Rade Končar i Stevan Filipović: "Ako nekoga i Srbi i Hrvati treba da poštuju i da se nečim ponose - onda su to partizanke i partizani"
Oni danas dele sudbinu stotina drugih članova antifašističkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe koji su zaboravljeni i zapostavljeni, kažu istoričari.
"Milost ne tražim, niti bih vam je dao" - reči su koje još dramatičnije zvuče kada ih izgovara revolucionar kome sude strani okupatori.
Narodnih heroja Radeta Končara i Stevana Filipovića, ubijenih istog dana - 22. maja 1942. godine, danas se malo ko seća na prostoru bivše Jugoslavije.
Uspomenu na Filipovića čuvaju Ujedinjene nacije: na ulazu u zgradu u Njujorku stoji fotografija gde on uzdignutih pesnica stoji pod vešalima - zbog tog prkosnog stava postao je simbol svetske antifašističke borbe.
Sećanje na Končara traje zahvaljujući istoimenoj fabrici koja je u vreme socijalizma pravila sve - od pegle do lokomotive i čuvenih liftova, preteklih do današnjeg dana.
A Končar, Srbin iz Hrvatske, i Filipović, Hrvat u Srbiji, imaju mnogo zajedničkog - obojica su bili komunisti, antifašisti i revolucionari.
Istorija je učinila da Hrvat bude ubijen u Srbiji u Valjevu, a Srbin u Hrvatskoj u Šibeniku.
Zaboravljeni i zapostavljeni
"Osećamo divljenje, sama činjenica da je neko dao život u borbi protiv fašizma je dovoljna da se diviš i osetiš ponos", kaže za BBC na srpskom praunuka narodnog heroja Lara Končar.
Ona ima 31 godinu, koliko je njen pradeda imao kad je odveden na gubilište.
Ne pitaju je često za prezime, a ni tada mnogi ne pomisle na nekadašnjeg revolucionara.
"Desi se da me pitaju jer znaju za fabriku Rade Končar.
"Naše generacije su odrastale u drugim okolnostima", navodi ona.
Ima i onih koji o njenom pradedi znaju mnogo više, ali su manje vidljivi.
"Njegova misao koju je posle suđenja izgovorio neprijateljima, Milost ne tražim niti bih vam je dao, danas se pojavljuje na brojnim radničkim protestima i protestima za prava žena, postala je univerzalni simbol borbe protiv represije, nejednakosti i ugnjetavanja.
"Tako živi sećanje na njega, iako su sada druge vrste borbi u okviru neoliberalnog kapitalizma", ističe Končar.
Muzej posvećen Končaru u njegovoj rodnoj kući postojao je do početka rata u Hrvatskoj.
Kada je 2018. bila u pradedinom kraju u Lici, u blizini Plitvičkih jezera, Lara je zatekla devastirani muzej i pusto selo.
"Nažalost, Rade Končar i Stevan ili Stjepan Filipović, kako hoćete, danas dele sudbinu stotina drugih članova antifašističkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe koji su zaboravljeni i zapostavljeni", kaže Hrvoje Klasić, istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu.
"U nekim delovima bivše Jugoslavije, a tu bih apostrofirao Hrvatsku, oni su možda još gore - proglašeni zločincima, i to ne od službenog narativa, već od neslužbenog, koji nekada prevlada u javnom prostoru".
Oni su se, bez obzira na nacionalnost ili baš uprkos nacionalnosti, kaže Klasić za BBC na srpskom, pridružili antifašističkom pokretu protiv okupatora i njihovih kolaboracionista.
"Ako govorimo o 20. veku, ako ikoga i Srbi i Hrvati treba da poštuju i da se nečim ponose, onda su to partizanke i partizani", ističe Klasić.
Ko su bili Rade Končar i Stevan Filipović?
Obojica su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i pre Drugog svetskog rata.
Končar je bio Srbin iz Hrvatske, a 1940. je izabran za političkog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske i član CK KP Jugoslavije.
Partija u to vreme zvanično postoji, ali je u ilegali.
KPJ je tada, ponudila pravu alternativu fašističkim nacionalističkim pokretima koji su sprovodili genocid nad pripadnicima drugih naroda, smatra istoričar Milivoj Bešlin sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
"Tako je Srbin mogao da vodi Komunističku partiju Hrvatske, dok je Hrvat mogao da komanduje partizanskim odredima u Mačvi", ističe on.
U Filipovićevoj biografiji navodi se ime Stipan (u rodnim dokumentima), a češće Stjepan i Stevan, jer je u Srbiji proveo jedan deo života, sve do smrti.
U ratu su ga zvali i Stevo Kolubarac, upravo zbog toga što je bio borac Kolubarske čete.
Bešlin smatra da nije preuveličavanje kad se oni nazovu herojima jer su imali vrlo jasni vrednosni sistem i jasnu antifašističku orijentaciju - znali su zbog čega idu u rat.
"Nisu samo njihove smrti herojske, obojica su prošli stravična mučenja dok su bili u rukama okupatora ili kvislinga", kaže istoričar.
Končar je bio jedan od organizatora ustanka u Hrvatskoj i istoričari navode da je tu dao veliki doprinos, ali je već novembra 1941. uhvaćen.
"Zarobili su ga italijanski vojnici, iako u početku nisu znali ko im je u rukama", kaže Bešlin.
Njega su u decembru 1941, zarobili četnici - on tada ima 25 godina.
"On je prošao agoniju.
"Prvo je bio u zarobljeništvu u Šapcu, pa su ga predali Nemcima i ljotićevcima, da bi ga uzela tajna policija Gestapo, pa su ga mučili u Beogradu, da bi ga na kraju vratili u Valjevo i ubili", kaže istoričar.
Na Filipovićev 26. rođendan, 27. januara, šef antikomunističkog odseka, SS kapetan Erih Vineke izdaje naredbu: "Narediti sprovođenje, inače, zreo za pogubljenje", piše "Vreme".
Na srpskom i nemačkom jeziku objavljen je "Proglas za javno vešanje" na pijaci u Valjevu, na pazarni dan 22. maja 1942. godine u 11 sati.
Filipovića su u lancima proveli valjevskim ulicama.
Na krcatom trgu, Filipović kliče Titu, Staljinu, partiji i proklinje neprijatelje.
Poručuje: "Smrti se ne plašite, ona nije ništa, to ćete videti za nekoliko trenutaka kada ja budem umirao, nije smrt strašna ako se zna zašto se umire!".
"Odbija da mu žandar stavi omču oko vrata, već to radi sam, penje se na zadnju stepenicu ispod vešala, širi visoko ruke, stiska pesnice, okreće se narodu i nastavlja vređati Hitlera, veličati partizane, Crvenu armiju, komunizam.
Tim potezom odlazi u smrt, ali i antifašističku istoriju.
"Tad nastaje čuvena fotografija na kojoj on stoji sa stisnutim pesnicama i uzdignute glave", navodi Bešlin.
Šta je sa njihovim potomcima?
Larina porodica već pola veka živi u Beogradu, otkako se njen deda, takođe Rade Končar, doselio u Srbiju.
On je kao beba ostao siroče, jer su ustaše iste godine kad i pradedu Radeta, zarobili i njegovu suprugu Dragicu.
"Dragica je bila trudna ilegalka i iznela je trudnoću u tim okolnostima, što samo po sebi dosta govori o njenoj snazi i ženskoj borbi."
Postojala je priča da su ustaše tada u njenom džepu pronašle sliku deteta i da je Rade Končar već kao beba bio na poternici.
Sačuvala ga je Zagrepčanka koja ga je krila i gajila kao svoje dete.
"Teta Pepica ga je čuvala i on je bio kod nje do 14 godine.
"Čula sam za priču da ga je oblačila u haljinice da bi izgledao kao devojčica kako ga ne bi prepoznali, ali ne znam provereno, jer je ta žena odavno preminula", seća se Lara.
Mladi Rade Končar odlazi u pomorsku školu, a potom će doći u Beograd.
O njegovoj svadbi sa Riječankom Vjenceslavom štampa je izvestila na neobičan način: "Juče se venčao Rade Končar, sin Radeta Končara, u matičnom uredu u Ulici Radeta Končara".
Lara kaže da ni deda nije voleo da se njegov rad vrednuje samo za to što je sin narodnog heroja.
"Bio je skroman i trudio se da svojim radom zasluži poštovanje, pošto je i on jedno vreme bio politički aktivan", napominje Lara.
Stevan Filipović, koliko je poznato, nije imao potomaka, ali su uspomenu na njega čuvale brojne ulice, škole i ustanove širom bivše Jugoslavije.
Njemu u čast podignuta su i dva velelepna spomenika - u Valjevu 1960. godine, delo autora Vojina Bakića, i u Opuzenu, 1978. godine, rad vajara Stjepana Gračana i Mira Vuca.
"Prvi put je izdan, mučen 22. maja 1942. godine, obešen od strane četnika, nemačkih okupatora i srpskih izdajničkih vlasti.
"Drugi put 1991. godine, pod okriljem noći miniranjem njegovog spomenika u Opuzenu od strane nepoznatih izvršilaca.
"Treći put 2010. godine vandalskim i nezakonitim rušenjem spomen područja", piše u tekstu Branko Grošeta.
Monumentalni spomenik u Valjevu i dalje stoji na brdu iznad grada.
Zašto se ruše spomenici?
Istoričar Hrvoje Klasić kaže da jedna bivša jugoslovenska republika prednjači u novoj interpretaciji događaja iz prošlosti.
"Najgori trend anti-antifašizma, odnosno istorijskog revizionizma, ne samo u teoriji već i u praksi je zabeležen u Hrvatskoj."
Navodi podatak da je do 2000. godine, od 6.000 spomenika koji su bili posvećeni žrtvama fašizma, srušena, minirana ili razorena najmanje polovina, među kojima je bilo i vrhunskih umetničkih dela poznatih autora.
Slično je bilo i sa ulicama koje su nosile imena narodnih heroja - širom Hrvatske, osim u Istri i Rijeci.
"Ne bi bio problem da se ulica od komunističkog narodnog heroja preimenuje tako da nosi naziv nekog književnika ili, kao u Americi, da to bude Ulica lešnika, ali ovde se događalo da ulica dobije naziv Mile Budaka, koji je bio doglavnik i ministar Nezavisne Države Hrvatske ili drugih ustaških zvaničnika".
Odlazak u drugu krajnost
Mnogi narodi u Evropi, dodaje, nemaju toliko heroja kao što imaju narodi ovog regiona.
"Mi, koji zaista imamo čime, po Marfijevom zakonu, odlučili smo se ponositi ustašama i četnicima.
"Oni ni stavovima ni ideološkim principima, a posebno ne nekim velikim uspesima u borbi nisu zaslužili da budu ni heroji ni patriote niti domoljubi".
"Istovremeno, sa pokretima koji su bili zločinački i koji su isključivali, ovi mladići su pripadali pokretu koji je uključivao.
"Rame uz rame su se borili i Hrvati i Srbi i oni kršteni u katoličkim i pravoslavnim crkvama, kao i ateisti i komunisti, i to bi trebalo da bude dovoljan razlog da ih slavimo".
Paradoksalno, to svenacionalno zajedništvo je od devedesetih godina prošlog veka postalo faktor nestabilnosti na Balkanu.
"Svi jugoslovenski nacionalizmi su rat završili na strani kolaboracije - i ustaše, i četnici, i ljotićevci, a antifašizam je bio alternativa i fašizmu i nacionalizmu", navodi Bešlin.
Zanimljivo je, dodaje, da je najpotresniju pesmu o stradanju Srba u NDH napisao je jedan Hrvat, Ivan Goran Kovačić, koga su upravo četnici ubili.
Kako ih vide mlađe generacije?
Studentima koji su odrastali devedesetih i kasnije Klasić pokušava približiti značaj ljudi poput Končara i Filipovića.
"Zamislite mladiće i devojke od 18 ili 19 godina koji 1941. ili 1942. godine goloruki odlaze u neizvesnost.
"Pobunjuju se protiv najjače vojne sile u tom trenutku u Evropi, godine provode po šumama, u hladnoći, bez hrane, bez oružja i mnogi od njih će izginuti za slobodu", ocenjuje Klasić.
Taj nivo hrabrosti, entuzijazma, idealizma, vere u bolji svet kad sve oko vas ukazuje da je to nemoguće - to je ključno, podvlači profesor.
"Mnoge mlade Hrvatice i Hrvati su se prijavili, iako nisu morali.
"Da su rekli Ante Paveliću da će biti mirni, verovatno im se ništa ne bi desilo, međutim kada su videli da im odvode njihove susede Jevreje, Srbe, da ubijaju komuniste, pridružili su se pokretu.
"Kažem studentima - zanemarite sve što će kasnije doći, Udba, Goli otok, Blajburg, jer većina njih će poginuti, ali da li biste vi bili spremni da odete u zatvor ili bi vam bilo lakše biti sa svojim roditeljima, ćutati i okrenuti glavu kad vidite nepravdu?"
To bi, zaključuje, trebalo da bude poruka antifašizma - boriti se protiv nepravde da biste zaštitili slabije, ko god oni bili - druge nacije, vere ili seksualnog opredeljenja.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Komentari 39
Pogledaj komentare