Bez presude za ubistvo premijera

Suđenje optuženima za ubistvo Zorana Đinđića nije završeno ni četiri godine od ubistva premijera u dvorištu Vlade Srbije, 12. marta 2003. godine. Optužnica za ubistvo premijera podignuta je 21. avgusta 2003. godine, a suđenje je počelo krajem decembra te godine. Suđenje je sada u završnoj fazi i dokazni postupak je skoro gotov, pa se izvođenje završnih reči i presuda mogu očekivati tokom aprila ili maja.

Uroš Piper, agencija Beta

Info

Izvor: B92

Ponedeljak, 12.03.2007.

15:04

Default images

Na početku su bile optužene 44 osobe, a pripadnici zemunskog klana, pored ubistva premijera, okrivljeni su i za još 15 ubistava i tri otmice. No, u februaru 2004. godine Specijalno tužilaštvo odlučilo je da razdvoji te dve optužnice, pa je praktično tek tada počelo suđenje.

Sam početak suđenja obeležila je opstrukcija advokata odbrane, koji su više desetina puta tražili izuzeće članova sudskog veća, a u jednom trenutku su čak i napustili sudnicu, što do sada nije zabeleženo u istoriji srpskog pravosuđa.

Suđenje je sada u završnoj fazi i dokazni postupak je skoro gotov, pa se izvođenje završnih reči i presuda mogu očekivati tokom aprila ili maja.

Dosadašnji dokazni postupak je u velikoj meri potvrdio optužnicu. Sudski veštaci Milan Kunjadić i Dušan Dunjić potvrdili su navode tužbe da je na Đinđića pucano iz Gepratove ulice, da je u trenutku atentata bio okrenut leđima ka zgradi vlade i da su na njega ispaljena dva hica.

Sličan nalaz su dali i veštaci nemačkog Instituta iz Visbadena, koji su svoje nalaze potvrdili i prilikom svedočenja u Specijalnom sudu.

Međutim, odbrana je isticala da su ljudi iz obezbeđenja premijera Đinđića, svedočeći u sudu, rekli da su čuli tri pucnja. Šef obezbeđenja premijera Milan Veruović i šest pripadnika njegovog obezbeđenja koji su u vreme atentata bili u dvorištu vlada, pomenuli su tri pucnja, dok su ostali svedoci koji su bili u zgradi vlade govorili o dva metka.

Važne iskaze dali su i bivši bliski saradnici premijera Đinđića. Bivši šef Biroa za komunikacije Vlade Srbije Vladimir Popović izjavio je u maju 2005. godine u Specijalnom sudu da je ubistvo premijera "političko ubistvo i pokušaj puča".

Sličan iskaz je u sudu dao i Čedomir Jovanović, koji je rekao da "nema dilemu da iza ubistva Đinđića stoje Milorad Ulemek Legija i zemunski klan".

Takođe, važna su bila i svedočenja četvorice svedoka saradnika Ljubiše Buhe Čumeta, Dejana Milenkovića Bagzija, Zorana Vukojevića Vuka i Miladina Suvajdžića, zvanog Đura Mutavi.

Jedini od njih koji je pristao da svedoči javno bio je Milenković, koji je kazao da su odluku o ubistvu premijera doneli Ulemek i Dušan Spasojević, vođa zemunskog klana, ubijen u sukobu sa policijom 27. marta 2004.

Svedok saradnik kazao je da je motiv za ubistvo premijera bio strah od hapšenja. Milenković je rekao i da su sa tom odlukom bili upoznati lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj i tadašnji potpredsednik vlade Nebojša Čović. I Čović i radikali negirali su optužbe, tvrdeći da je reč o političkim podmetanjima.

Ostali svedoci saradnici takođe su potvrdili optužnicu i pred sudom su opisali kako je funkcionisao zemunski klan.

Trogodišnje suđenje su obeležila i ubistva svedoka Zorana Vukojevića Vuka i Kuje Kriještorca. Vukojevića su početkom juna 2006. godine, prema policijskim saznanjima, oteli i nakon surovog mučenja, ubili odbegli pripadnici zemunskog klana.

Vukojević je pre toga odbio da uđe u program zaštite svedoka i nije imao policijsko obezbeđenje.

Kriještorac je bio jedini svedok koji je video nekog od optuženih ispred zgrade u Ulici Admirala Geprata u vreme ubistva i nekoliko dana pre toga.

Svedok je u istrazi naveo da je nekoliko dana pre, kao i na dan atentata, video optuženog člana zemunskog klana Vladimira Milisavljevića Budalu ispred zgrade u Ulici Admirala Geprata.

Kriještorac je pod još nerazjašnjenim okolnostima ubijen 1. marta 2004. godine u Beogradu ispred svoje kuće.

Tokom iznošenja odbrane, svi optuženi su negirali umešanost u ubistvo i pokušali krivicu da skrenu na pojedince iz premijerovog okruženja.

Neki od optuženih, kao Dušan Krsmanović, brane se ćutanjem, pa je sudsko veće pročitalo njegov iskaz iz istrage u kom je detaljno opisao atentat na premijera.

Trogodišnje suđenje je u septembru 2006. godine obeležio i odlazak sudije Marka Kljajevića. On je, nakon što mesec dana nije bio u kontaktu sa ostalim kolegama iz Specijalnog suda, saopštio da se povlači "zbog pritisaka koji su vršeni na njega".

Njegov odlazak se povezuje sa hapšenjem brata Gorana Kljajevića, bivšeg predsednika Trgovinskog suda, optuženog da je bio jedan od vođa "stečajne mafije", koja se tereti da je više društvenih preduzeća u stečaju, oštetila za više desetina miliona evra.

Tokom suđenja, početkom maja 2004.godine policiji u Beogradu predao se prvooptuženi Milorad Ulemek.

Od optuženih u bekstvu je još pet pripadnika zemunskog klana. Na optuženičku klupu još nisu seli Miloš Simović, Vladimir Milisavljević, Sretko Kalinić, Ninoslav Konstantinović i Milan Jurišić.

Sudsko veće na samom kraju dokaznog postupka treba da odluči o predlogu advokata Srđe Popovića da se kao svedoci saslušaju premijer Vojislav Koštunica i njegovi bliski saradnici.

Popović je svoj predlog obrazložio tvrdnjom da bi Koštunica mogao da objasni svoje odnose sa Ulemekom i političkom klimom koja je postojala u Srbiji od protesta Jedinice za specijalne operacije u novembru 2001. do ubistva premijera u martu 2003. godine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zelenski na poternici

Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije pojavilo se obaveštenje da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na poternici, prenose RIA Novosti.

14:35

4.5.2024.

1 d

Podeli: