04.09.2025.
7:12
Kina gradi "novi Suecki kanal"
Planinski grad Čongking u Kini postao je glavno čvorište za kopneni trgovinski put za koji mnogi kažu da bi mogao postati novi Suecki kanal.
Ruta se odvija železnicom i očekuje se da će prerasti u najvažnije logističko središte Azije.
Kako piše South China Morning Post, grad se brzo nametnuo kao strateški stub kineske trgovinske mreže, a ukoliko ovaj model nastavi da beleži uspeh, mogao bi da inspiriše vlast da pokrene slične projekte na zapadu zemlje.
Svaki dan Čongking rukuje stotinama pošiljki, povezujući zemlje Jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura sa Evropom – uključujući Nemačku i Poljsku – putem brzih teretnih vozova, prenosi Investitor pisanje Juronjuza.
Možda vas zanima
Najviši most na svetu uspešno prošao test: Postaviće nove rekorde
Testiranje opterećenja na mostu preko Velikog kanjona Huađang, koji je ocenjen kao najviši most na svetu, uspešno je završeno u jugozapadnoj kineskoj provinciji Guejdžou, pred planirano otvaranje krajem septembra, prenela je Sinhua.
12:56
28.8.2025.
99 d
Počinje gradnja najveće hidroelektrane na svetu: "Projekat veka", a posledice?
Kineski premijer Li Ćang objavio je početak izgradnje najveće hidroelektrane na svetu koja će biti locirana na istočnom obodu Tibetanskog platoa.
8:33
21.7.2025.
137 d
Kraći rok isporuke
Vreme isporuke kopnenim putem kraće je za 10 do 20 dana u odnosu na tradicionalne pomorske rute i znatno pojednostavljuje carinske procedure.
Pokretanje brzog voza ASEAN-a 2023. godine skratilo je transport između Hanoja i Čongkinga na samo pet dana, odakle roba stiže u Evropu za manje od dve nedelje.
Pored strateškog položaja, Čongking je i proizvodni gigant – odgovoran za proizvodnju oko trećine svetskih laptopova, glavni centar za električne automobile i značajna baza za izvoz četvrtine kineskih automobila.
Geopolitičke dimenzije
Neki analitičari smatraju da kineski motivi nisu samo logistički, već i geopolitički. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama tokom predsedništva Donalda Trampa pokazao je rizike oslanjanja na pomorske puteve pod zapadnim uticajem, poput Sueckog kanala i moreuza Ormuz i Malaka. Pandemija koronavirusa dodatno je ogolila ranjivost pomorskih lanaca snabdevanja.
Sa ratom u Ukrajini i zaplenama kineskih pošiljki 2023. godine, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina između dve zemlje 2024. dostigla 240 milijardi evra. Zbog toga Peking sve više ulaže u razvoj tzv. “Srednjeg koridora” kroz Kazahstan i Kaspijsko more, kako bi izbegao Rusiju i pomorske moreuze.
Ipak, pred Kinom stoje brojni izazovi – od carinskih kašnjenja, preko visokih troškova i loše infrastrukture, do finansijske održivosti. Mnogi od ovih puteva, naročito u okviru Inicijative “Pojas i put”, oslanjali su se na državne subvencije da bi bili atraktivniji izvoznicima.
Možda vas zanima
Transkontinentalna železnica menja svetsku trgovinu: Skraćuje put za 10 dana
Povezivanjem Brazila i peruanske luke Čankaj Kina širi svoj globalni morski Put svile, s ciljem jačanja trgovinskih tokova i infrastrukturnih ulaganja na kontinentu.
14:35
10.7.2025.
148 d
Mislili ste da je komarac? Varate se: Kinezi napravili "nevidljivi" vojni dron VIDEO
Kinezi su predstavili vojni izviđački dron – veličine komarca. Vojske širom sveta se utrkuju da naprave što manji dron, a istovremeno izdržljiv i lak za upravljanje na daljinu.
14:17
29.6.2025.
159 d
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar