Još jednom su izbili sukobi između Jermenije i Azerbejdžana, dve bivše sovjetske republike u regionu Kavkaza.
U središtu višedecenijskog sukoba nalazi se oblast Nagorno-Karabah. Ona je priznata kao deo Azerbejdžana, ali je kontrolišu etnički Jermeni.
Desetine hiljada ljudi izgubilo je živote, a milioni su napustili domove tokom rata koji je zvanično okončan 1994. godine. Međutim, sukob nikada nije u potpunost zaustavljen.
Ove dve zemlje su krajem osamdesetih i početkom devedesetih vodile krvavi rat za tu oblast. Iako su proglasile primirje, nikad nisu uspele da se slože oko mirovnog sporazuma.
Priča u 100 reči
Nagorno-Karabah je sastavni deo Azerbejdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski jermensko. Kad se Sovjetski Savez raspao osamdesetih, Nagorno-Karabah je glasao da se pripoji Jermeniji - izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.
Od tada, Nagorno-Karabah je ostao deo Azerbejdžana, ali ga kontrolišu separatistički etnički Jermeni koje podržava jermenska vlada. Pregovori održavani tokom narednih decenija, kojima su posredovale međunarodne sile, nikad nisu uspeli da dovedu do mirovnog sporazuma.
Jermenija je većinski hrišćanska, dok je naftom bogati Azerbejdžan većinski muslimanski. Turska održava bliske veze sa Azerbejdžanom, dok je Rusija u savezu sa Jermenijom - mada ima dobre odnose i sa Azerbejdžanom.
Priča u 500 reči
Kavkaz je strateški važna planinska oblast u jugoistočnoj Evropi. Vekovima su se različite sile u regionu - i hrišćanske i muslimanske - borile za kontrolu nad njim.
Savremena Jermenija i Azerbejdžan postali su deo Sovjetskog Saveza kad je ovaj nastao dvadesetih godina prošlog veka. Nagorno-Karabah bila je oblast sa većinskim etničkim jermenskim stanovništvom, ali su Sovjeti dali kontroli nad oblašću azerbejdžanskim vlastima.
Jermeni u Nagorno-Karabahu narednih decenija su više puta tražili da budu podvedeni pod jermensku vlast. Ali tek kada je krajem osamdesetih započeo raspad Sovjetskog Saveza, regionalni parlament Nagorno-Karabaha zvanično je izglasao da se pripoji Jermeniji.
Azerbejdžan je pokušao da uguši ovaj separatistički pokret, dok ga je Jermenija podržavala. To je dovelo do etničkih sukoba i - nakon što su Jermenija i Azerbejdžan proglasili nezavisnost od Moskve - do nesputanog rata.
Poginulo je desetine hiljada ljudi, dok je raseljeno i do milion, a stalno se izveštavalo o tome kako su etničko čišćenje i masakre činile obe strane.
Jermenske snage preuzele su kontrolu nad Nagorno-Karabahom pre nego što je 1994. godine uz posredstvo Rusije proglašeno primirje.
Nakon tog sporazuma, Nagorno-Karabah je ostao deo Azerbejdžana, ali je njime od tada uglavnom vladala separatistička samoproglašena republika, kojom su upravljali etnički Jermeni, a podržavala ih je jermenska vlada.
Ustanovljena je i Linija kontakta Nagorno-Karabaha, razdvojivši jermenske i azerbejdžanske snage.
Od tada su pokretani mirovni pregovori uz posredovanje Minsk grupe Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) - tela osnovanog 1992. godine kojim predsedavaju Francuska, Rusija i SAD.
Ali do sada mirovni sporazum nije potpisan. Borbe su se nastavljale tokom čitave tri decenije, sa poslednjim ozbiljnim incidentom koji se desio 2016. godine, kad su poginule desetine pripadnika trupa s obe strane.
Sukob dodatno komplikuje geopolitika. Država članica NATO-a Turska bila je prva zemlja koja je priznala nezavisnost Azerbejdžana 1991. godine.
Bivši azerski predsednik Hejdar Alijev jednom ih je opisao kao "jednu naciju u dve države".
Obe dele turkijsku kulturu i stanovništvo, a turski predsednik Redžep Tajip Erdogan obećao je podršku njegove zemlje Azerbejdžanu.
Štaviše, Turska nema zvanične odnose sa Jermenijom. Turska je 1993. godine zatvorila svoje granice sa Jermenijom iz podrške Azerbejdžanu tokom rata oko Nagorno-Karabaha.
Istovremeno, Jermenija ima dobre odnose sa Rusijom. U Jermeniji postoji ruska vojna baza, a obe su članice vojnog saveza Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Međutim, Vladimir Putin gaji dobre odnose i sa Azerbejdžanom, a Moskva je zatražila obustavu ratnih dejstava.
U Jermeniji je 2018. godine došlo do mirne revolucije, u kojoj je s vlasti svrgnut dugogodišnji vladar Serž Sargasjan.
Lider ovih protesta Nikol Pašinjan postao je premijer nakon slobodnih izbora održanih iste godine.
Pašinjan se složio s azerbejdžanskim predsednikom Ilhamom Alijevim da treba da se deeskaliraju tenzije i oni su uspostavili prvu vojnu dežurnu telefonsku vezu između dve zemlje.
Obe zemlje su 2019. godine izdale saopštenje u kom se kaže da "moraju da se preduzmu konkretne mere kako bi se stanovništvo obe zemlje pripremilo za mir".
Do sada se, međutim, ništa od toga nije ostvarilo.
Nije najjasnije koja zemlja je prva pokrenula najnovije nasilje, ali tenzije su bile na visokom stepenu mesecima, pošto je u sukobima iz jula bilo žrtava na obe strane.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Belorusija je započela provere spremnosti svojih oružanih snaga za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja uporedo sa pripremama za nuklearnu vežbu koju sprovodi Rusija, preneli su danas beloruski državni mediji.
Belorusija je započela provere spremnosti svojih oružanih snaga za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja uporedo sa pripremama za nuklearnu vežbu koju sprovodi Rusija, preneli su danas beloruski državni mediji.
Članovi kineske delegacije, ministri i predstavnici institucija doputovali su u Beograd u okviru dvodnevne posete Srbiji koju će danas započeti predsednik Kine Si Đinping.
Princ Hari je stigao u Veliku Britaniju povodom specijalnog događaja "Invictus Games", a otkriveno je da se neće sastati sa kraljem Čarlsom tokom svog boravka.
U jeku dva rata u Malmeu se bliži finale ovogodišnjeg Evrovizije. Organizatori neprestano ponavljaju da tu ima mesta samo muzici, a ne i politici, ali ih stvarnost demantuje. I tako već decenijama.
Konstrakta, predstavnica Srbije na Evroviziji 2022. sa pesmom In Corpore Sano, otkrila je u specijalnom evrovizijskom jutarnjem programu PLAY radija da će i ove godine nastupiti na najvećem svetskom muzičkom takmičenju.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 1
Pogledaj komentare