Slama se sakuplja, suši, tanji, ispravlja, slaže po nijansama, a zatim uvija, prepliće, tka, zašiva, provlači, kako bi se dočarali zlatni sklad sunčeve svetlosti i žitnih polja, idilični život na salašu, radovi u polju, ali i napravile ikone koje krase zidove mnogih crkava.
Autorke neobičnih slika od slame, takozvane slamarke, prikazaće ovom prilikom publici svoju specifičnu tehniku izrade slika od prirodnog materijala. Svi zainteresovani će moći i sami da se oprobaju u tehnici izrade slika od slame i uživaju u tradicionalnim pesmama Bunjevaca.
U 18 časova gospodin Đuro Bošnjak govoriće o istorijatu Bunjevaca u Somboru i njihovom udruženju, dok će izložbu
Zlato Bunjevačkog kola otvoriti istoričarka umetnosti v. d. direktora Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Marina Lukić Cvetić.
Složena tehnika slikanja slamom karakteristična je za Bunjevce i svakako je treba predložiti za listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Slikanje slamom daje efekte kolaža, intarzije, inkrustracije, reljefa i filigrana. Povezano je sa božićnim praznicima i dužionicom - praznovanjem Bunjevaca u slavu žetve. Veština je proistekla od izrade krune za bandašicu i venca za bandaša. U ovom slučaju slama je slikarski materijal koji se po izradi skice aplicira na podlogu. Bunjevačko kolo svake godine organizuje svoju slikarsku koloniju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare