Srpske firme povećale dobit 4,5x, rast i dvocifren
Najveća domaća akcionarska društva u prvih šest meseci 2017. godine zabeležila su rast prihoda od 20 procenata, dok su dobit povećala 4,5 puta, znatno nadmašivši skroman rast srpskog BDP-a.
Izuzetno nizak rast privredne aktivnosti u Srbiji u prvoj polovini godine, u vreme kada ekspanziju doživljavaju zemlje regiona i ključni partneri u EU, verovatno bi mogao iznenaditi samo one koji nemaju nikakvog dodira sa vođenjem biznisa u našoj zemlji. Neatraktivan privredni ambijent, favorizovanje odabranih tržišnih učesnika i neefikasno vođenje državnih preduzeća glavni su razlozi zaostajanje naše privrede, umesto odomaćene tužbalice o vremenskim nepogodama.
S druge strane, delić privrede kotiran na berzanskom tržištu, koji nosi zadivljujuću crtu transparentnosti za ovdašnje prilike (i samo za ovdašnje), pokazuje značajan napredak poslovne aktivnosti. Naravno, ova ekspanzija se može delimično pripisati i jednokratnim faktorima (rast cene sirove nafte, izostanak bankarskih otpisa), ali ostaje činjenica da je većina kompanija svrstanih u indeksnu korpu Belex15 značajno unapredila poslovne rezultate u prvih šest meseci.
Iako mnoge od ovih kompanija imaju većinskog vlasnika (negde je to čak i država), a nivo korporativne kulture je kudikamo niži od evropskog proseka, ne može se negirati da je i ova skromna otvorenost ka investitorima doprinela boljem poslovnom rezultatu. Sama činjenica da ove kompanije moraju objavljivati periodične finansijske izveštaje, prolaziti kroz procedure koje se mogu podvesti pod aktivnosti „polaganja računa“ akcionarima, povećavaju kontrolu njihovih upravljača i donose bolji rezultat. Naravno, mnogo efikasnije tržište kapitala koje bi imalo jake institucije, podršku države i zasnivalo se na strogom poštovanju prava manjinskih akcionara, donelo bi višestruko veće učinke, ali o ovome će očito teško svedočiti aktuelne generacije.
Naftna industrija Srbije (NIS) je i u prvih šest meseci zadržala poziciju najdominatnije kompanije u zemlji, samim tim i na Beogradskoj berzi, značajno popravivši finansijske pokazatelje. Ovome je najviše doprineo oporavak cene sirove nafte, ali i višegodišnja posvećenost uprave i većinskog vlasnika izgradnji liderske pozicije u regionu. Drastično poboljšanje krajnjeg rezultata zabeležila je i Komercijalna banka, u prvom redu usled odsustva troškova otpisa i rezervisanja koji su u protekle dve godine ovoj banci doneli gubitke.
Ovu banku očekuje proces privatizacije što samo po sebi, kao i u slučaju Aerodroma „Nikola Tesla“, nosi povećanu odgovornost njenih upravljača i daje izvestan doprinos poboljšanju rezultata. Osim NIS-a i Aerodroma, dvocifrene stope rasta prihoda zabeležili su građevinari Energoprojekt holding i Jedinstvo iz Sevojna, te Impol Seval, premda se nalazi usred sprovođenja obimnog investicionog ciklusa.
Pad prihoda zabeležila je Komercijalna banka, usled nastavka opšteg pada kamata i smanjenja kredinog portfolija banke, i Sojaprotein koji već nekoliko godina prolazi kroz krizu duga kojoj se još uvek ne nazire kraj.
Upravo je Soja bila jedina kompanija iz indeksne korpe sa negativnim krajnjim rezultatom za prvih šest meseci tekuće godine. NIS i Komercijalna su drastično popravili ovu bilansnu poziciju, dok su dvocifrene stope rasta profita registrovali Energoprojekt holding, Alfa plam, Jedinstvo iz Sevojna te Messer Tehnogas.
Članice indeksne korpe ove godine su akcionarima isplatile preko sedam milijardi dinara dividende iz prošlogodišnje dobiti, a za očekivati je da će sledeće godine raspodela biti daleko berićetnija. Međutim, ono što je bitnije od visine ovih brojki, jeste činjenica da kontinuirane isplate dividendi daju potvrdu verodostojnosti bilansa ovih korporacija, što se nažalost teško može reći za veliki deo ostatka privrede.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
Siniša Mali sastao se danas, zajedno sa Tatjanom Macurom i Nikolom Nikodijevićem, sa građanima Vračara sa kojima je razgovarao o svemu što je do sada učinjeno na toj opštini, ali i u celom Beogradu.
Odlaganje sednice UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je Milorad Dodik.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić održala je danas još jedan sastanak sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i organizacijama civilnog društva.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Komentari 4
Pogledaj komentare