Gujon: Srbi na Kosovu se nadaju, ali ne kažu više – biće uskoro, kažu – biće, valjda
Kosovske Srbe zadesile su mnoge nedaće, a jedan čovek, poreklom iz Francuske, posećuje ih već 14 godina i dostavlja humanitarnu pomoć, trudeći se da istinu o njima prikaže svetu.
“Nadaju se boljem, ali ne kažu više – biće uskoro, kažu – biće, valjda”, ističe humanitarac Arno Gujon za B92.net.
O Srbiji i Srbima Arno Gujon znao je mnogo i pre nego što je krenuo na svoje životno putovanje. Od dede i oca često je slušao o srpskom narodu, a medijski izveštaji o bombardovanju Srbije 1999. godine i pogrom Srba na Kosovu 2004. godine, pokrenuli su tada devetnaestogodišnjeg Francuza na put dobročinstva. Sa članovima svoje porodice sakupio je pomoć - stare igračke, polovnu garderobu, sve što je iko imao da im da, oformio humanitarnu organizaciju “Solidarnost za Kosovo” i zaputio se u Srbiji.
Od prvog dolaska na Kosovo i Metohiju, želja da pomogne onima kojima su u nevolji ga ne napušta, ali nešto se ipak promenilo.
“Na početku me motivisala jedna teška humanitarna situacija koja se dešava na samo 2.000 kilometara od Pariza. Smatrao sam da to treba da se tiče svih – ne samo Srba i Srbije, nego i Evropljana. S druge strane, zbog priča koje sam slušao od svog oca i dede o Srbima, osećao sam jaku bliskost sa srpskim narodom i imao sam jaku želju da im pomognem. Sada, skoro 14 godina kasnije ono što me dodatno motiviše je susret sa ljudima koji su mi postali prijatelji, a neki do njih i kumovi. To sada nije više na nivou - solidarnost sa nepoznatim ljudima sa kojima saosećam, već je solidarnost sa ljudima koje smatram članovima svoje porodice i delom svoga naroda. Sada se ta pomoć podrazumeva, jer se niko ne preispituje da li treba da pomogne svom bratu ili sestri.”
Do sada je pomoć koju je Gujon obezbedio za Srbe na Kosovu vredna 5 miliona evra. Humanitarna organizacija “Solidarnost za Kosovo” do sada je odvezla 43 konvoja sa odećom, obućom, hranom i opremom za narodne kuhinje. Izgradili su i renovirali mnogo objekata, ali da ljudima nije samo važna pomoć koju im nosi, uverava se pri svakom susretu.
“Njima je važno naše prisustvo. Kažu nam da nije važno da li nosimo pomoć. Činjenica da smo tamo uz te ljude i činjenica da smo prešli hiljade kilometara da dođemo do njihovih izolovanih sela, to mnogo znači tim ljudima koji se često osećaju usamljeno i zaboravljeno. Kada dođemo do njih oni vide da nisu zaboravljeni od svih i da mogu da računaju na našu bratsku podršku”.
Kako žive Srbi na Kosovu i Metohiji?
“Žive u teškim uslovima. Pomoći nikad dovoljno, jer su potrebe ogromne. Kažu da se situacija, nažalost, malo promenila od rata i da su se nadali tada da će biti bolje dvadeset godina kasnije, a sada kao da je sve stalo. I ja imam osećaj da je situacija u bezbednosnom smislu bila teža ranije, da je bilo više napada i nasilja, mada, nažalost, nasilja ima i dalje i to je nedopustivo. Čini mi se da je ranije postojala veća nada jer je moj prvi dolazak bio svega nekoliko godina posle rata. Ljudi su mislili sve će se smiriti pa će moći uskoro da žive i da se druže normalno sa komšijama, međutim danas komunikacija sa komšijama skoro i da ne postoji. Ima je tu i tamo, ali ne dovoljno i trebalo bi raditi na suživotu i pomirenju. Tada su se nadali da će to ići mnogo brže, a danas kad razgovaramo oni se i dalje nadaju da će se situacija poboljšati, ali ne kažu više – biće uskoro, kažu – biće, valjda”.
Šta ih, uprkos takvoj situaciji, održava na KiM?
“Oni se nadaju da će jednoga dana živeti u miru i da će biti konačno slobodni, da će moći da žive od sopstvenog rada, a ne od humanitarne pomoći. Održava ih vera. Mislim da je to stub srpskog ostanka na Kosovu i Metohiji – vera u Boga, vera u budućnost, vera da će se ipak stvari promeniti. To se najviše vidi po velikom broju dece i to je najbolji znak nade. Održava ih i istorija i kultura. Svesni su da su naslednici slavnih srpskih junaka koji su živeli i boravili na Kosovu i Metohiji i da oni predstavljaju Srbiju na Kosmetu, da su postali simbol borbe za opstanak. To je jedna velika odgovornost i oni su svesni toga.”
