"Padaju" marže, cene niže i do 15%

Visokim maržama došao je kraj, barem kada je reč o osnovnim životnim namirnicama, jer bi Včada Srbije već danas mogla da donese odluku o njihovom smanjenju.

Srbija

Izvor: Novosti, Press

Četvrtak, 29.12.2011.

09:12

Default images

Naime, očekuje se da dugo najavljivana mera koja bi oborila cene osnovnih namirnica, bude usvojena tokom ove nedelje, najverovatnije danas, čime bi Vlada Srbije ograničila zaradu trgovaca na prodaji mleka, mesa, šećera, brašna i jestivog ulja na 10 odsto.

To znači da bi cene tih potrepština mogle da padnu od 10 do 15 odsto.

To znači da bi dugotrajno mleko bilo 11 dinara jeftinije, pa bi litar koštao 79 dinara. Umesto 98 dinara, šećer bi se prodavao po 88 dinara, dok bi cena svinjskog mesa sa 450 pala na 400 dinara. Većina trgovinskih lanaca u našoj zemlji proteklih godina samo je povećavala marže, koje trenutno iznose 23 odsto.

Dok su u Evropi u uslovima ekonomske krize prodavci pokušavali da smanje svoje zarade, snize cene i privuku veći broj potrošača, domaći trgovci su se sa besparicom borili najčešće povećanjem cena.

To je bio način i da pokriju deo troškova koje je prouzrokovao pad prometa.

Pazar u maloprodaji širom Srbije za godinu dana, prema zvaničnim podacima, opao je za 16,1 odsto, mada se među trgovcima čuju procene da je promet manji i za trećinu.

Povećanje marži trgovci su pravdali redovnim poskupljenjima energenata, inflacijom i velikim državnim opterećenjima. Stručnjaci, međutim, ističu da svoj deo kolača trgovci povećavaju samo zato što su u poziciji da određuje pravila, jer je konkurencija više nego skromna.

Mišljenja podeljena

Mišljenja su po ovom pitanju podeljena. Dok jedni tvrde da je bilo krajnje vreme da se reaguje jer su marže u Srbiji među najvećim u Evropi, drugi smatraju da država ne treba da ograničava slobodu tržišta.

Trgovci kažu da je ograničavanje trgovačkih marži neprimereno liberalnom tržištu.

Sličan stav ima i guverner NBS Dejan Šoškić, koji veruje da na visinu marži, pre svega, može da utiče konkurencija, i da u tom smislu državna intervencija nije baš dobrodošla.
"Podaci da se u trgovinama po proizvodu zarađuje od 13 do 24,5 odsto stvaraju nerealnu sliku", kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije. "Reč je o bruto maržama, a ne o realnim profitnim maržama, a to je ono što ostaje kao profit trgovinskim kompanijama posle odbitka svih troškova poslovanja. Profit se kreće od 0,85 do 4,09 odsto. U proseku, to je 2,47 odsto. Razlika od 24,5 odsto ukupne marže do prosečnih 2,47 odsto odlazi na namirenje tekućih troškova poslovanja", objašnjava on.

Na tom spisku, kako kaže, nalaze se zarade zaposlenih, porezi i doprinosi na plate, sve druge obaveza prema Zakonu o radu i kolektivnim ugovorima, troškovi održavanja trgovinskih objekata, komunalne usluge, desetine taksi i naknade koje se plaćaju Republici i lokalnim samoupravama, razne obaveze prema Zakonu o trgovini, Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakonu o zaštiti od požara, Zakonu o bezbednosti namirnica...

Zarađuju na razlici

Zagovornici ovakvog Vladinog „angažmana" tvrde da je ovakav potez sasvim na mestu, jer je Srbija jedna od zemalja sa najvećim trgovačkim maržama. Za osnovne namirnice one u proseku iznose 23 odsto, a za ostale proizvode idu do čak 40 odsto.
Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije smatra da je ovakva odluka bila neminovna. "Za strateške proizvode, kao što je proizvodnja hrane, nema slobodnog tržišta. S obzirom na pad životnog standarda i nezaposlenost, hrana je u Srbiji dostigla udeo od 42 odsto kućnog budžeta. U celom prehrambenom lancu, ako neko ostvaruje benefit na račun potrošača, to su trgovinske kompanije", naglašava Stanković.

On objašnjava da prehrambena industrija po niskim cenama dobija proizvod, a da veliki trgovinski lanci zarađuju na razlici u nabavnoj i prodajnoj ceni.

"Tako su kod nekih poljoprivrednih proizvoda marže bile veće od proizvodne cene. Smatram da marže treba „zabetonirati" na maksimalnih 10 odsto, a da za osnovne namirnice poput hleba, mleka, mesa, jestivog ulja i šećera ne bi smele da bude veće od pet odsto", ističe Stanković.

Stručnjak PKS dodaje i da je agregatna tražnja u Srbiji izuzetno mala, i da to pokazuje podatak da prosečan račun u megamarketima iznosi samo 400 dinara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

65 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Rublja suspendovana

Predsednik Italijansko-ruske trgovinske komore (IRTP) Ferdinando Pelaco saopštio je da se obustavlja sistem koji je omogućavao ruskim kompanijama da kupuju robe iz Italije za rublje.

15:33

29.4.2024.

1 d

Podeli: