Početkom dvadesetog veka, tek venčani parKeti i Kepi Džons sa severa Amerike uputili su se ka severozapadu Meksika.
Odlučili su da osnuju farmu u Dolini reke Jakvi - malo poznatom suvom i prašnjavom mestu, nekoliko stotina kilometara južno od granice sa Arizonom.
Kad je Kepi umro 1931. godine, Keti je odlučila da ostane. U komšiluku je već tada bila izgrađena eksperimentalna stanica doline Jakvi, veliki centar za poljoprivredna istraživanja s impresivnim kamenim stubovima i mudro osmišljenim kanalima za navodnjavanje.
Tu su zaposleni gajili stoku, ovce i svinje i uzgajali narandže, smokve i grejpfrut.
Već 1945. godine, polja su bila zarasla u korov, ograde su bile srušene, a prozori razbijeni. Stanicu su zaposeli pacovi.
Kad je Keti čula neobične glasine o mladom Amerikancu koji je podigao kamp na tom napuštenom mestu - uprkos odsustvu struje, kanalizacije ili pijaće vode - otišla je da vidi o čemu se radi.
Tu je zatekla Normana E. Borlauga iz Rokfelerove fondacije. Pokušavao je da uzgaja pšenicu otpornu na rđu stabljike, bolest koja je uništila mnoge useve.
Dalje južno, gde je prvobitno trebalo da bude smešten, morali biste da sejete u proleće, a žanjete u jesen. Ovde je planirao da iskoristi drugačiju klimu koja bi mu omogućila da seje u jesen, žanje u proleće i možda uzgoji različite sorte pšenice.
Međutim, Fondacija nije imala dozvolu da radi u regionu, pa Norman nije mogao zvanično da radi.
Ovo je značilo da nije imao neophodnu mehanizaciju - niti pomoć. Ipak, ostavio je ženu Margaret i ćerku Džini u Meksiko Sitiju i počeo da seje.
"Često mi se činilo da sam počinio stravičnu grešku kad sam prihvatio to nameštenje u Meksiku", priznao je Norman Borlaug u epilogu knjige koju je napisao o gladi u svetu.
Došao je čvrsto rešen da se izbori sa pošasti koju je predstavljala glad. Glad je dobro poznavao - doživeo ju je i sam.
"Ja sam proizvod onog najgoreg iz vremena Velika krize", rekao je za Dalas Obzerver 2002. godine.
Keti se sažalila nad mladićem, naučila ga španski, spremala mu ručak nedeljom i dozvoljavala mu da se u njenoj kući okupa i opere odeću. Kasnije je izjavio da ne bi preživeo bez njene pomoći.
Ona ga je odvezla i do najbližeg gradića, Sijudad Obrežona. U ovom gradu glavna ulica je 23 godine kasnije nazvana po njemu: Kale de doktor Norman E. Borlaug.
Iste godine, 1968, biolog sa Stenforda Pol Erlih i njegova supruga En (koja nije potpisana) objavili su eksplozivnu knjigu Populaciona bomba.
Napisali su da u siromašnim zemljama, kao što su Indija i Pakistan, broj stanovnika raste brže od zaliha hrane.
"Od gladi će umirati stotine miliona ljudi", predvideli su još sedamdesetih.
Na sreću, Erlih nije bio u pravu, jer nije znao šta radi Norman Borlaug.
Borlaug će kasnije dobiti Nobelovu nagradu za mir za godine koje je proveo špartajući između Meksiko Sitija i doline Jakvi, uzgajajući hiljade i hiljade sorti pšenice, brižljivo beležeći njihove osobine: ova vrsta je otporna na jednu vrstu rđe stabljike, ali ne i na drugu; ova vrsta daje dobre prinose, ali loš hleb; i tako dalje.
Nije mogao da uradi sekvenciranje DNK-a pšenice kako bi shvatio koji geni izazivaju koje osobine - ta tehnologija razvijena je tek decenijama kasnije.
Ali mogao je da ukršta sorte koje su imale neke dobre osobine i nada se da će jedna od ukrštenih vrsta na kraju imati sve dobre osobine i nijednu lošu.
Bio je to neumoran rad, ali se na kraju isplatio.
Borlaug je uspeo da proizvede novu vrstu "patuljaste" pšenice otporne na rđu, sa dobrim prinosima i - ključno - sa kratkom stabljikom koja je omogućila da se ne lomi na vetru.
Uz pomoć daljih testova, ustanovio je kako da maksimizuje njihov prinos - koliko daleko da ih sadi jedne od drugih, koliko duboko, sa koliko đubriva i koliko im vode treba.
Šezdesetih je Borlaug već putovao svetom da širi vest. To često nije bilo lako.
U Pakistanu je direktor istraživačkog instituta saopštio da su isprobali njegovu pšenicu, ali da su prinosi slabi.
