Fokus

Ponedeljak, 03.08.2009.

15:17

I stranci u 2008. zabeležili gubitak

Na čelu stranih kompanija sa najvećim dobitkom u 2008. je Duvanska industrija Niš, pokazuju podaci o prošlogodišnjem poslovanju firmi. Sa druge strane, među onima koji su ostvarili debeli minus dominiraju telekomunikacione kompanije (Vip i SBB), a za njima slede naftne kompanije, trgovinski lanci, ali i duvanska i prehrambena industrija.

Izvor: Ekonomist

Podrazumevana plava slika

Gledajući sveukupno srpsku privredu, na listi prvih deset najvećih srpskih kompanija koje su ostvarile dobit, polovina mesta pripada onima u kojima ima inostranog kapitala, dok na listi „gubitaša“ dominiraju apsolutno javna preduzeća. Osnove gubitaka su, međutim, potpuno drugačije. Prvi razlog zbog kojeg su strane kompanije upisale minus u finansijske izveštaje jesu velike investicije, od kojih u naredne dve godine očekuju dobit. Kao drugi razlog, strani investitori ne propuštaju da navedu kurs dinara.

Bez obzira na otežane okolnosti koje pogađaju sve srpske firme, strane kompanije dosad nisu svoje troškove smanjivale masovnim otpuštanjem radnika, niti je bilo nagoveštaja o pakovanju kofera sa ovih prostora.

U Srbiju je prošle godine ušlo oko 2,5 milijarde dolara neto stranih direktnih investicija. Najveći ulagači među multinacionalnim kompanijama koje su preuzele domaća preduzeća su holandski Heineken, novi vlasnik pivara u Zaječaru i Novom Sadu, zatim holandski ogranak kompanije PepsiCo koja je kupila beogradskog proizvođača grickalica Marbo Product, dok je američka investiciona banka Merrill Lynch kupila manjiski udeo u MPC Properties.

U sektorskoj strukturi ulaganja prošle godine i dalje preovlađuju investicije u nekretnine i trgovinu, ali je primetno rastuće učešće energetike, proizvodnje auto delova, tekstilne i hemijske industrije. Ovaj detalj je jako važan jer pokazuje da se povećava ulaganje u proizvodnju one robe koja može da se izveze.

Ulaganja i kurs

Aleksandar Šperl, predsednik Upravnog odbora Vip Mobile
Iako se na listi „profitera“ visoko kotira Telenor, listu kompanija koje su ostvarile gubitak predvodi konkurentski VIP Mobile koji je imao čak 12 milijardi dinara gubitka.

„Normalno je da poslujemo sa gubitkom, jer smo kompanija koja se još razvija i zauzima svoje mesto na tržištu. Cilj nam je da u budućnosti poslujemo profitabilno. Prvo moramo da investiramo“, kaže za Ekonomist Aleksandar Šperl, predsednik Upravnog odbora Vip Mobile. Vip, kao član Mobilkom Austria Group, sav potreban kapital za investiranje u Srbiji dobija iz centrale.

„Sa bankama sa domaćeg tržišta Vip nema nikakav kontakt“, dodaje on. Dosadašnje kapitalne investicije VIP-a u Srbiji u 2007. i 2008. bile su 192,2 miliona evra. Vraćanje investicija Šperl očekuje u narednim godinama.

Dragica Pilipović Chaffey, predsednica Upravnog odbora SBB- Srpske kablovske mreže, kaže za Ekonomist da su pre svega investicije od oko 15 miliona evra uticale na prošlogodišnji gubitak te kompanije. “Veliki deo naših troškova je u stranoj valuti. Iznajmljujemo satelit u evrima, a plaćamo i troškove TV programa i ti ugovori su većinom u dolarima. Koristimo investicione kredite u evrima”, kaže Pilipović Chaffey. Ona ističe da su kursne razlike na kraju prošle godine “kao rukom odnele” oko 20 odsto prihoda, a uz sve to RATEL kontroliše cene kablovske televizije.

Ipak, ta kompanija je u poslednje dve godine uložilla više od 40 miliona evra i očekuje da će iz minusa u plus preći za dve godine. Da ne bi zavisila toliko od kretanja dinara kompanija sve više investira u zemlje u okruženju računajući na njihovu mnogo jednostavniju zakonsku regulativu, kao i veću stabilnost valuta, dodaje ona.

Opravdanja

Na listi kompanija koje su ostvarile značajan minus nalazi se duvanska kompanija Japan Tobacco International koja je 2006. kupila Duvansku industriju Senta. Goran Pekez, direktor za korporativne poslove i komunikacije u ovoj kompaniji objašnjava da su ulaganja od čak 100 miliona dolara isključivi krivac za gubitke u bilansima.

Zbog gubitka od oko 10 miliona evra u JTI niko ne razmišlja o povlačenju iz Srbije, čak naprotiv, tvrdi Pekez. U JTI, dodaje on, veruju da je Srbija tržište koje obećava uprkos brojnim izazovima kao što su značajan pad premije za duvan i najava zabrane pušenja na javnim mestima.

Kompanije koje se bave zakupom vozila i opreme prošlogodišnji gubitak, takođe, pravdaju valutnim rizikom, jer koriste izvore finansiranja u stranoj valuti. Usled značajnog pada vrednosti dinara u odnosu na druge strane valute Raiffeisen Rent zabeležio je negativne kursne razlike što je uticalo da inače dobar poslovni rezultat kompanije bude preokrenut u gubitak od 850 miliona dinara.

Nisu odustali

Predstavnici stranih investitora kažu da nema reči o masovnom izvlačenju sa tržišta Srbije, ma kako nepovoljne okolnosti bile u zemlji. Aleksandar Radosavljević, predsednik Saveta stranih investitora tvrdi da su članice tog udruženja došle u Srbiju da ostvare dugoročno poslovanje, a ne sa idejom da na prve znake krize napuste tržište.

Darko Đukić, načelnik sektora za strana ulaganja u Agenciji za promociju izvoza i stranih ulaganja (SIEPA) kaže za Ekonomist da je od početka ove godine smanjeno interesovanje stranih kompanija za ulaganje u Srbiju, ali je jako važno da nije bilo odustajanja od već započetih investicionih projekata. SIEPA trenutno radi na oko 30 upita stranih kompanija čiji eventualni dolazak bi u periodu od dve godine mogao da rezultira prilivom od oko dve milijarde evra, kaže Đukić.

Kao argument u prilog „odanosti“ investitora Srbiji, sagovornici Ekonomista navode i činjenicu da su izostali brojni otkazi radnicima. Primera radi, članice Saveta stranih investitora su u periodu pre krize visoko podigle nivo efikasnosti, mnoge poslujući sa optimalnim brojem zaposlenih da zadovolje potrebe tržišta.

„To naravno ne znači da neke kompanije sada neće biti prinuđene da smanje broj zaposlenih“, kaže Aleksandar Radosavljević, ističući da članice Saveta neće olako ulaziti u proces otpuštanja, pre svega zato što su prethodnih godina uložile velika sredstva u podizanje nivoa obučenosti i znanja kadrova.

Iako se radi u otežanim uslovima, ni u cementari Lafarge zasad ne razmišljaju o otpuštanju radnika. Sa druge strane, Miodrag Babić, predsednik Hemofarma i potpredsednik Stada grupe navodi da je optimalizacija radnika stalni proces jer u pogonima tehnološki procesi i procedure diktiraju broj i kvalifikacionu strukturu zaposlenih.

Pad prihoda

One kompanije koje su prošle godine zavidno profitirale, u 2009. zbog pada prodaje na domaćem i ino-tržištima očekuju skromnije rezultate.

Nikola Pavičić, generalni direktor bačkopalanačke kompanije Tarkett-Sintelon potvrđuje takva očekivanja objašnjavajući da je prodaja manja na svim velikim tržištima na koja izvoze. „Uspeli smo da zaustavimo dalji pad prodaje i preduzeli smo mere da i manja prodaja bude profitabilna“, ističe on dodajući da je za prvih šest meseci ove godine kompanija imala pad prihoda za oko 20 odsto u odnosu na isti period 2008.

Veliki pad građevinske aktivnosti u Srbiji, čak za više od 30 odsto, doveo je u nezavidan položaj i beočinsku cementaru Lafarge BFC. „Naši najveći kupci su radili sa znatno manjim kapacitetima. Kompletno srpsko tržište u prvih šest meseci je apsorbovalo manje od milion tona cementa“, ocenio je Kostin Borc, generalni direktor cementare Lafarge BFC.

Neki su uspeli i da spreče lošije rezultate. Miodrag Babić navodi da je farmaceutska kompanija Hemofarm slabiji promet na domaćem tržištu sa kojim se suočila u prvoj polovini ove godine nadomestila većim izvozom. „U maju smo imali prve isporuke lekova u SAD. Tokom prvih šest meseci ove godine Hemofarm je ostvario rast izvoza za čak 44,50 odsto“, naglašava Babić.

Marko Mićanović, sekretar za finansije i član Upravnog odbora Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) kaže da je bilo jasno još na kraju prošle godine kad se kriza uveliko zahuktala, da kompanije neće moći da ostvare planove. Zato je većina kompanija morala da revidira poslovne ciljeve i da se umesto novim investicijama okrene smanjenju rashoda i internom restrukturiranju, kaže Mićanović.

Što se tiče očekivanja za drugu polovinu ove godine, on smatra da će kompanije u Jugoistočnoj Evropi morati još da budu strpljive kad je reč o oporavku tržišta u ovoj godini.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: