Zašto se ova zemlja smatra moskovskim "ključem za Afriku"? I kakva je uloga rudnika zlata i ruskih privatnih vojski?
Što se Vladimira Putina tiče, Rusija bi po prvi put nakon raspada Sovjetskog Saveza mogla da postavi novu bazu za mornaricu u inostranstvu. Sredinom novembra predsednik je zatražio od Ministarstva odbrane da sa Sudanom potpiše odgovarajući sporazum.
Nakon Tartusa u Siriji, to bi bila samo druga baza ruske mornarice na Bliskom istoku i severu Afrike – sve važnijem regionu za Moskvu. Bila bi i tek treća na toplim morima gde Rusi, osim Tartusa, kontrolišu i bazu na anektiranom ukrajinskom poluostrvu Krimu, prenosi DW.
Velike stvari počinju malim koracima. Nacrt sporazuma koji je objavila Rusija predviđa uporište za logistiku i popravke u Crvenom moru. Tamo bi ruska mornarica mogla da stacionira do 300 ljudi, koji bi istovremeno bili u stanju da zbrinjavaju četiri plovila, uključujući i one sa nuklearnim pogonom.
Pritom se pre sve svega misli na podmornice na nuklearni pogon, jer ruska mornarica u ovom trenutku raspolaže samo sa jednom krstaricom na nuklearni pogon – "Petar Veliki". Druga se trenutno modernizuje.
Zašto je Rusiji potrebna baza baš u Sudanu?
Sovjetski Savez je ranije imao uporišta u Etiopiji i Somaliji, što je bio odgovor na pomorsku bazu SAD u Indijskom okeanu. Čini se da su za današnju Rusiju važni Crveno more kao region i pristup afričkom kontinentu.
Penzionisani admirali, poput bivšeg načelnika glavnog štaba ruske mornarice Viktora Kravčenka, za ruske medije kažu da je uporište u Sudanu važno zbog borbe protiv pirata na Rogu Afrike. "To je region pun napetosti", kaže Kravčenko za Interfaks. "Prisustvo ruske mornarice je tamo neophodno."
Važnu ulogu igra i očuvanje imidža svetske sile, ocenjuju stručnjaci za DW. "Rusija se definiše kao akter koji je prisutan u tom važnom svetskom regionu", kaže bivši nemački ambasador u Sudanu Rolf Velberts, koji je nekada bio i na čelu informativnog centra NATO u Moskvi.
Pomorske baze u Džibutiju na Crvenom moru između ostalog imaju SAD, Francuska i Kina. Prema pisanju medija, i Rusija je pokazivala zainteresovanost, ali to nije uspelo.
Pored prestiža za Rusiju, ruski vojni analitičar Aleksandar Golc izdvaja i eksploataciju sirovina u Sudanu i sposobnost da se "u slučaju sukoba sa Zapadom preseku trgovački putevi".
Kada je reč o ovom poslednjem Rolf Velberts je uzdržan. Rusija ne bi mogla "tek tako" da prekine trgovačke puteve na Crvenom moru, i zbog prisustva Zapada, smatra bivši diplomata.
Sa ruske tačke gledišta, pored eventualnog sukoba sa Zapadom, postoje i regionalni krizni scenariji koji bi mogli da objasne prisustvo.
Pomoć bivšem diktatoru?
"Crveno more je postalo geopolitičko žarište", kaže Anete Veber iz berlinske Fondacije nauka i politika. Kao objašnjenje za to, ona navodi rat u Jemenu u koji je uključeno više zemalja iz regiona, uključujući i Sudan. "Za Rusiju je to fantastičan sporazum, jer dobija veći uticaj", ocenjuje Veber.
Za Sudan kaže da je "veoma važan", sa jedne strane zbog trgovinskih puteva, kao i zbog krijumčarenja i izbegličkih ruta koje prolaze kroz tu zemlju.
Do pre nekoliko godina saradnja Rusije i Sudana nije bila vredna pomena. Vidno približavanje je počelo tek 2017. godine, kada je Putin u Sočiju primio tadašnjeg autoritarnog predsednika Omara al Bašira.
"To je bio snažan signal Al Bašira i ruske vlade, koja je izrazila spremnost da sarađuje sa Sudanom, u vreme kada druge zemlje to nisu želele", kaže Kolud Kair iz analitičkog centra "Insight Strategy Partners" (ISP) u glavnom gradu Sudana, Kartumu.
Pozadina toga je činjenica da se Sudan nalazi na američkoj listi država koje podržavaju terorizam i da je Al Bašir pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) optužen za ratne zločine u Darfuru. Sudan se sada trudi da bude uklonjen sa te liste i prekine višegodišnju izolaciju.
Na sastanku sa Putinom 2017. godine, Al Bašir je kritikovao SAD, a Sudan je opisao kao "ruski ključ za Afriku" i govorio o pomorskoj bazi, očigledno kao o zaštiti od Vašingtona.
Nakon toga je bilo vesti o ruskim kompanijama koje eksploatišu zlato u Sudanu i o plaćenicima sumnjive ruske privatne vojske zvane "Vagner". Kada je krajem 2018. godine počeo protest protiv Al Bašira, ti plaćenici su, kako piše britanski Tajms, savetovali njegove bezbednosne snage.
Moskva je potvrdila prisustvo svoje vojske u Sudanu, ali je negirala spekulacije o tome da je uključenja u gušenje protesta.
Rudnici zlata kao zajednički interes
Nakon pada Al Bašira u aprilu 2019. godine, Sudanom vlada "Suvereni savet" koji čine civili i vojska. Uticaj vojske je jači, kaže analitičar Kair.
Rusija je kontakte u Kartumu sačuvala zahvaljujući generalu Mohamedu Hamdanu Dagolu, koji je u Sudanu poznat kao "Hemeti". Hemeti je zamenik predsednika "Suverenog saveta" i prema oceni Kaira, on je "najuticajniji čovek u zemlji".
"Rusija je svu svoju energiju uložila, ranije podržavajući Al Bašira, sada Hemetija, između ostalog i zato što je uključena u eksploataciju najunosnije sudanske sirovine: zlata", kaže Kair. "Postoje pouzdani izvori, prema kojima ruske privatne firme za obezbeđenje čuvaju rudnike zlata na severu zemlje i da su povezane sa Hemetijem."
Zlato je jedan od glavnih izvora prihoda za sudansku privredu pogođenu sankcijama, korupcijom i inflacijom.
Još uvek je nejasno da li Rusija vidi Sudan kao odskočnu dasku u regionu. Činjenica je da su ruski vojni savetnici i plaćenici viđeni u najmanje dve susedne zemlje Sudana: u Libiji i Centralnoafričkoj Republici.
Izgleda da je deo strategije Moskve, da veze iz vremena Sovjetskog Saveza ponovo oživi i da stvori nove – kao u slučaju Sudana. Korak u tom smeru bio je prvi samit Rusije i Afrike u Sočiju, u jesen 2019. godine, na kojom je učestvovalo i novo sudansko vođstvo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 28
Pogledaj komentare