Radnici nisu svesni da im se daljinski prati učinak: Rad od kuće i dalje na svojoj opremi

Preko polovine menadžera priznala je da sa svojim zaposlenima koji rade na daljinu nema zaključene anekse ugovora o radu.

Izvor: B92

Ponedeljak, 28.02.2022.

16:31

Radnici nisu svesni da im se daljinski prati učinak: Rad od kuće i dalje na svojoj opremi
Ilustracija: Depositphotos/lofilolo

Čak 75 odsto radnika na daljinu nisu svesni da se daljinski prati njihov učinak, pokazalo je istraživanje Centra za istraživanje javnih politika.

Preko 60 posto radnika tvrdi da pri radu na daljinu koristi svoj kompjuter a gotovo svi svoj nameštaj, pokazuju rezultati istraživanja u kome je učestovavalo više od 300 radnika na daljinu i preko 110 menadžera.

Na predstavljanju istraživanja na današnjoj onlajn konferenciji čija je tema bila "Svevideće oko: Kako je rad na daljinu tokom Kovida-19 otvorio vrata za sveprisutnost poslodavaca u životu radnika", konstatovano je da je u radu na daljinu nešto više žena nego muškaraca, te da su to radnici sa dominantno visokim obrazovanjem, i nešto mlađi.

Uprkos izostanku prakse zaključivanja aneksa ugovora o radu kojima bi se uredili uslovi od marta 2020. godine Inspektorat za rad nije dobio nijednu pritužbu zaposlenih na daljinu o kršenju takvih prava.

Istraživač Centra Ljubomir Radonjić primetio je da to možda pokazuje da zaposleni na daljinu nisu upoznati sa svojim pravima, ili postoji strah od poslodavca.

Direktorka Centra Tanja Jakobi navela je da prema rezultatima istraživanja ukupno 75 odsto ispitanika među radnicima na daljinu nije svesno ili nema uvid da se prati daljinski njihov učinak.

Ona je kao zabrinjavajuć ocenila podatak da je samo 41 posto poslodavaca obradu podataka o ličnosti uredilo internim aktima.

Većina anketiranih menadžera navela je da se zbog rada na daljinu nije značajno promenio način praćenja efikasnosti jer je to i dalje podnošenje izveštaja.

Dok 85 posto menadžera tvrdi da nije nadziralo radnike na daljinu preko aplikacija za kompjutere, tek ih je 12 posto to radilo uz prethodno obaveštavanje radnika.

Preko 90 posto radnika na daljinu odgovorilo je da nije imalo iskustvo povrede prava privatnosti, a 84 posto veruje da se aplikacije ne koriste na nezakonit način.

Jakobi je konstatovala da je takav stav baziran na neznanju, i napominje da radnici na daljinu nisu dovoljno informisani ni o internim aktima koji uređuju zaštitu, da li ih ima i kako ih štite.

Advokat Tijana Žunić Marić ukazala je da je Zakon o radu vrlo oskudno, sa tek dva člana, regulisao rad na daljinu.

Naglasila je da često postoji hibridni model gde se radi i od kuće i u firmi, što često prevazilazi mogućnosti da se uredi kroz zaključivanje ankesa ugovora o radu.

Ona se zapitala a šta ako zaposleni odbije da radi od kuće, ili da se vrati na rad u firmi, da li je to onda razlog za otkaz.

Direktor Share Fondacije Danilo Krivokapić rekao je da poslodavac uvek mora da obezbedi adekvatnu kompjutersku opremu za rad na daljinu, i naglasio da je to pre svega bitno za bezbednost kompanije.

On je ocenio da pravo nadziranja zaposlenih u obavljanju posla na daljinu poslodavac mora da ostvaruje samo poštujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Stefan Todić iz UGS Nezavisnost istakao je problem što Zakon o radu ne razlikuje pojmove rada od kuće i rada na daljinu, što može stvoriti radno pravni problem.

On je istakao da se sindikati zalažu da se rad na daljinu uredi opštim aktima jer bi onda bio veći stepen ravnopravnosti.

Naveo je da su poslodavci počeli da obezbeđuju kompjutere i stolice za rad na daljinu, što na početku pandemije nije bio slučaj.

Dodao je da pojedini poslodavci plaćaju i deo kućnih računa za internet i struju.

Todić je naglasio da sindikatu najviše radnika na daljinu pitanja postavlja oko toplog obroka.

Pomoćik generalnog sekretara Poverenika za informacije od javnog znacaja i zaštitu podataka o ličnosti Zlatko Petrović ocenio je da praćenje radnika na daljinu kamerom ili preko softvera može da ugrozi njihovo dostojanstvo.

On je ukazao da još uvek nema pozakonskih akata koje je bilo nužno doneti posle Zakona o zaštiti podataka o ličnosti da bi se ova oblast uredila.

Naveo je da je za legalan rad softvera koji prate aktivnosti zaposlenih neophodna prethodna procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti, koja uključuje i mišljenje sindikata, odnosno Poverenika.

On je zaključio da treba doneti propise za zaštitu podataka o ličnosti te da bi od države to trebalo da traže sindikati i udruzenja radnika.

Nevena Ružić iz Fondacije za otvoreno društvo Srbije ocenila je da nadzor ne treba da sam sebi bude svrha, nego da bude radnja ka ostvarenju cilja. Nadzor treba da bude samo posledica nečega što ne može da se uradi na drugi način, istakla je ona.

Istakla je da bi poslodavci kao prvo sebe trebalo da pitaju da li podaci dobijeni preko softvera za nadzor zaista govore o nečijoj efikasnosti i doprinosu poslu.

Ona je naglasila da se o nadzoru zaposleni moraju obavestiti, te da ne bude skrivenog nadzora za redovne aktivnosti.

Kako je naglasila regulacija u ovoj oblasti treba da krene sa vrha, odosno od donosilaca odluka u društvu, i to u koordinaciji sa sindikatima.

Danas je naveden i zvanični podatak da je 10 posto zaposlenih u Srbiji tokom 2020. godine slat na rad od kuće, kao i očekivanje da je taj broj u 2021. godini bio i veći.

Istaknuto je da je to značajno manje zaposlenih nego u evropskim zemljama gde je taj procenat i do 25 posto.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: