|
VELIMIR BATA ŽIVOJINOVIĆ
 | Beograd -- Kandidat Socijalisticke partije Srbije, Velimir Bata Zivojinovic je narodni poslanik i Predsednik Odbora za predstavke i predloge u Skupstini Srbije. Clan je Socijalisticke partije Srbije. Po profesiji je glumac.
Rodjen u Koracici pod Kosmajem 5.juna 1933, a od 15. godine nastupa kao scenski radnik, ponekad i kao statista u Akademskom pozoristu u Beogradu. Bez nekog upadljivog i izrazito vidljivog talenta zavrsio je Srednju glumacku skolu u Nisu i Novom Sadu. Dva puta je pao na prijemnim ispitima za Pozorisnu akademiju, 1954. godine, a treci put primljen je na Pozorisnu akademiju. U Beogradskom dramskom pozoristu vise godina igra sve sto mu se ponudi. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje napusta pozoriste, zapocinje epizodama u "Vlaku bez voznog reda", 1959.godine i "Ratu" 1960. godine. Igra glavne uloge u filumovima Kozara, Bitka na Neretvi, Veliki Transport, Obecana zemlja. Za ulogu u filmu "Tri" dobija Zlatnu arenu u Puli, a isto ga ocekuje i i za ulogu u filmu "Neprijatelji", 1967. godine. Tada najcenjenija nagrada za filmska i pozorisna ostvarenja, Zlatna arena koja dodeljivana na filmskom i pozorisnom festivalu u Puli, Velimiru Zivojinovicu je dospela u ruke jos mnogo puta i to za uloge u filmovima Skupljaci perja, Breza, Praznik, Majstor i margarita, Tragovi crne devojke. Dobitnik je i Oktobarske nagrade grada Beograda.
Bio je inicijator i osnivac (neko vreme i predsednik) Udruzenja filmskih glumaca Srbije i direktor filmskog programa Slobodarskih svecanosti u Sopotu. Ako ga se starija publika seca po ulozi u kultnom filmu "U raljama zivota", mladja publika poznaje ga po filmu "Lepa sela lepo gore".
Nema konkretnih podataka o njegovom politickom angazmanu, osim da je clan SPS-a. Živojinović je predsednički kandidat Marijanovićevog krila SPS-a i njegov predizborni program je kako stoji na internet prezentaciji "realan, reformski i pravi odgovor na ekonomsku i društvenu krizu".
Socijalisticka partija Srbije osnovana je jula 1990. godine. Osnivac i predsednik Socijalisticke partije Srbije je Slobodan Milosevic.
|
 |
Dragan Radenović
|
|
Dragan Radenovic je rodjen 12. aprila 1951. godine u Sarajevu. Poreklom je sa Kosova i Metohije, tacnije iz okoline Peci. Srbin, pravoslavne veroispovesti. Ozenjen je i otac dve cerke. Diplomirani pravnik, radio je u Sluzbi drzavne bezbednosti. Zavrsio je Fakultet primenjenih umetnosti, odsek vajarstvo, u Beogradu. |
 |
Tomislav Lalošević
|
|
Predsednicki kandidat grupe gradjana Tomislav Lalosevic predstavio je 10. septembra svoj program i najavio pocetak kampanje pod sloganom "Da ne izneverimo pretke i ne izdamo potomke". |
 |
Nebojša Pavković
|
|
General-pukovnik i bivsi nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije, Nebojsa Pavkovic, rodjen je 10. aprila 1946. u Senjskom Rudniku kod Cuprije. Zavrsio je Uciteljsku skolu 1966. godine u Aleksincu. Visoke vojne skole zavrsio je u Beogradu i to Vojnu akademiju Kopnene vojske 1970. godine, Komandno -stabnu akademiju Kopnene vojske 1982. i Komandno-stabnu skolu operative 1988. godine. |
 |
Branislav Ivković
|
|
Branislav Ivkovic je rodjen 1952. godine u Bijeljini u Republici Srpskoj. Diplomirao je, magistirao i doktorirao na Gradjevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao inzenjer u GP "Napred", a zatim je presao na Gradjevinski fakultet Univerziteta u Beogradu gde je bio prodekan i gde i sada predaje. Autor je vise udzbenika i naucnih radova iz oblasti gradjevinarstva. Govori engleski jezik. Ozenjen je i ima cetvoro dece. |
 |
Vuk Obradović
|
|
Vuk Obradovic rodjen 11. aprila 1947. godine u selu Kondzelj (Toplica) u Srbiji. Zavrsio je gimnaziju u Prokuplju, Vojnu akademiju kopnene vojske, Visoku vojno-politicku skolu i Komandno-stabnu skolu operative. Bio najbolji student sa prosekom 10 i najmladji doktor vojno politickih nauka u Jugoslovenskoj armiji, najmladji general i cetiri puta je vanredno unapredjen. Doktor je vojno-politickih nauka, a doktorirao na problemu nacionalizma (sovinizma) u jugoslovenskom drustvu. |
 |
Vuk Drašković
|
|
Vuk Draskovic, lider Srpskog pokreta obnove, rodjen je u Banatu, u Srbiji 1946. godine. Diplomirao je na beogradskom Pravnom fakultetu 1968. godine. Po diplomiranju je radio kao novinar u agenciji Tanjug. Novinarstvo je napustio 1981.godine i posvetio se knjizevnosti. U prvoj stavci njegovo programa stoji da ukoliko Draskovic postane predsednik "Ima da se zna sta ko mora da radi, a sta ne sme niko". |
 |
Vojislav Koštunica
|
|
Vojislav Kostunica je rodjen 1944. godine u Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1966, gde je magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran je 1970. godine a cetiri godine kasnije, u vreme politickih progona na Univerzitetu, morao je da napusti fakultet. Znatno kasnije, 1989. godine, odbio je ponudu da se kao profesor vrati na fakultet sa koga je pod prinudom otisao. |
 |
Borislav Pelević
|
|
Predsednik Stranke srpskog jedinstva, poslanik u Skupstini Srbije i sef poslanickog kluba SSJ, Borislav Pelevic rodjen je 22. novembra 1956. u selu Bublje kod Peci (Kosovo). Po nacionalnosti je Srbin, a po veroispovesti pravoslavac. U njegovoj biografiji postoji i kategorija ratnih aktivnosti. |
 |
Miroljub Labus
|
|
Miroljub Labus je profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu i trenutni potpredsednik Savezne vlade. Od 1966. do 1972. godine bio je clan Saveza Komunista Jugoslavije, kada podnosi ostavku na clanstvo zbog neslaganja s progonom profesora Mihajla Djurica. U Demokratskoj stranci je od 1990. do 2002. godine, a poslednjih pet je i Grupi 17. Od 1999. godine do 2002. godine clan je i nevladine organizacije G17 Plus. |
|
|
|
|