Nepoznat većini Iranaca sve do ovog petka, kad je na njega izvršen atentat, nuklearni naučnik Mohsen Fahrizade bio je dobro poznat onima koji su pratili iranski nuklearni program. Zapadnjački bezbednosni izvori smatrali su ga ključnim čovekom.
Iranski mediji umanjili su Fahrizadeov značaj, predstavivši ga kao naučnika i istraživača koji je poslednjih nedelja učestvovao u potrazi za "domaćim testom na Kovid-19".
Mark Ficpatrik, vanredni savetnik pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) koji pomno prati iranski nuklearni program, takođe je tvitovao: "Iranski nuklearni program je davno prošao tačku kad zavisi od jednog jedinog pojedinca".
A opet znamo da je, u vreme kad je napadnut, Fahrizade bio u društvu nekoliko telohranitelja, što ukazuje na to koliko je ozbiljno Iran shvatao njegovu bezbednost.
Dakle, motiv za njegovo ubistvo - za koje niko nije preuzeo odgovornost - čini se da je pre politički, nego da ima veze sa iranskim nuklearnim aktivnostima.
Ističu se dva moguća motiva: prvo, ugrožavanje potencijalnog unapređenja odnosa Irana i nove Bajdenove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama.
I, drugo, podsticanje Irana na upuštanje u čin odmazde.
"Neprijatelji prolaze kroz stresne sedmice", izjavio je iranski predsednik Hasan Rohani u prvim komentarima na ubistvo.
"Oni su svesni da se globalna situacija menja i pokušavaju da izvuku najviše što mogu iz ovih dana kako bi destabilizovali region", dodao je.
Kad Rohani govori o "neprijateljima" Irana, on očigledno misli na Trampovu administraciju, Izrael i Saudijsku Arabiju.
Ekstremni parkur sportista uhapšen je u Iranu, ali ne zbog sporta kojim se bavi:
I Izrael i Saudijska Arabija zabrinuti su zbog promene političke klime na Bliskom Istoku i posledica po njih jednom kad izabrani predsednik Džo Bajden preuzme dužnost.
Bajden je jasno stavio do znanja tokom izborne kampanje da želi da se vrati iranskom nuklearnom sporazumu, do kog je pregovorima došao njegov prethodnik Barak Obama 2015. godine, a poništio ga Donald Tramp 2018. godine.
Zabrinutost Izraela i Saudijske Arabije zbog Irana navodno je bila tema razgovora tokom sastankom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i saudijskog prestolonaslednika Muhameda bin Salmana u Neomu prošle nedelje koji su izraelski mediji nazvali tajnim.
Saudijski ministar spoljnih poslova negirao je da je došlo do tog sastanka.
Netanjahu navodno takođe nije bio uspešan u ubeđivanju princa da normalizuje diplomatske odnose između dveju zemalja.
U ponedeljak, kad su jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, napali postrojenje saudijskog naftnog giganta Aramko u gradu Džedi na Crvenom moru, to je bila prilika za kažnjavanje Saudijaca.
Štampa tvrde struje u Iranu hvalila se "herojskim napadom balističkim raketama" koji su izveli Huti.
"Bio je to strateški potez, dobro tempiran da se dogodi u vreme saudijsko-izraelskog sastanka, upozorivši ih da se ne preračunaju u svojim potezima", napisala je novinska agencija Mer.
Amerikanci su bili podjednako besni zbog napada kao i Saudijci.
Bivši američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton objasnio je u svojoj knjizi, Soba u kojoj se sve desilo, kako je Trampova administracija doživljavala iransku podršku Hutima kao "kampanju protiv američkih interesa na Bliskom Istoku".
Za navodni sastanak u Neomu kaže se da ga je ugovorio američki državni sekretar Majk Pompeo, koji je malo pre toga bio u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), gde je Iran bio glavna tema razgovora.
Dve nedelje ranije, predsednik Tramp se raspitivao kod svojih viših savetnika da li postoji opcija da preduzme vojnu akciju protiv iranskog glavnog nuklearnog postrojenja, prema izveštavanju američkih medija. Čini se da je tražio priliku za obračun sa Iranom pre napuštanja funkcije.
U januaru, Tramp se razmetao atentatom u američkom napadu dronom u Iraku na vrhovnog iranskog vojnog komandanta generala Kasema Sulejmanija, uprkos tome što ga je specijalni izaslanik UN-a kasnije proglasio "nezakonitim".
"Zaustavili smo ga brzo i zaustavili smo ga u mestu… na moju direktivu", rekao je on.
Dakle, moglo bi se ustvrditi da se predsednik u potpunosti ne protivi atentatima.
Njegov iranski kolega je za Fahrizadeovo ubistvo okrivio Izrael.
I zaista, mnogi medijski izveštaji navode da je premijer Netanjahu bio jedan od retkih svetskih lidera koji je izravno pomenuo ovog naučnika.
U televizijskoj prezentaciji iz 2018. godine, govorio je o Fahrizadeovoj vodećoj ulozi u iranskom nuklearnom programu i pozvao ljude da "zapamte to ime".
Iako je Izrael bezbedan znajući da će SAD ostati posvećene njegovoj sigurnosti i pod Bajdenom, mora biti zabrinut zato što je njegov kandidat za državnog sekretara, Entoni Blinken, vatreni zagovornik nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Blinkenov pristup Bliskom Istoku mogao bi da dovede i do više prilika za Palestince. On je bio kritičan prema Trampovoj odluci da preseli američku ambasadu u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim, iako je Bajden izjavio da neće poništavati tu odluku.
Vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnej pozvao je na "konačnu kaznu" za odgovorne za Fahrizadeovu smrt.
Šef Savetodavnog veća Mohsen Rezaei istakao je bezbednosne i obaveštajne propuste.
"Iranske obaveštajne agencije moraju da pronađu infiltrirane ljude i izvore stranih špijunskih službi, i da osujete formiranje timova za atentate", rekao je on.
I zaista, mnogi Iranci na društvenim mrežama zapitali su se kako, uprkos iranskoj retorici o vojnoj i obaveštajnoj nadmoći, neko ko je toliko dobro čuvan može da bude ubijen u po bela dana. Takođe vlada zabrinutost da će se ubistvo sada iskoristiti kao izgovor za buduća hapšenja unutar zemlje.
Sada kada je Trampova administracija u odlasku, a Izrael i Saudijska Arabija gube glavnog saveznika, Iran jedva čeka mogućnost popuštanja sankcija od Bajdenove administracije i mogućnost da povrati svoju ekonomiju.
Pod takvim okolnostima, bilo bi iracionalno odlučivati se za odmazdu.
Doktorka Masume Torfe naučna je saradnica na londonskoj Školi ekonomije i (LSE) i Školi orijentalnih i afričkih studija (SOAS), specijalizovana za politiku Irana, Avganistana i centralne Azije. Nekada je bila UN-ova direktorka za strateške komunikacije u Avganistanu.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 4
Pogledaj komentare