Izvor: B92

Šta kažete na strašna stvorenja s užarenocrvenim očima, prljavim krznom, rogovima, koji tuku ljude štapovima i kradu decu kako bi ih kasnije pojeli? Jedno od takvih stvorenja je krampus, zverski demon koji tokom novembra i decembra proganja ljude u srednjoj Evropi.

Neki kažu da verovanje u postojanje krampusa potiče još iz doba pre hrišćanstva, kad su se obožavali duhovi prirode, a Katolička crkva pretvorila ga je u vraga, kao stvorenje koje je pobeglo iz kandži pakla.

Ali šta god on bio, krampus igra važnu ulogu u periodu oko Dana Svetog Nikole. Dlakavo stvorenje plaši nestašnu decu svojom metlom od breze ili ih stavlja u vreću i otima pa beži sa njima. Kako god da bilo, ovo strašno stvorenje ima svoje "poklonike" u svetu i njemu u čast odžavaju se svečanosti tokom novembra i decembra u većini država oko Austrije.

U Austriji, Bavarskoj, južnom Tirolu u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i u nekim delovima Mađarske, Dan Svetog Nikole slavi se paradama i povorkama, u kojima mladići, maskirani u strašna stvorenja plaše sve okupljene, prave buku i plaše.

U Austriji je slavljenje krampusa iz seoske zabave prešlo u pravi festival, na koji dolaze mnogi putnici iz svih delova sveta. Upravo je Austrija zemlja u kojoj je krampus najpopularniji, a psiholozi i škole razmatraju mogućnost zabrane tih festivala strašnih bića, zbog dece koja danima ne mogu da dođu sebi od straha i strašnih prizora.

U Klagenfurtu, gradu koji se nalazi samo 14 kilometara od ovog muzeja negde između Insbruka i Beča, održava se najveći festival krampusa na svetu: Krampuslauf.

Iz godine u godinu procenjuje se da oko hiljadu strašnih stvorenja toga dan paradira ulicama Klagenfurta. U krampuse se maskiraju većinom muškarci, mladići u ranim dvadesetim godinama. Paganska duhovnost je deo ove tradicije.

I dok se jedni momci prepuštaju uživanju u alkoholu kako bi se što bolje zabavili, drugi se prepuštaju uticajima droga kako bi dostigli drugo duhovno stanje i što više pse ribližili svom alter egu. Krampuslaufu u Klagenfurtu svake godine prisustvuju brojne ekipe iz okolnih država.

Glavnom ulicom tada se kreće masovna povorka strašnih stvorenja koja lancima, metalom, zvoncima i drugim predmetima prave strašnu buku. Neretko se događa da uzmu nekoga iz publike i dobro ga pretuku, jer na taj dan to im je dozvoljeno. Celu povorku prati glasna muzika, a većinom se radi o hevi metalu.

Mnogi smatraju da se radi o takmičenju u kostimima i pokazivanju muškosti, ali to zapravo nije tako, iako su neki kostimi poprilično zahtevni i impresivni. Reč je o tradiciji koja svoj život duguje mladićima, koji će svaki trenutak iskoristiti kako bi se dobro zabavili.

Poslednjih nekoliko godina u svoje društvo pustili su i žene koje se oblače kao Peršta, paganska boginja nemačkog porekla.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.