Srpske firme, kao i kompanije iz okruženja za domaći „punto”, prema rečima direktora preduzeća Zastava auto, Zorana Bogdanovića, mogu da proizvode sve delove od lima, gume, plastike, ulja i fluide, kao i staklene površine i delove za delove za motor i menjač, izuzev komponenti koje su direktno vezane za bezbednost vozila
Autor: Milutin Đević
|
Izvor: Preduzeće
Već od oktobra sa montažnih traka kragujevačke Zastave auto počeće da silazi model automobila „zastava 10” sa pojedinim delovima i sklopovima proizvedenim u Srbiji.
Neke srpske firme su i ranije bile spremne da se uključe u kooperantske odnose sa kragujevačkom kompanijom Zastava auto, ali su morale da sačekaju da se trenažni proces, obuka radnika i „utezanje” karoserijskih i montažnih traka, kao i proizvodnja prvih većih serija prvo okonča u kragujevačkoj fabrici.
Prema rečima direktora Zastave auto Zorana Bogdanovića u Zastavi su odlučili da, kad prvi automobili počnu da se montiraju u Kragujevcu, svaki od oko nekoliko hiljada delova i sklopova, koji se ugrađuje u „desetku”, bude iz Fiatovih fabrika.
„To smo uradili da bi se linije u Zastavi auto uhodale i da bi se pre svega domaćoj automobilskoj industriji ostavilo dovoljno prostora da odgovori visokim zahtevima kvaliteta i da se na pravi način uključi u proizvodnju delova i sklopova za novo vozilo.
Kad smo potpisali ugovor sa Italijanima o kupovini licence za proizvodnju „zastave 10” raspisali smo i konkurs za kooperante koji bi mogli da proizvode pojedine delove i sklopove. U početku interesovanje nije bilo veliko, ali sada kad je proizvodnja počela javlja nam se sve više firmi koje su zainteresovane za saradnju. Na naš poziv odazvalo se više od stotinu firmi iz Srbije, Hrvatske, Bosne, Makedonije”, objašnjava Bogdanović.
Delovi
U Zastavi auto ističu da domaća industrija za „zastavu 10” može da proizvodi sve od zavtrnja do sistema vešanja, ali ne i delove i sklopove koji su direktno vezani za bezbednost vozila. Kažu i da domaće firme mogu da osvoje proizvodnju mnogih delova za motor i menjač, ali da finalista, a to je beogradski DMB još nije u potpunosti spreman da su uključi u proizvodnju motora za „zastavu 10”.
Da bi se to uradilo neophodna su velika ulaganja, ali ta kompanija trenutno nema novca za veće investicije. Slično je i kod menjača, mogu da se rade neki delovi, ali za sada ne i kompletan menjač.
Zoran Bogdanović objašnjava da domaća industrija može da proizvodi sve delove od lima, skoro sve delove od plastike, sve fluide, dakle ulja i sve tečnosti kako za hlađenje, tako i za kočione sisteme. Kad je mehanika u pitanju mogu da se rade pojedini delovi za transmisiju i elementi vešanja. Pored toga tu se i svi delovi od gume, pneumatici, stakla, akumulatori...
„U Srbiji je na žalost zamrla proizvodnja visoke elektronike vezane za motore, servo upravljač, ABS... Zbog toga na visoku elektroniku ne možemo da računamo da dođe iz domaćih fabrika. Oslonićemo se na nekoliko usko specijalizovanih firmi koje proizvode za svetski poznate proizvođače automobila, kao što su Boš ili Simens”, kaže Bogdanović.
Prema njegovim rečima dosad je oko 90 preduzeća iz Srbije i okruženja ušlo u proces osvajanja nekih delova za „zastavu 10”. U Kragujevcu su uvereni da će do kraja godine petnaestak firmi početi da proizvodi delove za prvu ugradnju u domaći „punto”.
Šta nudi Zastava
Zainteresovanim kooperantima kragujevačka fabrika u saradnji sa italijanskim partnerom nudi kompletnu dokumentaciju u tehničke uslove za proizvodnju delova za koje se odluče.
„Nudimo naravno i neophodne norme i standarde kvaliteta koje taj deo mora da ispuni da bi mogao da se ugradi u automobil. To je potpuno dovoljno da se deo napravi i ispita, odnosno prođe sve rigorozne testove kvaliteta. No, nije samo to.
Potencijalnim kooperantima nudimo i druge vidove saradnje. Ako su zainteresovani da investiraju u proizvodnju, a nemaju mogućnost da sami naprave potrebne alate, nudimo im da se povežu sa Fiatovim kooperantima. U tom slučaju od njih mogu da preuzmu neophodne alate i pored kooperacije sa Zastavom da proizvode delove i za izvoz.
Dakle nudimo im povezivanje sa isporučiocima delova koji direktno rade za Fiat. To dosad nije bio slučaj, a sada se otvara i ta mogućnost i uveren sam da će je mnogi iskoristiti”, kaže direktor Zastave auto.
Prema rečima generalnog direktora Grupe Zastava vozila Zorana Radojevića ugovor sa Fiatom o licenci i prenosu moderne tehnologije omogućava domaćim komponentašima da prave delove i sklopove ne samo za „zastavu 10”, nego i za ostale modele koje proizvodi italijanski automobilski gigant.
U kompaniji su izračunali da bi u kooperaciji, ukoliko bi se domaće firme uključile u proizvodnju samo 15 odsto delova, moglo da se zaposli najmanje 1.500 radnika, pod uslovom da se u Zastavi godišnje proizvede osam hiljada „desetki”.
Inače, prema informacijama iz kragujevačke fabrike, Fiat je u prvoj turi kooperantima ponudio da osvoje proizvodnju 35 odsto delova za „zastavu 10”. Uslov da bi neko mogao da proizvodi delove za „desetku” je da prođe rigorozne Fiatove testove kvaliteta i da bude konkurentan cenom, odnosno da cena koju on nudi ne bude viša od one koju nude Fiatovi postojeći kooperanti. Inače, delovi za ugradnju u automobil koji će se praviti u Kragujevcu ne smeju ni po čemu da se razlikuju od onih koji su napravljeni u Italiji.
Azma i Poliester povukli nogu
Iako će tek u oktobru prve „desetke” sa pojedinim domaćim delovima sići sa proizvodnih traka već sada je izvesno da će se među prvim isporučiocima delova naći kragujevačka Azma, pribojski Poliester, beogradska Duga, Tigrova Fabrika gumene galanterije, somborska Fabrika akumulatora, Rafinerija Modriča...
Inače, prva školjka koja je sklopljena u Zastavi auto proizvedena je sa izolacionim materijalima kragujevačkog preduzeća Azma. To su antizvučne i antivibracione izolacije koje, kad školjka uđe u Lakirnicu, učvršćuju karoseriju.
„Druga firma koja je dobro napredovala kad je u pitanju kvalitet je Poliester iz Priboja, koja je ušla u ozbiljne pregovore i oko pozicija koje mogu da rade i za Fiat. To su obloge krova, podova, površine koje se rade termooblikovanjem, ali i neki delovi od plastike. Poliester će najverovatnije uz Azmu biti prvi koji će zvanično ući u našu kooperantsku mrežu”, kaže Bogdanović.
Poliester je odabrao 23 dela koje će pokušati da proizvodi za „desetku”. Ta pribojska kompanija se povezala i sa Fiatovim kooperantom, firmom Adler, a u nove tehnologije će uložiti više od milion evra. Ovde planiraju da proizvode plafon, obloge blatobrana, patos, poklopac prtljažnika, obloge za vrata, a zainteresovani su i za proizvodnju instrument table.
Pored ovih preduzeća izvesno je da će se u proizvodnju „zastave 10” uključiti i Zastavina Mehanička obrada koja će isporučivati doboše, diskove i elemente vešanja. Beogradska Duga će kragujevačkoj fabrici isporučivati boju za farbanje školjki.
Kruševački Trajal je zainteresovan za isporuku sto hiljada pneumatika godišnje, a slično interesovanje pokazao je i pirotski Tigar. Ko će od ova dva proizvođača ući u krug kooperanata za sada se ne zna. I jedna i druga firma su ispunile standarde kvaliteta, ali se lome koplja oke cene pneumatika.
U toku su pregovori sa preduzećem TPV Šumadija, koje proizvodi zaptivke motora za Renoove i Opelove modele i u Zastavi se nadaju da će uspešno biti privedeni kraju. Ovde kažu da ova firma ima nameru da proširi proizvodni program i na proizvodnju enterijera za automobile i da će u tom segmentu naći poslovni interes i uspostaviti saradnju.
Na pragu da ispune sve propisane norme i kvalitetom odgovore zahtevima kragujevačke fabrike su i Zastava elektro iz Rače, koji bi proizvodio elektro setove, kao i kragujevačke firme 21. oktobar, koji bi radio delove od plastike i svetlosnu opremu i Filip Kljajić sa proizvodnjom sedišta.
Pored njih tu su i bečejski Fadip, sa prečistačima vazduha, Fabrika stakla iz Pančeva, kruševački FAM, Fabrika autodelova iz Gornjeg Milanovca i mnogi drugi.
