Medju poreskim olakšicama koje bi, prema MMF, mogle biti ukinute, jeste i povraćaj poreza za prvi kupljeni stan, navodi se u izveštaju te medjunarodne finasijske institucije nakon redovnih kosultacija sa Srbijom po članu 4 objavljenom na sajtu www.imf.org.
Predstavnici MMF-a su ocenili i da je smanjenje troškova za penzije i plate u javnom sektoru ključno za fiskalno prilagodjavanje, jer bi višegodišnje zamrzavanje plata i penzija dovelo do značajnih budžetskih ušteda. Kako se navodi, trogodišnje zamrzavanja plata i penzija dovelo bi do ušteda od 1,75 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema oceni MMF-a, Srbija se oporavlja od recesije, ali potencijalni rast ograničavaju prepreke nastale zbog nezavršenih strukturnih reformi.
Kako se navodi u izveštaju MMF-a nakon redovnih kosultacija sa Srbijom po članu 4, napredak Srbije u približavanju EU predstavlja šansu da se završe strukturne reforme ključne za pokretanje privrednog rasta, smanjenje nezaposlenosti i javnog duga.
"Vlada Srbije preduzela je mere za napredak u odredjenim strukturnim reformama", navodi se i dodaje da se te mere odnose na završetak restrukturiranja društvenih preduzeća, ubrzanje privatizacije javnih preduzeća i izmene zakona za brže izdavanje gradjevinskih dozvola.
MMF je ocenio da su održive i sveobuhvatne mere fiskalne konsolidacije potrebne u kratkom i srednjem roku da bi se popravilo stanje u javnim finansijama Srbije. Prema navodima MMF-a, paket mera koji je uz rebalans budžeta za 2013. godinu usvojila Vlada Srbije predstavlja korak u dobrom pravcu, ali nije dovoljan da preokrene trend rasta javnog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP) srednjoročno posmatrano.
MMF je naveo i da, iako je predvidjena reforma tržišta rada kroz izmene Zakona o radu krajem 2013. godine, to što mere vlade ne uključuju reforme penzijskog sistema, govori o nedostatku širokog socijalnog i političkog konsenzusa.
Ocenjuje se i da bi Srbija trebalo da zadrži politiku ciljane inflacije i fleksibilnog kursa i dodaje da su oživaljavanje kreditnog rasta i održavanje stabilnosti finansijskog sektora osnova ekonomskog oproravka.
U izveštaju se navodi i da su se predstavnici MMF-a i Srbije tokom konsultacija u maju složili sa procenama da bi rast BDP-a Srbije u 2013. godini trebalo da bude dva odsto zahvaljujući uspešnom početku proizvodnje Fijata, ali su različito ocenili izglede rasta posmatrano u srednjem roku.
MMF je ocenio da bi bez promena politike Srbija u 2014. godini mogla da zabeleži rast BDP-a od dva odsto, zatim 2,2 odsto u 2015, u 2016. godini 2,5 odsto, a u 2017. i 2018. godini 2,8 odsto i tri odsto.
MMF je preporučio da se naredne redovne konsultacija sa Srbijom (po članu 4) obave u standardnom jednogodišnjem ciklusu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare