Privatni investicioni fondovi su organizovani kao društva sa ograničenom odgovornošću i posluju po odredbama Zakona o privrednim društvima. Njihov način poslovanja se razlikuje i od otvorenih i od zatvorenih fondova.
Izvor: USAID Program podrške ekonomskom razvoju Srbije
Od otvorenih se razlikuju najpre po tome što u njih mogu ulagati samo veliki investitori.
Investitor koji osniva privatni fond mora da uloži najmanje 50.000 evra kao svoj udeo u tom fondu.
Glavne karakteristike privatnih fondova su:
-ne reguliše ih Zakon o investicionim fondovima (osim odredbama koje se tiču pravnog organizovanja i uloga člana fonda); moraju biti registrovani u Registru investicionih fondova
-ne listiraju se na berzi i ne prodaju investicione jedinice
-obično ih čini manji broj investitora
Privatni investicioni fondovi obično funkcionišu tako što ulaze u vlasništvo firme sa određenom količinom novca, sa ciljem da uvećaju njihovu vrednost i na srednji rok prodaju svoje udele.
U međuvremenu cilj je da se firmi poveća vrednost putem restruktuiranja koje praktično znači «ubrizgavanje» novca koji će omogućiti dalju ekspanziju firme, investicija i razvoj novih tehnologija, optimizaciju troškova i jačanje finansijske pozicije firme; fondovi potom izlaze iz vlasništva i na taj način ostvaruju profit.
Postoji nekoliko uobičajenih načina izlaska iz vlasništva kompanije: inicijalnom javnom ponudom (Initial Public Offering – IPO) i listiranjem na berzi, prodajom ili pripajanjem nekoj drugoj kompaniji (najčešće strateškim investitorima u tranzicionim zemljama).
Inicijalna javna ponuda kod nas još ni jednom nije urađena, iako je u poslednje vreme to jedna od popularnijih tema: «Tigar» je prva kompanija koja to pokušala da izvede, ali je na kraju odustala usled velikih troškova i nejasne procedure.
Investitori koji imaju svoj privatni fond uglavnom su ili profesionalni investitori, ili prilično imućni ljudi. Zbog rizičnosti ovakvih fondova, Zakon propisuje minimum uloga koji se mora položiti (50.000 evra), a zaštita investitora apsolutno ne postoji jer ako propadne firma u koju je ušao privatni fond, propadaju i udeli fonda.
S obzirom da ove fondove reguliše Zakon o privrednim društvima, Komisija za hartije od vrednosti nije nadležna za njihov nadzor; jedino je Društvo za upravljanje privatnim fondom obavezno da Komisiji dostavi pravila poslovanja, i godišnje finansijske izveštaje.
Donji limiti udela u privatnom fondu zavise od zemlje do zemlje. Tako u Americi, ukoliko želite da imate udeo tj. da investirate u privatni fond, morate da ispunjavate uslove za akreditovanog investitora, što znači da treba da posedujete ili milion dolara neto, ili prihode (kombinovane sa prihodima supružnika) koji prelaze 300.000 dolara godišnje najmanje dve godine, i očekivanja da će se takvi prihodi održati i u budućnosti.
Vrlo popularni fondovi su tzv. venture capital funds, fondovi koji investiraju u kompanije na početku razvoja, i koji nude mogućnost i stručnog savetovanja. Naravno, ovo čini potencijalni rizik jako velikim, ali i donosi lepu zaradu ukoliko mlada kompanija uspe da stane na noge.
Sredstva se uglavnom prikupljaju od grupe bogatih investitora, investicionih banaka ili drugih institucionalnih investitora. Ovako prikupljen kapital se dalje investira u kompanije koje su suviše rizične za standardna tržišta kapitala i bankarske pozajmice, ili možda nemaju dovoljno dugu poslovnu istoriju kako bi bili prihvatljivi za finansiranje od strane banaka.
Investitori koji na ovaj način ulaze u kompanije, obično imaju uticaja na odluke kompanije u meri u kojoj učestvuju u kapitalu firme, što može biti ograničavajući faktor za vlasnike. Zatim, postoje tzv. «poslovni anđeli» (business angels ili angel investors) koji investiraju u start-up biznise, ali za razliku od venture capital fondova, oni osim novca nude i stručna znanja i tako povećavaju šansu za uspeh kompanije.
Do skora su to bili bogati pojedinci, ali u poslednje vreme se sve češće udružuje više pojedinaca kako bi obezbedili više sredstava. Firme za koje su ovakvi investitori zainteresovani su obično «srednje kompanije» - veće od porodičnih biznisa, ali manje od velikih kompanija kojima treba iznad milion dolara (na razvijenim tržištima)
Svi ovi fondovi pri ulasku u firmu obično imaju strategiju koja oslikava cilj ulaska (restruktuiranje firme koja je u lošoj poziciji, dodatni kapital kako bi se ojačala firma, poboljšanje bilansa firme), period zadržavanja u kompaniji, kao i izlaznu strategiju.
Ovi fondovi se skoro nikada ne zadržavaju duže od 10 godina, a uobičajeno je da izađu posle 5-7 godina sa ciljem da ostvare višestruki povraćaj na uloženi kapital: interna stopa povraćaja (takozvani IRR- internal rate of return) koja se očekuje je bar 20-25% na godišnjem nivou (što u velikoj meri zavisi i od tržišta na koje ulaze ili takozvane premije tržišnog rizika koji se očekuje kao dodatni povraćaj na kapital) mada u pojedinim slučajevima može biti višestruko veća.
Iako su privatni fondovi potpuno irelevantni za male investitore, oni svakako predstavljaju značajne igrače na finansijskim tržištima, a njihov kapacitet da preokrenu kompaniju svakako nije zanemarljiv; ukoliko je izlazna strategija fonda listiranje kompanije na berzi, mali i drugi investitori (otvoreni i penzijski fondovi) će dobiti mogućnost investiranja u kvalitetnu hartiju od vrednosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) jednoglasno su odlučile da pokrenu najveće oslobađanje hitnih zaliha nafte u istoriji te organizacije, objavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Potpredsednik Vlade i ministar prostornog uređenja, građevinarstvo i državne imovine Hrvatske Branko Bačić rekao je u Sisku da će sredstva za obeštećenje mađarskog MOL-u biti obezbeđena u budžetu.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali predstavio je danas privrednicima Nacionalnu strategiju razvoja Srbije do 2035. godine, istakavši da je reč o najznačajnijem i najvećem programu usmerenom ka ubrzanju rasta i razvoja ekonomije i zemlje.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75%, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%).
Mađarska je jedina zemlja Evropske unije koja ne šalje novac Ukrajini i nema paket mera štednje, izjavio je danas u parlamentu premijer Viktor Orban. On je dodao da Ukrajina ima interesa da se rat nastavi, prenela je agencija MTI.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da rat na Bliskom istoku, uz napade na brodove u Persijskom zalivu i energetska postrojenja u regionu, izaziva "najveći poremećaj snabdevanja u istoriji globalnog tržišta nafte".
Sukob između Irana, Izraela i SAD ulazi u novi dan uz razmenu napada širom regiona – rakete i dronovi pogađaju ciljeve u Zalivu, dok traju vazdušni udari na iransku teritoriju.
Novi vrhovni vođa Irana, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, MOdžtaba, konačno se obratio javnosti, nakon spekulacija da je teško ranjen i da je u komi.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je danas da su posledice američko-iranskog rata već vidljive i upozorio da i dalje postoji rizik od njegovog širenja.
Pojedinci koji su godinama bili deo pravosudnog sistema, javno su stali na stranu blokadera i rade na rušenju liste SNS-a na predstojećim lokalnim izborima u Knjaževcu, tvrdi "Lažomer".
Preminula je čuvena italijanska glumica i voditeljka Enrika Bonakorti, u 77. godini života, kako prenose italijanski mediji, dugo je bolovala od teške bolesti – rak pankreasa.
Kao i svake godine na kraju ceremonije dodele Oskara, oko 1.500 gostiju će preći iz Dolbi teatra u prostranu balsku dvoranu Rej Dolbi, gde će se i ove godine na Balu guvernera na meniju naći brojni specijaliteti svetski poznatog kuvara Volfganga Paka.
Slovenački košarkaš Luka Dončić, zvezda Los Angeles Lakers, prvi put je viđen u javnosti nakon što je potvrđeno da je raskinuo veridbu sa dugogodišnjom partnerkom Anamarijom Goltes.
Ljubica Komlenić, sudija "MasterChef Srbija", sumirala je utiske nove sezone najgledanijeg kulinarskog takmičenja i otkrila kako se novi takmičari snalaze u kuhinji.
Ženska pop grupa "Pussycat Dolls", koja je početkom 2000-ih osvojila muzičku scenu hitovima kao što su "Buttons", "Don’t Cha" i "I Don’t Need A Man", vraća se na muzičku scenu – ovog puta kao trio.
"War Machine", novi naučnofantastični akcioni film sa Alanom Ričsonom u glavnoj ulozi, trenutno je najgledaniji film na "Netfliksu" i osvaja publiku širom sveta.
Nova sezona popularne horor serije From stiže 19. aprila na platformu MGM+, a fanovi će ponovo imati priliku da zarone u misteriozni svet ukletog grada iz kog nema izlaza.
Iranian armed forces released a video of warships and reiterated that they have full control over the strategic Strait of Hormuz and will not allow passage to the United States or to countries that took part in the attacks on Iran.
Prime Minister Prof. Dr. Djuro Macut and members of the government laid a wreath today at the site where the assassination of the then Prime Minister of Serbia, Zoran Đinđić, took place 23 years ago.
Today marks 23 years since Zoran Djindjić, Prime Minister, leader of the Democratic Party, and the leading figure of the DOS, was assassinated near the entrance to the Government of Serbia building on Nemanjina Street.
The United States has announced it will release 172 million barrels of oil from its Strategic Petroleum Reserve (SPR) in an effort to curb rising oil prices amid the conflict involving the U.S., Israel and Iran, U.S. Energy Secretary Chris Wright said.
Novi Android telefoni i drugi slični uređaji uskoro će dobiti značajno ubrzanje performansi. Google je objavio detaljno objašnjenje kako će se to postići.
Dok se većina korisnika pametnih telefona i dalje bori da "izgura" dan sa jednim punjenjem, Samsung, prema najnovijim informacijama, planira da u potpunosti eliminiše taj problem.
U Argentini se pre nekoliko godina pojavio neobičan trend među vozačima: mnogi su upaljačem spaljivali sitne gumene "dlačice" na novim pneumaticima kako bi izgledalo kao da su već korišćeni.
MG je predstavio novi 4X, koji predstavlja "mišićaviju" verziju sa povišenim klirensom. Dolazi kao prostraniji rođak postojećih električnih hečbekova 4 EV i 4 EV Urban.
Komentari 0
Pogledaj komentare