Bregzit – glavni uzrok akutne nestašice radne snage u Velikoj Britaniji?
Šta je glavni uzrok akutne nestašice radne snage u Velikoj Britaniji? Stručnjaci koji analiziraju tržište rada tvrde da je to – Bregzit.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: Melinda Nagy/Shutterstock
Ali postoje i drugi razlozi za aktuelnu situaciju, prenosi DW.
"Postoje dokazi da je ukidanje slobode kretanja rezultiralo manjkom radne snage u raznim sektorima britanskog tržišta rada", kaže Kris Ford sa univerziteta u Lidsu koji je sa kolegama sa Oksforda istraživao efekte Bregzita. Tvrdi da napuštanje EU nije jedini faktor koji je doveo do sadašnje situacije.
U studiji predstavljenoj u ponedeljak (15.8), stručnjaci su kao ostale razloge manjka radne snage naveli i pandemiju koronavirusa, odnosno činjenicu da su se mnogi odlučili za raniji odlazak u penziju.
Osim toga, postoje i neki problemi koji su specifični za određene branše. Prošle godine je bilo premalo vozača, zbog toga su police u supermarketima delom ostale prazne, a benzinske pumpe nisu imale goriva.
Teško je, napominju istraživači, u potpunosti izolovati posledice prekida slobode kretanja od drugih faktora uočenih na tržištu rada nakon pandemije. Neka zanimanja jednostavno nisu dovoljno atraktivna zbog dugoročnih trendova u tom sektoru, poput – niskih plata.
Problemi u ugostiteljstvu
Pogotovo u sektorima kao što su ugostiteljstvo ili logistika britanski poslodavci su se ranije u velikoj meri oslanjali na radnu snagu iz drugih članica EU pa zato sada imaju velikih problema u pokušaju da popune prazna radna mesta, stoji u pomenutom istraživanju.
Broj stečajeva britanskih restorana u protekloj godini je porastao za skoro dve trećine (64%). U sezoni 2020/21. (do 31. marta), zatvoreno je 856 restorana, u godinu kasnije njih čak 1.406.
Posledice tog trenda posebno osećaju manji restorani, koji više ne mogu tek tako da zapošljavaju radnike iz EU.
Komplikovan vizni režim
S izlaskom iz EU, u Velikoj Britaniji je automatski prestalo da važi pravilo slobode kretanja – pravo građana EU da mogu živeti i raditi u svim zemljama članicama. Sada su potrebne skupe vize koje, doduše, sponzorišu poslodavci, ali postupak izdavanja je dugotrajan i komplikovan.
Istraživači tržišta rada u svojoj studiji podsećaju da se sistem doseljavanja, odnosno pristupa britanskom tržištu rada, od Bregzita liberalizovao za državljane zemalja koje nisu članice EU, ali da je istovremeno uveden vizni režim za građane EU:
"Posledica je da se u sektoru niskih plata, u kojem su bili aktivni radnici iz EU, sada više ne izdaju radne vize, uz nekoliko izuzetaka, na primer kod negovatelja ili sezonskih radnika."
Cilj je bio: domaća radna snaga i veće plate
Britanska vlada je kao cilj proglasila kreiranje "visokokvalifikovane privrede s visokim platama". Britanski poslodavci treba da radna mesta popune domaćom radnom snagom i – povećaju nivo plata.
Ali za sada uopšte nema naznaka da su se plate znatnije povećale nakon Bregzita, zaključuju istraživači.
Neki poslodavci, koji su zavisili od radnika iz EU, prilagodili su se novim uslovima tako što su počeli manje da proizvode ili su automatizovali radne procese. Neke poslove, pogotovo u poljoprivredi, dobili su ljudi koji ne potiču iz EU, ali to, kako se tvrdi, nije prikladna alternativa za sve firme.
Recesija i inflacija veća od 13 odsto?
Posledice porasta cena energije i loših prognoza za privredu širom sveta sve više opterećuju i britansku ekonomiju. Ovog proleća je već zabeležila lagani pad. Od aprila do juna 2022. BDP je pao za 0,1 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine.
Bank of England, centralna banka Velike Britanije, prognozira da bi krajem godine ta zemlja mogla da se nađe u recesiji, koja bi onda mogla da potraje cele iduće godine. Ako se taj scenario potvrdi, to bi bila najduža recesija u istoriji Velike Britanije od globalne finansijske krize pre skoro 100 godina.
