Lajoš Alać, direktor za strategiju i razvoj mađarske naftne kompoanije MOL, smatra da je nastupio pravi momenat za privatizaciju Naftne industrije Srbije. „Ta privatizacija je izuzetno važna za celu srpsku ekonomiju. Jasno je da, zbog poznatih istorijskih razloga, ona nije mogla biti obavljena ranije. Mađarska je imala sreću što smo privatizaciju naše naftne kompanije obavili u ranoj fazi, jer bez toga MOL ne bi imao ovakve rezultate“, kaže Alać.
Autor: Milan Obradović B92
Da li to što je tender odložen, može uticati na cenu NIS-a?
Lajoš Alać: Kad pogledate šta se dešavalo poslednjih 15 godina, ovih par meseci zakašnjenja nema neki veliki značaj. Mene opušta činjenica da postoji jak koncenzus svih relevantnih snaga u Srbiji da se ova privatizacija obavi. To je mnogo bolje nego da se privatizacija započne u nekoj predizbornoj kampanji, pa da se kasnije dovodi u pitanje ili čak stopira. Nama odlaganje privatizacije za nekoliko meseci ne predstavlja problem.
Da li vas interesuju i NIS-ove rafinerije? U jednom delu javnosti u Srbiji vlada mišljenje da NIS-ove rafinerije nisu interesantne strateškim partnerima, jer postoji veliki broj modernijih rafinerija u Evropi?
L. Alać: Nama su rafinerije potrebne jer želimo da dupliramo naše kapacitete za preradu nafte. Očekujemo znatno veći privredni rast u regionu u kom se nalazi Srbija i daleko veći broj automobila, što znači i veću potražnju za benzinom i dizelom. To je za nas tržište budućnosti. Preciznije, na vaše implicitno pitanje da li planiramo da zatvorimo srpske rafinerije i gurnemo na ovo tržište mađarske proizvode ukoliko pobedimo na tenderu za NIS, odgovor je - ne. Nema šanse. Ja sam akcionarima obećao da ćemo duplirati rafinerijske kapacitete, a to ne mogu da uradim u našim postojećim rafinerijama u Mađarskoj ili Slovačkoj. Potrebne su nam nove rafinerije, ali u Evropi možete da zaboravite na ideju da gradite rafineriju „na ledini“. Niko ne želi da mu u komšiluku nikne nova rafinerija. Osim toga, nama su rafinerije u Srbiji posebno interesantne jer naše naftne industrije imaju dobre odnose, prodavali smo i kupovali jedni od drugih. Naši i vaši inženjeri se međusobno poznaju, koristimo istu vrstu nafte za preradu, postoji puno veza među nama...
Pošto dobro poznajete naše rafinerije da li možete da nam kažete kolike su investicije potrebne za njihovu modernizaciju?
L. Alać: Ogromne, ali ne mogu da kažem tačan iznos. Proizvodi iz vaših rafinerija su uglavnom goriva sa visokim sadržajem sumpora. Mi imamo značajna iskustva jer, iako koristimo uglavnom istu naftu iz Rusije sa visokim sadržajem sumpora, uveli smo tehnologiju koja ga praktično eliminiše. Modernizacija u vašim rafinerijama je potrebna, ne radi povećanja destilacionih kapaciteta, već zbog unapređenja kvaliteta i efikasnosti.
Pominjete vaša iskustva u regionu, ali da li znate da se vaš ulazak u hrvatsku kompaniju INA kod nas često navodi kao primer neuspeha, tj. priča se da niste investirali dovoljno u njihove kapacitete?
L. Alać: Mi u INA imamo 25 odsto plus jednu akciju u koja daja upravljački potencijal. I tvrdim da smo postigli odlične rezultate kada je u pitanju profitabilnost te kompanije. Dobili smo dva mesta u upravnom odboru, postavili finansijskog direktora i direktora za korporativne usluge. To je bilo dovoljno da sprečimo da se nastavi sa lošim poslovanjem od ranije. Ali takva pozicija u kompaniji vam ne dozvoljava da puno toga promenite. Mi smo u u INA uradili ono što je trebalo da se uradi i što smo mogli. Da bi napravili rekonstrukciju rafinerije, što se od nas očekuje, mora da postoji plan. Ne može to da se uradi od danas do sutra. Koju tehnologiju odstranjivanja sumpora iz goriva uvesti? Oni veruju u jednu, a mi u drugu i stavljamo na papir dobre i loše stvari...
I šta će biti sa vašom investicijom u INA?
L. Alać: Mislim da smo na dobrom putu. Siguran sam da bi mogli da ubrzamo modernizaciju, ali je potrebno da MOL dobije veći udeo u INA.
