Borba za sirovine budućnosti: Blago u jednoj državi
Nekada je napredak zavisio od gvožđa i uglja ili nafte.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: Shutterstock/Henri Koskinen
Ali budućnost zavisi od nekih drugih materijala koji u velikoj meri dolaze iz samo jedne zemlje – Kine.
Mnogi od tih retkih materijala su ne tako davno bili samo kuriozitet u hemijskim laboratorijama: neki se presijavaju u nijansama ljubičastog, crvenog i srebrnog, neki izgledaju kao nekakav prljavi kamenčić, a jedan metal se topi na temperaturi vašeg dlana. I svi ti materijali, kao što su kobalt, germanijum ili galijum imaju dve zajedničke osobine: u prirodi su izuzetno retki, a bez njih su uređaji budućnosti nezamislivi, od mobilnih telefona i električnih automobila, pa do solarnih panela.
Evropska unija sastavila je spisak od 30 sirovina za koje trenutno nema alternative, a koje su od presudne važnosti za tehnologije budućnosti, dakle od računara i robota, pa do bespilotnih letelica i vojnog sektora. U poređenju s čelikom, cementom ili naftom, čija potrošnja se meri u milionima tona, tih materijala je potrebno samo par hiljada tona godišnje. Ali sve veći problem je to što njih nudi samo šačica država sveta.
Kina – pa dugo, dugo niko
Najvažniji izvori tih sirovina nalaze se u nekoliko regiona: na severu Južnoafričke Republike može se naći platina i vanadijum, Demokratska Republika Kongo je glavni izvor kobalta, a u pustinji Nevade u SAD ima berilijuma. Ali Kina je jedina zemlja koja ima pristup do čak dve trećine od tih 30 retkih materijala, uključujući i antimon, barit i druge.
Takav neravnomeran raspored tih materijala po našoj planeti odražava se i na svetsko tržište: Kina je najveći i najvažniji izvoznik većine tih sirovina, daleko ispred SAD ili Rusije. Pritom je ta dominacija samo delom posledica toga da su nalazišta u Kini, a mnogo više je to rezultat sistematskih napora Pekinga da postane monopolista za ključne sirovine.
„Kina strateški razvija tehnologiju eksploatacije i procesuiranja, a danas je glavno tržište Berza metala u Šangaju, a ne u Londonu“, kaže Hans Ginter Hilpert, šef odeljenja za Aziju berlinske Fondacije nauka i politika (SWP). „Još je Deng Sjaoping rekao: ’Bliski istok ima naftu, ali Kina ima retke metale’. A to je bio tek početak.“
Ne samo eksploatacija, već i prerada
Još 1987. je taj nekadašnji lider Kine počeo da podstiče dominaciju svoje zemlje kada je reč o tim sirovinama, i to ne samo u njihovom vađenju iz zemlje, već i u preradi. Tako se i destilacija i taljenje takvih metala pre svega radi u Kini: „Ona je razvila tehnologiju jedinstvenu u svetu“, kaže Hilpert. „Čak i ako se nađu neka alternativna nalazišta, većina prerade obavlja se u Kini pa se tek onda to nudi na svetskom tržištu.“
Isto tako, ako nečega u Kini nema, onda ta zemlja ulaže sve napore da preuzme eksploataciju u nekoj drugoj zemlji. Tako kineske firme organizuju vađenje kobalta u DR Kongu ili platine u Južnoafričkoj Republici. Isto se radi i s materijalima kojih ima u izobilju, kao što su fluorit ili silicijum, koji je neophodan za solarne panele.
Nemački stručnjak za Aziju Hilpert dodaje da takvoj kineskoj politici u velikoj meri idu naruku i nedovoljni propisi, bilo da je reč o propisima za zaštitu životne sredine ili o propisima za bezbednost na radu i o pristojnim nadnicama. A koriste se i protekcionističke mere kako bi kineska preduzeća zadržala vodeću ulogu. „Na kraju su Kinezi svojim povoljnim cenama uspeli da unište svu konkurenciju na tržištu“, kaže Hilpert.
To se doslovno vidi u statistici, jer deset najvećih izvoznika na svetu nakon Kine pokriva 35 odsto ponude, a sama Kina čak 45 procenata.
Foto: Deposiphotos/yeti88
„Problem“ rata i ljudskih prava
Monopol Kine nije jedina opasnost za snabdevanje u budućnosti: mnoge te sirovine dolaze iz zemalja Azije ili Afrike u kojim već godinama besne ratovi, vlada korupcija ili im je na čelu neki diktator. Kobalt je odličan primer: gotovo 60 osto tog metala dolazi iz DR Konga. On se smatra i „konfliktnim mineralom“, jer upravo njegova eksploatacija i prodaja tamošnjim milicijama donosi novac za oružje i za nove sukobe.
Nije mnogo bolje ni sa još desetak drugih retkih sirovina koje dolaze iz zemalja praktično bez pravne sigurnosti i gde caruje korupcija. Zato nisu sigurne isporuke antimona, bizmuta, galijuma, germanijuma i drugih retkih metala koji stižu iz Tadžikistana, Laosa, ali i iz Rusije pa i iz same Kine. Iz Rusije i Kine stižu i magnezijum, niobijum, fosfor ili volfram, a tu su jedine alternative Kazahstan ili Vijetnam.
Takođe, za razliku od kineskih, kompanije sa Zapada koje se time bave povremeno se suočavaju s pozivima na bojkot, a kritikuju ih i humanitarne organizacije, onda kada je njihovo poslovanje povezano s brutalnom eksploatacijom radnika ili uništavanjem okoline. Tako je 2019. švajcarska rudarska kompanija Glencore objavila da će zatvoriti svoj rudnik Mutanda na jugu DR Konga. Svoju odluku je obrazložila većim dažbinama i troškovima eksploatacije, padu cene kobalta, ali i zbog protesta što na taj način podržava nastavak rata i ubijanja u toj afričkoj zemlji. Ipak, trebalo bi dodati da i dan-danas, dve godine kasnije, taj rudnik još nije zatvoren. Iz švajcarske firme saopštavaju da se rudnik samo „održava“.
Ima li to i EU?
Kako bi za sebe obezbedila te materijale budućnosti, Evropska unija razvija i novu strategiju. S jedne strane je reč o pravnim koracima u slučaju da izvoz bude ograničen ili čak zabranjen. Tako je već 2012. EU, zajedno sa SAD i Japanom, podigla tužbu protiv Kine pred Svetskom trgovinskom organizacijom (STO) zbog njenih izvoznih kvota za te retke sirovine. I Kina je tu morala da popusti. Sličnu žalbu pred STO Evropska unija podigla i protiv Indonezije, gde je formirano radna grupa koja bi trebalo da reši tamošnje restrikcije.
Ali Evropska unija čini i druge korake. Nekada se smatralo da nafte ima u izobilju samo na Bliskom istoku, pa se ta sirovina nije ni tražila na drugim mestima sve dok nije bilo velike potrebe za njom. Zato je Evropska komisija pozvala sve svoje članice da potraže moguća nalazišta na njihovim teritorijima „koja bi mogla da budu operativna do 2025“, kako je rekao jedan predstavnik Evropske komisije.
Zadatak Evropskog saveza za sirovine, mreže koja se uglavnom sastoji od rudarskih kompanija, jeste da se i finansijski pomogne u proširenju postojećih kapaciteta ili pronalaženje novih nalazišta kako bi se „povećala nezavisnost EU u lancu snabdevanja sirovina neophodnih za većinu industrijskih ekosistema EU, kao što su obnovljiva energija, odbrana i istraživanje svemira“.
Još jedan mogući izvor mogla bi da bude i reciklaža takvih sirovina – iako je upitno da li bi to zaista moglo značajnije da poveća nezavisnost EU od tih sirovina.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije izjavio je da je počela isplata uvećanih penzija, koje su povećane za 12,2 odsto, ističući da će svi penzioneri dobiti novac pre pravoslavnog Božića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost i govorio je energetskoj bezbednosti, kao i sankcijama koje i dalje pogađaju NIS i kinesku kompaniju Linglong.
