Izvor: B92

Sve više ljudi žele nešto više od konvencionalnog odmora.

Autor: Ištvan Dekanj
Izvor: Politika

Turizam koji je po svemu daleko od pasivnog posmatranja zalaska sunca, a bazira se na žestokim adrenalinskim pustolovinama – sve više je popularan u svetu. Pjotr Čimelinski, kanuista iz Poljske, član je društva za vanserijske poduhvate u Vašingtonu gde se više od jednog veka rađaju ideje o opasnim putovanjima i nemogućim misijama. Njegovi poduhvati osvajanja Kolka kanjona – najdubljeg na svetu, preplovljavanje Amazona od izvora do ušća i slični poduhvati, postali su zanimljivi i običnim ljudima, a ne samo ekscentricima i pomalo otkačenim tipovima. Tako je i rođen novi vid turizma koji ima razna imena, uz opšte prihvaćeni naziv „adrenalinski turizam” koji je izgleda postao zajednički imenitelj za sve kanjoninge, fri klajmbinge, raftinge, fri bajkinge i ostale „nemoguće” poduhvate, do skoro, samo izabranih, a sada sve masovnijeg pomalo ekstremnog vida turizma.

Grupe od po 10 ljudi već više od dve godine prolaze Australijskim kontinentom pokušavajući da se snađu kroz pustinju i prašumu, izbegnu najotrovnije zmije sveta, putuju bez vode samo sa onim što pronađu i ulove uz put. Vlasnici agencije u kojoj je savetnik čuveni Poljak, kažu da imaju prodat program za nekoliko godina u napred i da je jedini problem kako da ubede one slabijih fizičkih i zdravstvenih mogućnosti da to ipak nije „odmor” za njih. Obavezan detaljni lekarski pregled pri prijavljivanju, ali i konstantni kontakt sa grupom koja je pošla na dvadeseto dnevno putešestvije uz praćenje „DŽPS” uređajem, mobilnim telefonima, grupom od 10 australijskih rendžera, sa pet džipova i dva helikoptera – daje sigurnost da je to samo ipak zanimljiviji odmor, a ne opasna misija.

U Alpima, na samo sat vožnje od Insbruka u prestonici skijanja, Octal dolini, tokom leta se 60 kilometara rečnih brzaka i obronaka Tirola sa stazama i visovima preko tri hiljade metara pretvara u poprište najfantastičnijih „zavisnika od opasnosti” iz čitavog sveta. Od maja do oktobra se nadomak gradića Zelden okupljaju rafting, kajak, penjački, paraglajding, brdski i drumski biciklistički zaljubljenici u ovaj vid pomalo ekstremnog turizma i pretvaraju skijaški raj u poprište, samo njima znano kako, opuštajućeg ali zahtevnog vida odmora. Masovnost i popularnost ovog vida turizma je evidentan jer nekada opustele hotele van zimske sezone pune, ovi do skoro „čudaci”, a sada cenjeni i paženi gosti. Oliver Švarc, direktor turističke organizacije regije Octal, kaže da adrenalinski turizam polako ali sasvim sigurno dostiže polovinu noćenja koje načine skijaši u sred glavne skijaške sezone (15 hiljada) i to samo u hotelima i pansionima oko Zeldena.

Što se tiče nas, nešto se ipak pokreće. Jovan Đurić direktor sportsko turističkog centra Bajina Bašta, spoznao je nove trendove u svetskom turizmu i posle par seminara i pokaznih tura napravio strategiju kako da turiste koji vole aktivan odmor dovede na padine Tare, Drinu, jezera i Bajinu Baštu. Počelo je sprovođenjem trasiranja desetak zahtevnih i uzbudljivih planinskih staza za fri – bajking, gde se održavaju i međunarodna takmičenja u ovom zahtevnom sportu. Potom planinarske i penjačke ture u kanjonima: Brusnice, Grlca ili Rače gde se još od vremena stare Jugoslavije polagao najteži deo oficirskog diplomskog ispita spuštanjem i orijentacijom za određeno vreme kroz kanjon. Mnogi dobri oficiri su po nekoliko puta polagali ovaj deo ispita pa je po njima i nazvan „oficirski pravac”. Sve staze , rangirane su zvezdicama i izdat je ce–de sa detaljnim kartama za fri-bajking, fri-klajmbing, sa uputstvima, i mogućnošću prenoćišta u kampu ali i „Drinskim konacima” na „Predovom krstu”, jednom od najlepših destinacija na Tari kao i Zaovinskog jezera. Planira se izdavanje detaljnih uputstava rendžerske službe za rafting i konačenje na Drini , čime će uz buduću ponudu škole paraglajdinga omogućiti da se adrenalinski turisti iz inostranstva ponovo vraćaju Tari, Bajinoj Bašti, Drini i drugim lepotama.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.