A velika je odgovornost i na njihovom dobročinitelju. Kako i sam naglašava, oni bi želeli da o situaciji koji zatekne na Kosmetu svetu kaže istinu.
“Javnost tek kada vidi slike, dokumentarce, pročita knjige i časopise o ljudima na KiM koje objavljujemo shvati koliko je teška situacija u kojoj ti ljudi žive. Kada saznaju onda imaju želju da pomognu i da se angažuju. Volonteri znaju šta se dešava ali tek kada dođu na lice mesta shvate da je to druga priča i to ih pogodi. Ali sa druge strane, vi onda vidite da tu ljudi žive, da su i srećni, da imaju nadu, da se smeju, da vas dočekaju kao što brat dočekuje brata i onda ne znate da li da plačete od tuge što oni žive u takvoj situaciji ili da plačete od sreće što vas tako prisno dočekuju. I to nas dodatno motiviše da se vraćamo iz godine u godinu.”
Kao i svake godine i ove je Gujon sa volonterima u okviru Božićnjeg konvoja obišao mnoga sela na KiM. Odneli su deci novogodišnje poklone i humanitarnu pomoć odraslima i siromašnim porodicama. Osim garderobe, obuće, školskog pribora…, kupili su i 72 šporeta za socijalno najugroženije porodice koje su imale stare i nefunkcionalne šporete, a isporučili su i 30 peći školama u Gori. Jedna poseta ostavila je poseban trag na humanitarca.
“Kod Novog Brda u naselju Čuka stigli smo do kuće bez struje, bez vode, sa zemljanim podom, gde ljudi žive samo od stočarstva i poljoprivrede sa petoro dece od kojih je jedno sa hendikepom. Da žive veoma teško, to se videlo na njima. To siromaštvo je frapantno i svi smo bili zaprepašćeni, a volonteri koji su na Kosovo došli po prvi put pitali su: „Što nam neko nije rekao da ovako nešto postoji, da ljudi žive kao u srednjem veku i gore od toga?“ Mi smo im odneli šporet, garderobu, hranu i još ponešto, što je u suštini skromna pomoć i mi bismo hteli da im još više pomognemo, a domaćin se toliko obradovao što smo ih posetili i rekao mi je: „Da mogu da ti dam svoje srce, dao bih ti“. To ću zauvek pamtiti.”
Osim izjava zahvalnosti, Gujon za svoj humanitarni rad ima i brojna priznanja - Orden Svetog Save prvog reda, najviše odlikovanje koje dodeljuje Srpska pravoslavna crkva, Zlatnu medalju za izuzetne zasluge u oblasti humanitarnog rada, koju mu je 2016. uručio tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić, Orden Svetog vladike Nikolaja…
“Mnogo mi znači što sam dobio najviše ordene SPC i Države Srbije, kao i druge nagrade. To je znak da je naša pomoć cenjena i to je veliki podstrek za dalji rad i motivacija da nastavimo. To je važno i za ljude koji nas podržavaju u Francuskoj, naših 12.000 donatora, za naše volontere, za sve ljude dobre volje koji su uz nas od samog početka. To je priznanje za sve njih, ja sam samo njihov predstavnik i čovek koji organizuje sve to, ali bez njih ne bih mogao ništa. Ta priznanja nisu samo moja već i njihova.”
Uskoro Gujon ponovo ide na Kosovo. Otvoriće četiri škole koje su renovirali da, kako kaže, deca mogu da uče u normalnim uslovima i osećaju se sigurnom.
“U toku je izgradnja farme za tov svinja čije će se meso koristiti u narodnim kuhinjama u kojima se svakoga dana hrani oko 2.000 ljudi sa celog Kosmeta. Na leto će “Slodarnost za Kosovo” omogućiti letovanje na moru za 42 dece iz srpskih enklava”, govori u dahu.
Dodaje da je u planu još mnogo humanitarnih akcija za ljude na Kosmetu, koji su, kako naglašava, uspeli da promene njegov život.
“Istina je da smo najsrećniji kad nesebično pomažemo drugima i mislim da kada pomažemo onima koji je pomoć neophodna od njih dobijamo stostruko više. Ja sam pomogao i pomažem Srbima na Kosovu i nažalost nisam siguran da sam uspeo da promenim njihove živote, ali ono u šta sam siguran je to da su oni uspeli da promene moj život i moj pogled na svet i pokazali mi pravi značaj slobode i kako se treba boriti za nju. Oni su razlog zašto sam došao da živim u Srbiji, zašto sam počeo da učim srpski i zašto sam ja postao vaš i vi deo mene.”
Radmila Cenić
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 39
Pogledaj komentare