Plata predsednice Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard je više od 50 odsto veća nego što je objavljeno iz ECB, što je čini najplaćenijom zvaničnicom Evropske unije, prenosi Fajnenšel tajms.
Nove cene putarina u Srbiji na snazi su od 1. januara, a visina putarine za jedan kilometar javnog puta uvećava se na osnovu dužine putnog objekta koje vozilo prelazi na javnom putu, saopštilo je Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković otkriva da li će nam u 2026. novčanici biti puniji, ali i u kojim zanimanjima će biti najbolje tražiti posao.
Najveća prosečna cena stanova u starogradnji u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), bila je u Beogradu i iznosila je 2.691 evro po kvadratu.
Venecuelanski predsednik Nikolas Maduro zarobljen je i prebačen iz zemlje nakon opsežnog američkog napada na Karakas, ostavljajući iza sebe neizvesnost za zemlju – i njene ogromne naftne rezerve.
U Srbiji se nove cene putarine primenjuju od 1. januara, a uskoro se očekuje i naplata putarine za kamione, autobuse i kombije sa prikolicom i na magistralnim putevima, rečeno je danas Tanjugu u Putevima Srbije.
U ranim jutarnjim satima 3. decembra Sjedinjene Američke Države su izvele kratku, ali odlučujuću vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su iz zemlje odveli predsednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu.
Rat u Ukrajini – 1.411 dan. Ruska sredstva protivvazdušne odbrane su tokom noći uništila 90 bespilotnih letelica iznad teritorije Rusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Donald Tramp je ubrzano reagovao i isplanirao napad na Venecuelu između ostalog, zbog javnog plesanja venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura, piše New York Times.
Iako mnogi okean doživljavaju kao mirno i prelepo mesto, jedan snimak iz morskih dubina otkrio je prizor koji ledi krv u žilama i podseća nas koliko malo znamo o svetu ispod površine.
Pravi zimski prizori koji se ne viđaju često zabeleženi su danas u čačanskom naselju Ljubić, gde su tri konja, uprkos snežnim uslovima, slobodno galopirala preko belog pokrivača, na očigled brojnih prolaznika.
Mnogi koji su uspešno izgubili kilograme uz pomoć Ozempika i sličnih lekova iz grupe GLP-1 agonista suočavaju se s velikim izazovom nakon prekida terapije.
Bilo da u kafi uživate zbog ukusa ili zbog naleta energije, ispijanje kafe je popularan jutarnji ritual. Ipak, kako svakodnevno konzumiranje kafe utiče na zdravlje?
Pre 85 godina nacisti su proglasili antiku – oblik latinice koji danas koristi ceo svet – za normalno pismo. A favorizovane varijante gotice, dugo smatrane izrazom nemačkog duha, prokazane su kao "jevrejska slova".
Animirani film "Zootropolis 2" dostigao je istorijsku prekretnicu i zvanično postao najuspešniji film svih vremena u produkciji studija Volt Dizni Animacija.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Commander of the Valais Cantonal Police, Frédéric Gisler, addressed a press conference regarding the horrific fire that occurred in a bar at the well-known Swiss ski resort Crans-Montana.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he expects 2026 to be the best year so far and emphasized that there will be no economic problems if the refinery issue is resolved, although various political pressures are possible.
A boy measuring 51 centimeters and weighing 3,910 grams was born in the first second after midnight at the Gynecology and Obstetrics Clinic – Višegradska, Professor Aleksandar Stefanović, director of the Višegradska GAK, told Tanjug.
Dear readers, the B92.net portal wishes you a Happy New Year 2026. We wish you and your families above all good health, as well as much success, joy, and smiles in the days to come.
Apple je Vision Pro, svoj ambiciozni "prostorni" računar, prvi put lansirao u SAD u februaru 2024. godine. Nije prošao sjajno, ali ih to ne zaustavlja u daljim planovima.
U većem delu Srbije pada sneg, a najavljen je pojačan intenzitet padavina. Izbegavajte vožnju ukoliko nije neophodno, ali ako baš morate da sedate za volan, budite veoma oprezni.
Komentari 2
Pogledaj komentare