Ruta se odvija železnicom i očekuje se da će prerasti u najvažnije logističko središte Azije.Kako piše South China Morning Post, grad se brzo nametnuo kao strateški stub kineske trgovinske mreže, a ukoliko ovaj model nastavi da beleži uspeh, mogao bi da inspiriše vlast da pokrene slične projekte na zapadu zemlje.Svaki dan Čongking rukuje stotinama pošiljki, povezujući zemlje Jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura sa Evropom – uključujući Nemačku i Poljsku – putem brzih teretnih vozova, prenosi Investitor pisanje Juronjuza.Kraći rok isporukeVreme isporuke kopnenim putem kraće je za 10 do 20 dana u odnosu na tradicionalne pomorske rute i znatno pojednostavljuje carinske procedure.Pokretanje brzog voza ASEAN-a 2023. godine skratilo je transport između Hanoja i Čongkinga na samo pet dana, odakle roba stiže u Evropu za manje od dve nedelje. Watch Chongqing’s light rail switch tracks by itself with seamless precision — so smooth and steady! pic.twitter.com/pcOrFyVrBk— Lin Jian 林剑 (@SpoxCHN_LinJian) August 17, 2025 Pored strateškog položaja, Čongking je i proizvodni gigant – odgovoran za proizvodnju oko trećine svetskih laptopova, glavni centar za električne automobile i značajna baza za izvoz četvrtine kineskih automobila.Geopolitičke dimenzijeNeki analitičari smatraju da kineski motivi nisu samo logistički, već i geopolitički. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama tokom predsedništva Donalda Trampa pokazao je rizike oslanjanja na pomorske puteve pod zapadnim uticajem, poput Sueckog kanala i moreuza Ormuz i Malaka. Pandemija koronavirusa dodatno je ogolila ranjivost pomorskih lanaca snabdevanja. Welcome to the future!🇨🇳🚄Chongqing East Railway Station (重庆东站), the largest high-speed railway hub in western China was open for travel.China now operates the world's most extensive high-speed rail network. pic.twitter.com/oMsCpBKMEw— Shen Shiwei 沈诗伟 (@shen_shiwei) June 29, 2025 Sa ratom u Ukrajini i zaplenama kineskih pošiljki 2023. godine, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina između dve zemlje 2024. dostigla 240 milijardi evra. Zbog toga Peking sve više ulaže u razvoj tzv. “Srednjeg koridora” kroz Kazahstan i Kaspijsko more, kako bi izbegao Rusiju i pomorske moreuze.Ipak, pred Kinom stoje brojni izazovi – od carinskih kašnjenja, preko visokih troškova i loše infrastrukture, do finansijske održivosti. Mnogi od ovih puteva, naročito u okviru Inicijative “Pojas i put”, oslanjali su se na državne subvencije da bi bili atraktivniji izvoznicima.
4.9.2025.
7:12
Kina gradi "novi Suecki kanal"
Planinski grad Čongking u Kini postao je glavno čvorište za kopneni trgovinski put za koji mnogi kažu da bi mogao postati novi Suecki kanal.
Izvor: Investitor
Podeli:
Vrati se na vest
1 Ostavite komentar