Subvencionisanje stranih ulaganja koje sprovodi Vlada Srbije zasnovano je na pogrešnoj hipotezi da su finansijske stimulacije važan faktor u privlačenju stranih investitora. Ministar ekonomije (pod ostavkom) u ovome se oslanja na anegdotske podatke o jednom ili drugom ulaganju u ovoj ili onoj zemlji, ali kad se pogleda celokupna slika – stvari izgledaju drugačije.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
|
Izvor: Politika
U mnoštvu empirijskih studija o stranim ulaganjima, zasnovanim bilo na merenjima nivoa investicija bilo na anketiranju investitora, ogromna većina pokazuje da subvencije igraju skromnu ulogu u odlukama o stranim ulaganjima. Umesto toga, najvažniji faktori kod odluka o ulaganju su: politički rizik zemlje, njena makroekonomska stabilnost, veličina tržišta, poslovno okruženje i sigurnost vlasničkih prava.
Nakon toga dolaze stvari kao što su ekonomska otvorenost zemlje, kvalitet infrastrukture, fleksibilnost tržišta rada i odsustvo korupcije. Posebni finansijski stimulansi, pa čak i poreska politika uopšte, relativno su nevažni faktori u investicionim odlukama.
I mnoštvo posebnih studija o vezi između politike finansijskih stimulacija i nivoa stranih ulaganja navodi na sličan zaključak. Većina njih vidi veoma slabu vezu između državnih subvencija i priliva stranih direktnih investicija. Ako vam je cilj privlačenje stranih investicija, za to ima mnogo i efektivnijih i jeftinijih načina.
Navođenje pojedinačnih primera nije pouzdan način donošenja zaključaka, naročito ne ako to treba da posluži kao opravdanje za trošenje na desetine miliona evra budžetskog novca.
Slovačka, koju ministar Dinkić najčešće navodi kao uspešan slučaj, davala je neke finansijske podsticaje raznim investitorima, ali je pored toga sprovela i jednu od najtemeljnijih tržišnih reformi u zemljama centralne i istočne Evrope. To je zemlja koja je tokom dvehiljaditih imala značajnu deregulaciju, smanjila javni sektor, delimično privatizovala penzioni sistem, koja se na listama poslovnog okruženja i tržišnih sloboda već nekoliko godina kotira među najboljima u Evropi i kojoj su dugogodišnja monetarna stabilnost i fiskalna odgovornost doneli ulazak u evrozonu.
Kada bi Vlada Srbije bila spremna da sprovede sve reforme koje je Slovačka sprovela i da vodi ekonomsku politiku koju je Slovačka vodila, onda bi bilo lakše podneti i subvencije stranim ulagačima kao deo paketa. Ali Vlada Srbije nam nije ponudila to – umesto toga ministar ekonomije je iz celog slovačkog repertoara izabrao samo jednu, intervencionističku meru, koja je u kontekstu celokupnog slovačkog iskustva bila više izuzetak nego pravilo.
Ako se nepostojanje stabilne uzročne veze između pojedinačnih subvencija i ukupnog nivoa stranih investicija i zanemari, ostaje pitanje isplativosti ovakvih politika, čak i ako bi one bile uspešne u smislu privlačenja stranih ulaganja. Velika strana ulaganja su upadljiva, ali ona nisu motor ekonomskog razvoja.
Ekonomski rast i prateći porast životnog standarda su posledica rasta celokupne ekonomije, koju pre svega čine lokalna mala i srednja preduzeća. Ne sme se ispustiti iz vida da, kada država odluči da sponzoriše velike strane firme, ona ustvari odlučuje da dodatno oporezuje domaća preduzeća i građane.
Zbog raznih politika tog tipa domaći privrednici se danas suočavaju sa velikim poreskim i doprinosnim opterećenjem i rastućim brojem opštinskih i republičkih taksa. Zato je, kako navodi Unija poslodavaca Srbije, broj ugašenih preduzeća u protekloj godini nadmašio broj novoosnovanih. Diskriminacija nad manjim i domaćim preduzećima ima ekonomsku cenu i ona se plaća neostvarenim rastom životnog standarda i zaposlenosti.
Ako iskreno želi da podstakne ekonomski rast država bi morala da se osloni na:oslobađanje privrede birokratskih i regulatornih stega,smanjenje javnog sektora, ukidanje agencija čiji su broj i svrha postali predmet iščuđavanja, liberalizaciju zakona o radu i frontalno umanjenje državne potrošnje, taksa, poreza i pre svega doprinosa.
Smanjenje poreza, taksai doprinosa, međutim, nije interesantno političarima, jer onda oni sami ispadaju iz igre. Najbolji deo politike subvencija i stimulansapojedinačnim ulagačima su važni sastanci državnih birokrata s predstavnicima stranih firmi, ili sa stranačkim kolegama sa lokalnih nivoa vlasti, na kojima se odlučuje ko, gde i koliko subvencija može dobiti iz budžetske kase. Kada dođete u situaciju da odlučujete o takvim stvarima, onda lako sebe ubedite da je politika koju vodite u opštem interesu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vozači na Kubi suočavaju se sa mogućnošću da će na gorivo čekati mesecima, dok se nestašice, koje vlasti pripisuju američkoj "energetskoj blokadi", dodatno pogoršavaju.
Nestle, najveći svetski proizvođač hrane i pića saopštio je u četvrtak da se nalazi u "naprednim pregovorima" da proda ostatak svog posla sa sladoledom partneru u zajedničkom preduzeću, kompaniji Froneri.
Hrvatska vlada je sa sednice uputila u skupštinsku proceduru konačan Predlog zakona o deviznom poslovanju kojim se, između ostalog, uređuje poslovanje ovlašćenih menjača, kao i propisuje obaveza prijave gotovine koja se unosi ili iznosi iz Hrvatske.
Italijanski energetski gigant Eni objavio je u ponedeljak da je otkrio nalazište gasa i kondenzata u Obali Slonovače, procenjujući da sadrži do 149 milijardi kubnih metara gasa i približno 1,4 milijarde barela nafte.
Trgovci širom sveta sve više negoduju zbog trenda u kom kupci dolaze u prodavnice, isprobavaju robu i traže stručne savete, a zatim isti proizvod naručuju putem interneta, a taj trend postao je razlog za drastične mere u Nemačkoj.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je danas da će u narednim nedeljama biti uvedena oznaka "100% iz Srbije", kako bi potrošači jasno mogli da prepoznaju domaće proizvode.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BIH raspisalo je javni konkurs za izbor organizacije koja će obavljati usluge označavanja, odnosno markiranja goriva.
"Mislim da nijedan zakon u poslednjih 10 godina nije doneo toliko ohrabrenja i radosti za građane", rekao je za Pink televiziju Miloš Vučević, lider Srpske napredne stranke i savetnik predsednika za regionalna pitanja.
Spoljna obaveštajna služba Ukrajine (SBU) navodno je pokušala da ubije Valerija Zalužnog 2022, koji je tada bio načelnig Generalštaba ukrajinske vojske.
Rat u Ukrajini – 1.458. dan. Američki predsednik Donald Tramp namerava da postigne rešenje za rat do novembra, pre srednjoročnih izbora u Americi, pritiskajući Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, piše Njujork tajms.
Moskvu je zahvatila jedna od najsnažnijih snežnih oluja u poslednjih godina. Gradonačelnik Sergej Sobjanjin upozorava: situacija je "izuzetno teška", a putevi su neprohodni.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, odgovorila je na Iksu na navode programskog direktora N1 Igora Božića, koji je njenu izjavu o prodaji medija iz grupe United Media nazvao "skandaloznom".
Čedomir Jovanović i njegov prijatelj Aleksandar Kos stigli došli su jutros u policijsku stanicu u Beogradu kako bi dali izjavu povodom incidenta koji se dogodio 19. februara.
Endrju Mauntbaten-Vindsor uhapšen je u četvrtak ujutru zbog sumnje na zloupotrebu položaja u obavljanju svoje javne dužnosti, a sada su slike nakon napuštanja pritvora preplavile internet.
Viši sud u Beogradu odredio je do 30 dana pritvor Zoranu R. (23) osumnjičenom da je zajedno sa, za sada, NN licima, 16. februara na štetu B. I. izvršio krivična dela iznuda u pokušaju i izazivanje opšte opasnosti.
Glumac Erik Dejn preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), a u pitanju je bolest koja zahvata nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini.
U eri opsednutoj zdravljem, sve se više ljudi okreće tabletama, napicima i dodacima ishrani, iz straha da im nedostaje neki vitamin ili važna hranljiva supstanca.
Sezona virusa je u toku, a među njima su i ovčije boginje. Koliko se brzo prenose, koji je period inkubacije i može li doći do ozbiljnijih komplikacija?
Vest da je Erik Dejn preminuo u 53. godini nakon borbe sa dijagnozom amiotrofične lateralne skleroze rastužila je svet, a mnogi ne znaju da je glumac tumačio lik koji se suočio sa istom dijagnozom.
Glumac Daniel Redklif (36), koji je igrao najpoznatijeg čarobnjaka na svetu, zamolio je obožavatelje da ne upoređuju novu generaciju glumaca iz nadolazeće HBO-ove serije o Hariju Poteru sa originalnom filmskom postavom.
Ukoliko film "Hamnet" trijumfuje u kategoriji za najbolji film, postoji mogućnost da Pol Tomas Anderson osvoji priznanje za najboljeg reditelja – ili da se scenario odigra obrnuto.
The U.S. claims that China conducted a secret nuclear test near Lop Nur in 2020, while Beijing categorically denies it. Tensions are rising in the global nuclear arms race.
According to The Wall Street Journal, during negotiations to end the war, Ukraine and Russia agreed on a shared objective, avoid displeasing U.S. President Donald Trump and not create the impression that they are obstructing a peaceful resolution.
Low-cost airline Ryanair has announced the cancellation of numerous routes across Europe for 2026, affecting millions of passengers in Spain, France, Germany, and other countries.
Trucks on Serbian roads will soon face a major change – starting April 1, all will be required to have mandatory TAG devices, which will become the only method of toll payment.
The influential Financial Times has exclusively reported that U.S.-based Caterpillar Inc. is investing in the Serbian company ElevenEs, marking the start of construction of a next-generation lithium battery factory in Serbia.
Komentari 0
Pogledaj komentare