Hrvatska: Urednik uzvraća udarac

Posle prikazivanja izveštaja za 20. godišnjicu pada Vukovara 17.11.1991. godine, koji razotkriva nebrigu tadašnjeg vrha hrvatske države za ljude na terenu, urednici HRT-a odgovaraju na optužbe Programskog vijeća HRT-a o navodnim zlim namerama.

Urednik nedeljnog izdanja TV Dnevnika je odlučio da u ime svoje redakcije odgovori na optužbe o „nepatriotskom“ činu prikazivanja još jednog dela ukupne slike o ratu koji je najjače buknuo upravo u Vukovaru.

Zoran Šprajc, samostalni urednik u Informativnom programu Hrvatske Radio-televizije (HRT), u autorskom nedeljnom izdanju Dnevnika gledaocima je priredio možda najupečatljiviji i najbolji nastup u svojoj novinarskoj karijeri.

Urednik Dnevnika je doslovno pratio uputstva i javno se izjasnio o spornom TV izveštaju u Dnevniku od 17.11.2011. godine.

Zoran Šprajc je, bez dlake na jeziku, uzvratio na optužbe članova Programskog vijeća HRT, koji su novinarima i urednicima u Informativnom programu zamerili objavljivanje jednog od izveštaja u Dnevniku na godišnjicu pada Vukovara. Iz tog izveštaja proizlazi da je Vukovar bio žrtvovan namerno, odlukom tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i njegovih saradnika.

U programu su prvi put bili snimci telefonskih razgovora civilnih i vojnih čelnika Vukovara sa predsednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, koji otkrivaju kako je, sada pokojni, Franjo Tuđman izbegavao razgovor s njima, kao da nije shvatao kakva je situacija u Vukovaru bila.

Odmah posle večernjeg Dnevnika, koji se tradicionalno prikazuje s početkom u 19.30 časova, s HRT-a su počele da kruže glasine da je Zoran Šprajc bio suspendovan. To je demantovala glasnogovornica Dorotea Lazanin Jelenc.

Zoran Šprajc takođe je tada navodio da o suspenziji ne zna ništa, ali je dodao kako mu je „vrlo zanimljivo da se na jednom portalu odmah nakon Dnevnika pojavila anonimna kaznena prijava“ koja je DORH-u poslata baš zbog spornog TV izveštaja o Vukovaru (v. Kaznena prijava).

Reč je, ocenjuju hrvatski mediji, o krajnje smešnoj prijavi, u kojoj se HRT kao pravno lice, zatim Zoran Šprajc, reporter Hrvoje Zovko i Dražen Majić optužuju da su objavom navedenog priloga počinili krivično delo „širenja lažnih i uznemirujućih glasina“. Anonimnu krivičnu prijavu, koja nosi datum 16. decembra, prosleđena je i medijima i sama je iznova podigla prašinu o anonimnim pritiscima na glavni medijski javni servis Republike Hrvatske.

Poruka Programskom vijeću HRT-a

B92 prenosi izveštaj iz Dnevnika HRT od 18.12.2011. kako je objavljen na YouTube. Sva prava zadržava HRT.

Link: http://www.youtube.com/watch?&v=mpI86DpJUaY

Transkript Šprajcovog obraćanja Programskom vijeću u celosti:

„A sada, ne našom voljom, malo o nama. Programsko Vijeće HRT-a zbog jednog priloga posvećenog padu Vukovara zatražilo je očitovanje od novinara i urednika. Naime, u nedjeljnom dnevniku od 20. studenog, uza sve druge priloge posvećene Vukovaru, emitirali smo i onaj Hrvoja Zovka o okolnostima u kojima je pao Vukovar i o tome je li u tim trenucima srpske opsade i nadolazećeg pokolja Hrvatska mogla učiniti i nešto više.

U prilogu nije bilo nikakvih pretencioznih zaključaka, ali su korišteni tonski zapisi razgovora između tadašnjeg državnog vrha i zapovjednika obrane Vukovara te posljednje javljanje u eter Siniše Glavaševića, iz kojeg progovara sav očaj ljudi koje čeka sigurna smrt. Osjetljivu, ali novinarski zanimljivu temu odmah su preuzeli drugi mediji, uslijedile su reakcije sa svih strana i priču je trebalo samo nastaviti profesionalno pratiti i završiti.

Tako bi i bilo da se dio članova Programskog vijeća HRT-a, upravo zbog objavljenih tonskih zapisa, nije jako uznemirio, pa su se zapleli u opservaciju o tome kako televizija mora biti u funkciji nacionalnih interesa, a vrhunac su insinuacije da je nesporni prilog montiran u režiji stranih obavještajnih službi.

(Izvod/video snimak sa zasedanja Programskog vijeća HRT 6. decembra 2011. godine)
Petar Lovrić, član Programskog vijeća HRT-a: 'Mislim da je to bio namjeran tekst, čak, bojim se reći, negdje drugdje konstruiran, van Hrvatske'.
Josip Čerina, član Vijeća HRT-a: 'Radi se o neprofesionalizmu, izražene su sumnje da su ti prilozi planirani unaprijed'.
Josip Jović, član Programskog vijeća HRT-a: 'Dnevnik, naravno, mora forsirati isključivo provjerene činjenice, a na propagandističke poruke kakve, nažalost, često viđamo'.

I tako su, nažalost, novinari i urednici, sukladno zaključcima Vijeća, od nadređenih urednika dobili gotovo pravi istražni zahtjev, kojim se, valjda, treba utvrditi jesu li povrijeđeni nacionalni interesi. U njemu se primjećuje interes za sljedeća pitanja: Zašto je prilog o okolnostima pada Vukovara emitiran baš na godišnjicu pada, tko je kako i kada dogovarao izradu priloga, i koja su naša saznanja o podrijetlu emitiranih audiozapisa. Sve baš u maniri pravih USKOK-ovih tužitelja, a kako oni sumnjivce ispituju pred kamerama, red ja da i mi svoj iskaz damo pred kamerama, pogotovo jer je Programsko vijeće sumnjive novinare i urednike prozvalo javno, na javnoj sjednici, na javnoj televiziji, pa je red da dobiju javni odgovor.

Dakle, sporni prilog o okolnostima pada Vukovara objavili smo na godišnjicu pada jer nam se učinilo logičnim da se godišnjicom pada bavimo na datum pada Vukovara. Možda ga je trebalo objaviti na Dan žena, Praznik rada ili Novu godinu, ali novinarska je logika malo drukčija od vijećničke.

Izradu priloga dogovarali su novinari i urednici koji inače dogovaraju izradu svih priloga u Dnevniku, osim ako vijećnici nisu navikli sami dogovarati priloge, novinare i urednike, pa im je stvar malo izmakla kontroli.

Što se tiče podrijetla audiozapisa, oni potječu iz arhive HRT-a, a u našem programu već su objavljeni prije šest godina. Doduše, tadašnji saziv vijećnika nije u njima vidio ništa sporno, ali možda je bila riječ o skupini amatera kojima je to promaknulo.

U ovom sazivu sigurno ima vrhunskih profesionalaca, upravo smo vidjeli jednoga od njih, koji su s pravom sumnjičavi prema novinarstvu. Jer sami najbolje znaju kako se, primjerice, na splitskoj rivi može napraviti lažni intervju s ratnim zločincem, jer je to, valjda, u funkciji nacionalnih interesa".