Borlaug je ubrzo uvideo zašto. Ignorišući njegova uputstva, posadili su je suviše duboko, sa suviše velikim razmacima i bez đubriva ili uklanjanja korova.
"Ali ovako se sadi pšenica u Pakistanu", čovek je zbunjeno odgovorio.
Mnogi nisu shvatili da je revolucija moguća.
Pola veka rod pšenice u Pakistanu bio je dosledan: nikad iznad 360 kilograma po jutru. Meksički farmeri dobijali su tri puta više.
Da li je vredelo isprobati meksički način? Ne, izjavio je eminentni akademik. "Te cifre pokazuju da pakistanski prinosi nikad neće porasti!"
Borlaug je umeo da bude oštar prema ljudima koji ga nisu razumeli, bez obzira na to ko su. U Indiji je jednom prilikom krenuo da se nadvikuje sa potpredsednikom vlade.
Na kraju je njegova haranga urodila plodom. Zemlje u razvoju počele su da uvoze Borlaugovo semenje i metode. A između 1960. i 2000. godine, njihovi prinosi pšenice su se utrostručili.
Sličan rad usledio je na kukuruzu i pirinču. To je nazvano "zelenom revolucijom". Erlih je predvideo masovnu glad, ali se svetska populacija više nego udvostručila, a proizvodnja hrane uspela je da je prati.
A opet nas briga o prenaseljenosti nikad do kraja nije napustila. To je jedno od najstarijih pitanja u ekonomiji, datira još od prvog profesora "političke ekonomije" na svetu, Tomasa Roberta Maltusa.
Maltus je 1798. godine objavio Esej o principima populacije, u kom je izneo prost argument: stanovništva rastu eksponencijalno - dva, četiri, osam, šesnaest, trideset dva. Proizvodnja hrane to ne radi.
Pre ili kasnije, tvrdio je on, moraće da bude više ljudi nego hrane, sa veoma neprijatnim posledicama.
Srećom po nas, ispostavilo se da je Maltus potcenio činjenicu da, kako se ljudi bogate, oni obično žele manje dece, tako da stanovništvo raste sporije.
Kad je Pol Erlih izašao sa sumornim predviđanjima 1968. godine - bila je i godina u kojoj je rast globalnog stanovništva počeo da usporava. Godišnji rast pao je sa vrhunca iz 1968. godine od 2,09 odsto na 1,09 odsto 2018. godine.
Maltus i Erlih su potcenili i ono što predstavlja Norman Borlaug: genijalnost.
Ali iako se rast stanovništva usporio, UN i dalje predviđaju da ćemo nanizati još par milijardi ljudi pre okončanja veka.
Neki eksperti brinu da se prinosi hrane više ne povećavaju dovoljno brzo da bi održali korak.
Napredak se usporio, a problemi se samo gomilaju: klimatske promene, nestašice vode, zagađenja od đubriva i pesticida.
To su problemi koje je pogoršala sama zelena revolucija. Neki kažu da je čak podstakla siromaštvo koje čini da stanovništvo toliko raste: đubriva i navodnjavanje koštaju novca koji mnogi farmeri sa sela ne mogu da priušte.
Pol Elrih, danas u osamdesetim, i dalje tvrdi da nije toliko pogrešio koliko je bio ispred vremena. Možda bi i Maltus da je živ rekao isto.
Ali da li bi još genijalnosti moglo da posluži kao rešenje?
Otkako su genetske modifikacije postale moguće, uglavnom su se svodile na otpornost prema bolestima, insektima i herbicidima.
Iako to povećava prinose, to nije bio direktan cilj.
Ali to se sada menja. Agronomi su tek počeli da istražuju alatku za izmenu gena CRISPR, koja ume da radi ono što je Norman Borlaug radio, samo mnogo brže.
Što se tiče samog Borlauga, on je shvatio da je njegov rad izazvao probleme koji nisu rešavani na dobar način, ali je samo postavio prosto pitanje - da li želite da imate nesavršene načine za proizvodnju više hrane ili da dopustite da ljudi gladuju?
To je pitanje koje ćemo možda morati i dalje sebi da postavljamo u decenijama koje su pred nama.
Autor piše kolumnu "Ekonomista na tajnom zadatku" za Fajnenšel Tajms.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o utvrđivanju ciljeva nacionalnog razvoja u narednom periodu, u okviru kojih bi stopa siromaštva u Rusiji trebalo da bude smanjena na ispod sedam odsto do 2030. godine i ispod pet odsto do 2036. godine.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 8. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U slučaju da Kijev izvede napade britanskim oružjem na teritoriji Rusije, Moskva ima pravo na udar po britanskim objektima u Ukrajini i izvan njenih granica, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 4
Pogledaj komentare