Koenigsegg je objavio zvanične specifikacije svog novog super-sportskog modela. Mada švedski proizvođač tvrdi da je reč o najbržem produkcijskom automobilu na svetu, ostali smo uskraćeni za informaciju o njegovoj maksimalnoj brzini.
Iako još uvek ne znamo koliko brzinu može da razvije Koenigsegg One:1, drugi, takođe veoma bitan podatak Šveđani ne kriju, već ga ponosom ističu u samom nazivu automobila. U pitanju je odnos mase vozila i snage motora, koji kod ovog modela iznosi tačno 1:1! To je prvi serijski automobil na svetu sa takvim odnosom.
U praksi to znači da relativno maloj masi automobila, od 1.360 kg, parira jednak broj "konja" (1.360 ks/ 1.000 kW). Ovim podacima treba pridodati i informaciju o maksimalnom obrtnom momentu od 1.371 Nm, koji je dostupan pri 6.000 o/min.
Motor je 5.0 litarski, u V8 konfiguraciji, i izrađen je od aluminijuma. Raspored mase između prednje i zadnje osovine isti je kao kod Agere R i iznosi 44:56.
Snaga se prenosi na točkove pomoću sedmobrzinskog menjača sa duplim kvačilom, a Koenigsegg i dalje tvrdi da je automobil u stanju da iz stanja mirovanja do brzine od 400 km/h stigne za samo 20-ak sekundi. Kada jednom postigne ovu brzinu, za zaustavljanje mu treba oko10 sekundi.
Pri brzini od 100 km/h, automobil se potpuno zaustavlja nakon 28 metara puta.
Ovakvi rezultati postižu se zahvaljujući snažnim kočnicama koje su preuzete sa modela Agera R. Prednji keramički diskovi imaju prečnik 397, a zadnji 380 mm. Napred su montirani 19 inčni, a pozadi 20 inčni točkovi od ugljeničnih vlakana.
Iako nisu precizirali kolika je maksimalna brzina, podatak da je One:1 opremljen Michelin Cup gumama koje mogu da izdrže brzine do 440 km/h posredno govori o mogućim performansama modela.
Zvaničnu premijeru Koenigsegg One:1 imaće na auto-salonu u Ženevi, a planirana ograničena serija od 6 primeraka već je rasprodata po ceni koju proizvođač nije saopštio.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vladimir Kecmanović je osuđen na kaznu zatvora 14 godina i 6 meseci, dok je Miljana Kecmanović osuđena na dve godine i 11 meseci zatvora. Oboje su proglašeni krivim za zanemarivanje i zlostavljanje maloletnog lica.
Rat u Ukrajini 1.576. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ima sredstva da primora Rusiju na diplomatiju, dok je Moskva najavila nove udare na vojne ciljeve u Ukrajini.
Rat u Ukrajini 1.577. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je na moguće intenziviranje ruskih napada, dok je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da raspolaže novim saznanjima o navodnim vojno-biološkim aktivnostima SAD u Ukrajini.
"Švajcarska može biti ponosna što ima igrača sa 148 nastupa koji igra za ove boje. Možda mi to nekada i treba, nekada i provociram. Najvažnije je da ekipa stoji iza mene".
Kapiten Nemačke Džošua Kimih je optimističan pred drugu utakmicu na Svetskom prvenstvu u fudbalu, raduje ga zajedništvo unutar ekipe, a pritom se kune u jedno "posebno" piće.
Rat u Ukrajini – 1.578. dan. Ruske snage su u proteklih 24 sata izvršile 887 udara na 47 naselja širom Zaporoške oblasti, a povređeno je 19 ljudi, objavio je na Telegramu Ivan Fedorov, načelnik Vojne uprave Zaporoške oblasti.
Kompanija Air Serbia od 20. juna uspostavila je direktnu sezonsku avio-liniju između Beograd i Brač. Letovi će saobraćati dva puta nedeljno, sredom i subotom, tokom letnje sezone.
Rat u Ukrajini – 1.578. dan. Ruske snage su u proteklih 24 sata izvršile 887 udara na 47 naselja širom Zaporoške oblasti, a povređeno je 19 ljudi, objavio je na Telegramu Ivan Fedorov, načelnik Vojne uprave Zaporoške oblasti.
Predsednik SAD Donald Tramp oinovo je danas kritikovao italijansku premijerku Đorđu Meloni, tvrdeći da joj je popularnost u padu i optuživši je da je ranije odbila saradnju sa SAD u vezi sa Iranom, a da sada želi da obnovi odnose nakon američke vojne pobede.
Rat Amerike, Izraela i Irana – 113. dan. Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof otputovao je u Švajcarsku, gde se očekuje održavanje prve runde pregovora sa Iranom o mogućem nuklearnom sporazumu. Prisustvovaće i šef iranske diplomatije Abas Aragči.
Reditelj Džejms Barouz preminuo je danas, a od njega su se oprostili glumci serije "Prijatelji" na kojoj je radio – Met LeBlank, Dejvid Švimer i Lisa Kudrou.
Devedesetih godina bio je među ključnim ljudima iza velikog uspeha NBC-jevog programa, režirajući epizode serija Prijatelji, Frejžer i Vil i Grejs. Kasnije je radio i na popularnim naslovima kao što su Dva i po muškarca...
Prva klinička studija na ljudima koja ispituje mogućnost "podmlađivanja" ćelija pomoću genske terapije predstavlja važan test za jednu od najambicioznijih hipoteza u oblasti medicine dugovečnosti, piše Axios.
Visoke temperature mogu značajno opteretiti kardiovaskularni sistem, povećati rizik od dehidracije, poremećaja srčanog ritma i srčanog udara. Saznajte kako letnje vrućine utiču na zdravlje srca i ko je posebno ugrožen.
Objavljeni materijali uključuju navodnu internu prepisku i obaveštajne zapise, dok američke vlasti i dalje nemaju konačan zaključak o tome da li je virus nastao prirodnim putem ili kao posledica laboratorijskog incidenta.
Gotovo deset godina nakon premijere prve sezone, završena je serija "Stranger Things", jedan od najvećih Netfliksovih hitova. Iako je glavna priča privedena kraju, univerzum serije nastavlja da se širi kroz nove projekte.
Manje poznati italijanski film je uticao na stvaranje kultnog "Kuma" Francisa Forda Kopole. "Mafioso" iz 1962. godine doneo je novu perspektivu mafijaškim pričama i inspirisao razvoj modernog gangsterskog filma.
Sinoć je u Preljini kod Čačka ispisana posebna stranica istorije u ovom selu, i to kako kažu meštani, ona najlepša - stranica zahvalnosti, ljubavi i poštovanja prema čoveku koji je svojim glasom, pesmom i dušom pronosio ime svog kraja širom Srbije i sveta.
Federalni istražni biro (FBI) prikazao je repliku grada površine oko 2.040 kvadratnih metara u svom kampusu u Hantsvilu, u Alabami, koju je izgradio kako bi obučavao organe reda da simuliraju i istražuju sajber napade iz stvarnog sveta.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je Apple pristao da sarađuje sa Intelom na projektovanju i proizvodnji čipova u Sjedinjenim Američkim Državama.
Povod za ovu odluku bile su teške saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom. Novi sistem koristiće termalne senzore postavljene na prilazima auto-putevima.
Komentari 19
Pogledaj komentare