Mislite, da kupite veći broj akcija...
L. Alać: To je njihova stvar, da se izabere da li ćemo moći da kupimo veći broj akcija ili možda da se ubaci injekcija kapitala u kompaniju. Ono što je bitno jeste da smo uspeli da transformišemo INA u profitabilnu kompaniju nakon što je gubila novac godinama.
I u Srbiji je predviđen sličan model privatizacije...
L. Alać: Ako želite da napravimo poređenje, mi mislimo da je mudro ono što smo o predviđenom modelu privatizacije čuli. Nuđenje manjinskog paketa akcija uz veću upravljačku kontrolu na početku može biti dobra ideja. Nama je to prihvatljivo. Ja inače ne sumnjam u sposobnost menadžmenta NIS-, naprotiv, smatram da odlično rade svoj posao, ali da imaju ograničene prilike u ovom trenutku. Jednostavno, zvog poznatih okolnosti privatizacija je u odnosu na našu zakasnila više od deset godina i zato sad NIS mora da bude privatizovan uz strateškog partnera. I INA je kasnila sa privatizacijom i bio joj je potreban strateški partner.
Kako komentarišete namere da se iz NIS-a izdvoji deo koji se bavi prodajom tečnog naftnog gasa, TNG, i da li će to uticati na cenu NIS-a na tenderu?
L. Alać: Upravo zato i nije moguće pričati o ceni dok se ne vidi tender. Neke stvari kao što je to da li je TNG izdvojen ili ne, mogu značajno da uvećaju ili snize cenu. Lično mislim, da je tečni naftni gas bitan deo lanca snabdevanja, iako je to relativno mali proizvod u ukupnoj proizvodnji. Kao kupac bi više voleo da on bude u NIS-u, odnosno NIS onda ima veću vrednost.
Šta mislite o najavljenoj liberalizaciji tržišta, odnosno o ukidanju monopola na uvoz naftnih derivata i uvođenju carina?
L. Alać: Liberalizacija je ključna stvar. Naravno, ja razumem zašto je bio uveden monopol na uvoz derivata, to je u određenom trenutku bilo neophodno. Ali sad je drugo vreme i to mora da se ukloni. Bitno je da to ne sme da se uradi neplanski i iznenada. Mora da se vodi računa o postojećim vrednostima zemlje, odnosno ključno je da se liberalizacija tržišta usaglasi sa programom modernizacije rafinerija. Uvoz goriva je neizbežan i kod nas u Mađarskoj. Imamo ogromnu rafineriju u centru zemlje, sa mrežom depoa, ali opet se deo goriva uvozi. Austrija snabdeva gorivom naše zapadne krajeve, ali i mi izvozimo njima neke proizvode. Šta mislite ko snabdeva Đer? Slovačka! A Košice u Slovačkoj? Mađarska...To će se desiti i sa NIS-ovim rafinerijama, one će izvoziti, a deo goriva koje se koristi u Srbiji će se uvoziti, što je jedino ispravno, jer garantuje da će potrošači plaćati tržišnu cenu, a da će dobiti najviši kvalitet.
Šta je vaš adut u utakmici za NIS?
L. Alać: Ta sinergija koju možemo doneti NIS-u. Manji troškovi transporta, efikasnost, lokalno znanje. Mi nismo kompanija koju kontroliše država, za razliku od nekih drugih zainteresovanih. Znate koliko je učešće austrijske države u OMV-u? Toliko da mogu da blokiraju neke odluke, dok su kod nas vlasnici finansijske institucije. Osim toga, bitno je da imamo sličan mentalitet, da razumemo međusobne šale ili probleme. Zamislite da dođe neko iz Hjustona u SAD kome morate da objašnjavate vašu istoriju poslednjih 10 godina? Mi razumomo vašu priču i vaše probleme. Osim toga, mi ne želimo da oteramo menadžment NIS-a i pošaljemo vam 50 menadžera iz Mađarske u Beograd i Novi Sad. To je glupo, nismo to radili ni u Slovačkoj. Mi u ovom biznisu, gde je veličina bitna ne možemo da se takmičimo sa gigantima kao što je Exon ili Šel na velikim tržištima kao što je recimo Indija. Ali znamo kako mala tržišta u našem regionu funkcionišu. Kako funkcioniše ruski naftovod, kako da transforimišemo rafinerije, kako da izgradimo marketing u zemlji koja se tek razvija. Tu imamo iskustvo i tu je naša dodatna vrednost u trci za NIS.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Moglo bi doći do rasta cena nekretnina ako bude produžen sukob na Bliskom istoku ili dalje eskalira zbog potencijalne krize migranata i povećane potražnje za zakupom, kažu stučnjaci.
Direktor kompanije "Sarajevo-gas" Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske. Projekat je vredan milijardu i 20 miliona KM, najveći je u istoriji, a finansira se iz budžeta. Rok za završetak radova je četiri godine.
Austrijski investitor Immofinanz službeno je potvrdio da će do kraja 2026. otvoriti Stop Shop retail park u Bjelovaru, a na svakoj novoj lokaciji otvara se i oko 100 radnih mesta.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je juče povodom povećanja kreditnog rejtinga zemlje sa A- na nivo A da taj pokazatelj sam po sebi nije presudan, već da je važnije po kojoj ceni se država zadužuje.
Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energetiku (IEA) uskoro će početi da pristiže na svetska tržišta, pošto su zemlje članice obećale da će staviti na raspolaganje ukupno 411,9 miliona barela, saopštila je danas ta agencija.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Sukobi širom Bliskog istoka – 17. dan. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da Teheran "nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore", odgovarajući tako Donaldu Trampu. Izrael napao Bejrut tokom noći.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbeđivanja tog ključnog plovnog puta.
Danas je 1.482. dan rata u Ukrajini - Volodimir Zelenski izjavio da ruski predsednik Vladimir Putin nikada nije želeo da okonča rat i pozvao na povećanje pritisaka na Moskvu. S druge strane, Američki predsednik sve više gubi interesovanje za Ukrajinu.
Japan, Australija, Južna Koreja, Velika Britanija i Evropska unija još nisu odlučili da prihvate poziv američkog predsednika Donalda Trampa da pomognu u obezbeđivanju slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu, koji je blokirao Iran.
Majkl B. Džordan prvi put u karijeri osvojio je Oskara, i to za najboljeg glavnog glumca, zahvaljujući dvostrukoj ulozi blizanaca Smouka i Steka u natprirodnom trileru "Grepnici" (Sinners).
Španski glumac Havijer Bardem na ceremoniji 98. dodele Oskara, održanoj u Dolbi teatru u Los Anđelesu, pružio je podršku narodu Palestine, nakon čega je nagrađen aplauzom.
Roker Sebastijan Bah izvinio se glumici Kristini Eplgejt nakon što je ona u svojim novim memoarima opisala njihovu kratku i burnu romansu krajem 80-ih.
Glumac Šon Pen osvojio je Oskara za najboljeg glumca u sporednoj ulogu u filmu "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona, ali nije preuzeo nagradu niti prisustvovao dodeli.
Ugljeni hidrati odavno imaju lošu reputaciju. Za to su krive dijete sa niskim unosom ugljenih hidrata, koje su navele ljude da veruju da su namirnice poput krompira i testenine same po sebi nezdrave. Ipak, stručnjaci ističu da je ovo mit.
Clashes across the Middle East – Day 17. Iranian Foreign Minister Abbas Araghchi says that Tehran “has not sought a ceasefire, nor even negotiations,” responding to Donald Trump. Israel carried out an overnight attack on Beirut.
U.S. President Donald Trump warned that NATO faces a “very bad future” if American allies do not help in reopening the Strait of Hormuz, which has been effectively blocked by Iran amid the ongoing conflict.
The Iranian Joint Military Command issued a statement claiming that Israel and the United States are using copies of Iranian drones to carry out attacks on neighboring countries in order to attribute responsibility for those attacks to Tehran.
Iran’s Shia allies in Lebanon and Iraq have entered the war after U.S. and Israeli strikes on Iran, while the Yemeni Houthi rebels, despite being heavily armed and capable of attacking Gulf neighbors, have not yet joined the conflict, Reuters reports.
The conflict in the Middle East has entered its 14th day, as fighting between Israel and Iran continues with no signs of easing, amid new attacks, rising tensions, and fears of further escalation in the region.
Prema najnovijim izveštajima, Bela kuća planira da naplati pozamašnu „proviziju“ za posredovanje u prodaji američkog poslovanja popularne društvene mreže.
Dok se svet i dalje bavi upotrebom dronova, na ratištu u Ukrajini pojavljuje se nova, futuristička pretnja. Kompanije za robotiku ubrzano testiraju humanoidne mašine koje bi uskoro mogle da zamene vojnike u najopasnijim misijama.
Indeks slobode interneta meri koliko ljudi mogu da govore, pristupaju informacijama i dele mišljenja onlajn bez cenzure, nadzora ili političkog pritiska.
Kompanija Anthropic zatražila je od američkog apelacionog suda odlaganje sudskog postupka, nakon što je Pentagon saopštio da ta kompanija predstavlja rizik u lancu snabdevanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare