemlje, pokušala da pojednostavi, međutim na tome je ostalo. Kod zanimanja medicinske sestre najveći problem je nostrifikacija jer svaka pokrajina radi na svoj način. Tako da u jednoj pokrajini neko ko ima srednju stručnu spremu i završen fakultet i još određeno iskustvo ne može da dobije direktnu nostifikaciju dok je u drugoj dovoljno da ima srednju stručnu spremu, završen fakultet ili tri godine radnog iskustva.
Velika nedoumica svih onih koji traže informacije na internet-stranici nemačke ambasade je što stranica ambasada nije dovoljno informativna. Konkretno treba poraditi na pojednostavljivanju zakona o nostrifikaciji, poraditi na internet-stranicama ambasada i pojednostaviti zakon o dodeli boravišne i radne dozvole. Naravno, ambasada mora pronaći način da spreči prodaju termina i rezervaciju termina od strane osoba koje još nemaju šansu da brzo dođu do poslodavca ili čak nemaju ni određeni nivo znanja jezika da bi uopšte mogli da apliciraju za vizu. Te osobe zauzimaju mesto onima koji imaju sve i čekaju po godinu dana na termin u ambasadi.
DW: Koju biste poruku mogli poslati potencijalnim radnicima koji bi da dođu u Nemačku?
Bandke: Da prvo dobro nauče nemački, jer je to, osim kvalifikacije, važna osnova za rad, integraciju, sve što je potrebno u kompletnoj organizaciji života, jer su obično ti koji dolaze stubovi porodice i na njima je da sve organizuju i pripreme za dolazak porodice, kao što je kompletan proces spajanja porodice, škola za decu, obdanište i slično. Život u Nemačkoj je sasvim drugačiji i svako je prepušten sebi, a bez znanja jezika ništa se ne može ostvariti. Na kraju krajeva, kada bi svi dovoljno znali jezik, znali bi šta mogu, a šta ne mogu, šta je bitno i obaveza, a šta pravo. Ne bi bilo potpisivanja kojekakvih ugovora koji su im na štetu, ne bi imali problema na poslu, jer ne mogu da steknu poverenje kolega ili nadređenog dokle god nisu sigurni da onaj koji je došao ne razume sto odsto o čemu se radi.
*Ditmar Bandke je savetnik za medicinsko osoblje. On je inicijator i koordinator partnerstva između Direna i Gradačca, a za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Član upravnog odbora i direktor proizvodnje “Mercedes-Benca” Mihael Šibe izjavio je da je moguće zatvaranje fabrika ovog proizvođača automobila u Nemačkoj i preseljenje proizvodnih pogona u inostranstvo zbog visokih troškova rada.
Austrijska pošta preuzima 100 odsto vlasništva nad srpskom kompanijom za dostavu paketa D Express, nakon čega će tu firmu spojiti sa kompanijom City Express.
Japan je u junu uvezao gotovo 1,2 miliona barela ruske nafte izuzete od zapadnih sankcija, gotovo tri puta više nego u prethodnom mesecu, pokazuju podaci japanskog Ministarstva finansija.
Kina je obustavila izvoz helijuma, industrijskog gasa ključnog za proizvodnju poluprovodnika i rad medicinske opreme poput uređaja za magnetnu rezonancu.
Pripremne aktivnosti za revitalizaciju Vlasinskih hidroelektrana odvijaju se prema planu, čime su stvoreni uslovi da fizički radovi na terenu počnu na jesen, najpre na ulaznoj građevini, saopštila je Elektroprivreda Srbije (EPS).
Kineska uprava za civilno vazduhoplovstvo (CAAC) objavila je danas preliminarni spisak prve grupe kompanija koje ispunjavaju uslove za dobijanje dozvole za letenje civilnih putničkih eVTOL letelica.
Američka kompanija Amazon je danas otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI), nastavljajući seriju manjih reorganizacija koje su usledile nakon velikog talasa otpuštanja početkom godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je glavni zadatak vlasti da podstaknu strukturne promene u privredi i pokrenu novi investicioni ciklus.
ISS je ogromna. Dugačka je oko 110 metara, široka gotovo 100 metara, a visoka oko 30 metara. Ima velike solarne panele koji reflektuju Sunčevu svetlost, zbog čega može da bude sjajnija od svih zvezda na nebu.
European Union High Representative for Foreign Affairs and Security Policy Kaja Kallas said today that the EU is stepping up pressure on Russia's "Shadow Fleet."
A new video released by U.S. Central Command (CENTCOM) shows an American strike that appears to have hit what looks like empty aircraft bomb casings or similar debris, Clash Report reported.
Sixty-one-year-old Serbian passenger Ljubiša Karović has spoken out after being seriously injured during a flight from Thessaloniki to Memmingen, Germany, when a plane window shattered, causing half of his body to be pulled outside the cabin.
Samsung je predstavio novu seriju preklopnih telefona: širi Z Fold8 sa novim odnosom ekrana i moćni Z Fold8 Ultra sa kamerom od 200 MP i bržim punjenjem.
Istraživanje kompanije Kaspersky otkriva da građani Srbije u prevarama putem poruka u proseku gube 425 evra. Najčešće su investicione i lažne prevare sa dostavama, a tek svaka peta žrtva slučaj prijavi policiji.
Komentari 28
Pogledaj komentare