Zbog eksplozije cena energije i problema s lancima snabdevanja, potrošačke cene u Velikoj Britaniji su porasle za 9,4 odsto. Centralna banka računa da bi inflacija do kraja 2022. mogla porasti na više od 13 odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski biznismeni, kojima je EU uvela sankcije, podneli su tužbe protiv Unije za više od 50 milijardi evra, piše belgijski "Soar" pozivajući se na izveštaj Evropske koalicije za pravednu trgovinu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Nišavskom okrugu, gde je prisustvovao otvaranju fabrike Ariston Climate Solutions, obišao završne radove na izgradnji logističko-industrijskog parka CTPark kao i pogon fabrike kompanije Palfinger.
U ariljskim malinjacima ove godine neka nova moda - crveno zlato u plastenicima bere se u kasnu jesen i to je novi način da voćari izvuku maksimum od plodova kojih je zbog klimatskih promena i starosti sadnog materijala sve manje.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije.
Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad korišćenjem softverskog rešenja "e-Bolovanje - Poslodavac", danas stupa na snagu, a njegova primena uvodi se od 1. januara 2026. godine.
Crveno meso se često smatra "zlatnim standardom" kada je reč o unosu gvožđa, toliko da mnogi automatski pomisle na biftek čim se pomenu umor, slabost ili nizak feritin.
Doktorka Dragana Bojović Jović iz klinike Narodni front izjavila je danas, povodom vesti da je 200 dece u Evropi začeto spermom donora sa mutacijom koja izaziva rak, da u Srbiji nema ovakvih propusta.
Broj obolelih od gripa je u porastu iz nedelje u nedelju, a iz Gradskog zavoda za javno zdravlje kažu da su potvrđena dva soja u Beogradu, a na teritoriji Srbije čak četiri.
Američka Administracija za hranu i lekove (FDA) planira da stavi najozbiljnije upozorenje "crna kutija" na vakcine protiv korona virusa, saopštili su izvori upoznati sa planovima agencije.
Uoči 250. godišnjice rođenja Džejn Ostin, koja se obeležava 16. decembra, najavljene su brojne adaptacije, dokumentarci i predavanja posvećena slavnoj engleskoj književnici.
Iako bi možda bilo preterano tvrditi da su Klint Istvud i Robert Redford bili najveštiji glumci svoje generacije kada je reč o rasponu i transformacijama u uloga, ali je sasvim tačno reći da su bili među najvećim filmskim zvezdama svog vremena.
Svi obožavaoci filma "Igre gladi" dobili su pravu poslasticu, jer se Dženifer Lorens i Džoš Hačerson vraćaju svojim ulogama Katnis Everdin i Pita Melarka u novom filmu.
Na Netflixu je dostupan ratni film koji i godinama nakon premijere izaziva oduševljenje gledalaca, a mnogi ga opisuju kao "remek-delo" i "potcenjeni dragulj".
Uprkos okolnostima, Zelena milja je postala drugi uzastopni film Frenka Darabonta zasnovan na delu Stivena Kinga, koji je postao miljenik kritike i favorit tokom sezone nagrada.
Kvačica je postala skoro univerzalni simbol na većini društvenih mreža, mada se njeno značenje može razlikovati. Sada se Reddit "pridružuje klubu" i počinje da testira verifikaciju za javne ličnosti.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se poziva na uspostavljanje jedinstvenog regulatornog okvira za AI, nauštrb mogućnosti saveznih država da to samostalno regulišu.
Mark Zakerberg mesecima najavljuje da se povlači od open-source AI modela, ali najnoviji pravac Mete u oblasti AI tek sad počinje da dobija jasan oblik.
Zanimljiv primerak Lade pojavio se na ruskom sajtu Avto.ru. Naime, u Podmoskovlju se prodaje VAZ-2107 (Lada 2107, Lada Nova), ofarban u crnu boju koja je veoma retka za ovu seriju modela.
Kanadska kompanija Geotab razvija telemetrijske sisteme. Analizirala je više od tri miliona putovanja EV kako bi otkrila šta najviše utiče na autonomiju: brzina ili korišćenje klima-uređaja.
Komentari 1
Pogledaj komentare