Cenom do partnerstva
Direktor Zastave auto Zoran Bogdanović kaže da ova firma nije u obavezi da kupuje domaći, ali skuplji deo, jer to jednostavno niko u svetu ne radi.
„Mi moramo da radimo tako da poslujemo pozitivno. Tu sentimentalnosti nema. Kad bismo kupovali delove samo zbog toga što su domaći, bez obzira na cenu veoma brzo bismo došli u situaciju da umesto profita pravimo gubitke i da tražimo pomoć od države. Mi to ne želimo da radimo. Mora da se poštuje ekonomska logika i to je sve.
Kad govorimo o kooperantskim odnosima kvalitet se podrazumeva, jer da nije tako ne bismo ni pričali o tome, ali je i cena ta koja određuje da li će neko proizvoditi delove za „zastavu 10” ili ne”, kaže Bogdanović.
Sa druge strane generalni direktor Zastave vozila Zoran Radojević kaže da delovi koji će se praviti u Srbiji ne moraju da budu jevtiniji od onih koji dolaze iz Fiata, ali da ne smeju da budu skuplji.
„Voleo bih da cena domaćih delova bude niža, ali i da bude ista kao Fiatovih kooperanata mi ćemo biti na dobitku, jer ćemo zaposliti naše ljude. Ima uslova da ta cena bude niža, jer bismo time stvorili šansu da domaća automobilska industrija postane Fiatov dobavljač, čime bi se uposlili i proizvodni kapaciteti i radnici”, kaže Radojević.
Upravo u uključivanju što većeg broja srpskih preduzeća u proizvodnju „zastave 10” i isporukom što većeg broja delova i sklopova u Kragujevcu vide šansu da se „desetka”, nacionalizuje, da poput „fiće” postane nacionalno vozilo i srpski brend.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sjedinjene Američke Države možda bi morale da izdvoje 700 milijardi dolara ako bi ostvarile cilj predsednika SAD Donalda Trampa da kupi Grenland, preneo je danas američki NBC njuz, pozivajući se na tri izvora upoznata sa procenom troškova.
U Beogradu su danas potpisani Zajednička izjava o projektu beogradskog metroa i Memorandum o razumevanju za izgradnju kanalizacionog kolektora (interceptora) za sakupljanje otpadnih voda grada Beograda "Veliko Selo - faza I".
Italijanski Milano je grad sa najvećom stopom milionera na svetu - jedan od 12 registrovanih stanovnika, uključujući starije osobe i novorođenčad, definisan je kao osoba sa likvidnim portfoliom sa najmanje šestocifrenim iznosom.
Veštačka inteligencija (AI) mogla bi postati "oružje za masovno uništavanje radnih mesta" ako se ne kontroliše pravilno, rekao je gradonačelnik Londona, ser Sadik Kan.
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Usred stalnih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland, danska Zajednička arktička komanda pozvala je Sjedinjene Američke Države da učestvuju u vojnim vežbama na tom ostrvu, izjavio je danski general-major Soren Andersen.
Sinoć se u Zagrebu na koncertu Marka Perkovića Thompsona orilo "za dom spremni". Mediji postavljaju pitanje – da li će blokaderi pitati svog voljenog Tonina Piculu da li je mržnja prema Srbima evropaska vrednost?
U nizu nasilnih incidenata tokom blokada, prema pisanju medija, na udaru su se našle žene različitih generacija – od trudnica i baka do maloletnih devojčica.
Glumac i reditelj Timoti Basfild (68) mogao bi biti osuđen na zatvorsku kaznu do 15 godina ako bude proglašen krivim po optužbama za seksualno zlostavljanje dece, saopštio je Kancelar okružnog tužioca okruga Bernalilo.
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Osobe sa sindromom sopstvenog alkoholnog vrenja opiju se bez konzumiranja pića. Njihov digestivni trakt proizvodi etanol. Nova studija kaže da su uzrok mikrobi i da crevna flora može da bude relevantna i pred sudom.
Nauka o ishrani se stalno razvija, a namirnice koje su se nekada smatrale neutralnim ili čak povremenim užitkom danas se proučavaju kroz znatno precizniju, naučno utemeljenu prizmu.
Potpuno električni SUV model Hyundai Ioniq 9 osvojio je titulu za najbolji veliki SUV na dodeli nagrada za Automobil godine po izboru žena (WWCOTY) 2026.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Nakon kratkog prazničnog odmora, došlo je vreme da objavimo par testova koje vam dugujemo. Krećemo sa modelom MG HS Hybrid+ za koji imamo dosta toga lepog da kažemo.
Komentari 15
Pogledaj komentare