07.05.2026.
22:36
Svet bi uskoro mogao da dobije novu državu; SAD i Rusija umešale prste FOTO
Separatisti u Alberti predali su više od 300.000 potpisa za referendum o odvajanju od Kanade, čime su premašili otprilike 178.000 potrebnih za peticiju koju pokreću građani.
Potpise još nisu verifikovali izborni zvaničnici, a taj proces bi mogao da usledi posle sudijske odluke o predloženoj meri.
Separatistički pokret u Alberti postoji decenijama, ali je dobio na zamahu u protekloj godini, nakon što je Liberalna partija, predvođena premijerom Markom Karnijem, pobedila na saveznim izborima u Kanadi.
Koje pitanje bi moglo da bude na referendumu?
Ako predlog bude stavljen na glasački listić u Alberti, biračima bi bilo postavljeno sledeće pitanje: "Da li se slažete da pokrajina Alberta prestane da bude deo Kanade i postane nezavisna država?"
Zašto separatisti žele da referendum bude na glasačkom listiću?
Projekat prosperiteta Alberte, koji podržava nezavisnost pokrajine, naveo je na svom sajtu da "suverenitet za Albertu obećava ekonomski prosperitet, političko osnaživanje, očuvanje kulture, zelenije energije i jače pozicije na globalnoj sceni".
"Preuzimanjem kontrole nad svojim resursima, zakonima i politikama, Alberta može trasirati put ka budućnosti koja je u skladu sa težnjama i dobrobiti njenog naroda, obezbeđujući nasleđe prosperiteta za buduće generacije", navela je grupa.
Konzervativna partija ima značajnu prednost među registrovanim biračima u Alberti, a mnogi stanovnici pokrajine izrazili su protivljenje saveznoj liberalnoj vladi, koja vodi Kanadu već oko deceniju. Nakon što je Liberalna partija pobedila na saveznim izborima 2025. godine, stotine demonstranata okupile su se ispred zakonodavne skupštine Alberte i izrazile želju za odvajanjem od Kanade.
Mnogi stanovnici Alberte kritikovali su saveznu liberalnu vladu zbog blokiranja projekata naftovoda i otkazivanja projekata nafte i gasa. Ekonomija pokrajine u velikoj meri zavisi od eksploatacije nafte i gasa, kao i rudarstva i vađenja kamena.
Šta je premijerka Alberte rekla o predlogu?
Premijerka Alberte Danijel Smit, liderka Ujedinjene konzervativne partije, izjavila je prošle godine da, ako peticija koju pokreću građani bude imala dovoljan potreban broj potpisa, referendum o nezavisnosti pokrajine može biti stavljen na glasanje.
"Naša vlada neće staviti glasanje o odvajanju od Kanade na referendum. Međutim, ako uspešna građanska peticija za referendum prikupi potreban broj potpisa tražeći da se takvo pitanje stavi na referendum, naša vlada će poštovati demokratski proces i uključiti to pitanje na pokrajinski referendum 2026. godine", rekla je tada.
Izborna komisija Alberte moraće da verifikuje potpise iz peticije. Ali taj proces ne može da počne dok sudija ne donese odluku u pravnom osporavanju predloga. Tužbu su podnele grupe Prvih naroda u Alberti, tvrdeći da bi odvajanje pokrajine od Kanade prekršilo ugovorna prava.
U zavisnosti od odluke sudije i verifikacije potpisa, predloženi referendum bi mogao biti na glasačkom listiću u Alberti već 19. oktobra.
Šta se dešava ako referendum prođe?
Mnogi politički stručnjaci smatraju da je malo verovatno da će referendum proći čak i ako se nađe na glasačkom listiću. Istraživanje sprovedeno za CBC prošlog meseca pokazalo je da bi samo 27 odsto ispitanika glasalo za odvajanje od Kanade, dok bi 67 odsto glasalo protiv predloga.
"Pokret postoji već dugo. Članovi su postali glasniji poslednjih meseci, ali ne deluje mi da im raste podrška", rekla je Dženet Braun, čija je organizacija sprovela istraživanje.
Čak i ako bi referendum bio na glasačkom listiću i ako bi prošao, pokrajina ne bi odmah postala nezavisna. Projekat prosperiteta Alberte naveo je na svom sajtu da bi pokrajina započela pregovore sa saveznom vladom i starosedeocima o detaljima razdvajanja. Politički stručnjaci takođe smatraju da bi starosedeoci verovatno pokrenuli pravne izazove protiv tog poteza.
Rusi i Amerikanci promovišu separatističke ideje
Akteri iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država pokušavaju da putem društvenih mreža promovišu separatističke ideje, navodi se u zajedničkim izveštaju Globalnog centra za demokratsku otpornost, Centra za veštačku inteligenciju, podatke i konflikte i "DisinfoWatch". Oni su opisali ova dešavanja kao pretnju suverenitetu Kanade.
"Kada spoljni akteri pojačavaju separatističke narative, normalizuju aneksiju, podstiču nacionalni raskol ili potkopavaju poverenje u demokratske procese, problem više nije samo stvar pokrajinske politike. To postaje direktna pretnja demokratskom integritetu, nacionalnoj bezbednosti i kognitivnom suverenitetu Kanade", napisali su istraživači u svom izveštaju.
Istraživači su rusko angažovanje u Alberti opisali kao prikriveno, i naveli da se čini da je ono "doktrinarno, operativno i kontinuirano", piše BBC.
Istraživači su takođe primetili da su se visoki zvaničnici administracije američkog predsednika Donalda Trampa direktno sastali sa separatističkim liderima Alberte "i dali izjave kojima potvrđuju njihov cilj".
Karni i premijerka Smit izjavili su da SAD treba da poštuju kanadski suverenitet nakon što se ispostavilo da su separatisti Alberte razgovarali sa Trampovom administracijom o mogućem ocepljenju pokrajine od Kanade.

Komentari 2
Pogledaj komentare Pošalji komentar