Srpski spoljni dug zvoni na uzbunu

Ukupan devizno zaduženje Srbije u martu dostigao 23,3 milijarde evra, što je 76,2 odsto BDP-a, pa smo se opasno približili društvu visoko zaduženih zemalja.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 20.06.2010.

00:31

Default images

Poslednjeg dana marta ove godine ukupan spoljni dug zemlje bio je 23,3 milijarde evra, što je za 513 miliona evra više nego poslednjeg dana decembra 2009.

Javni dug (deo deviznog duga za koji garantuje država) istog dana iznosio je 10,2 milijarde evra, od toga unutrašnji 4,2, a spoljni 5,9 milijardi evra.

Ministarstvo finansija je objavilo da je na kraju aprila javni dug dostigao 10,39 milijardi evra, dok je poslednjeg dana decembra 2009. bio 9,84 milijarde evra. Privatni sektor je 31. marta dugovao stranim poveriocima 15,7 milijardi evra (neznatno više nego na kraju decembra), od čega dug banaka čini 31,6, a preduzeća 68,4 odsto.
Zaduženost Srbije u devizama nikoga ne ostavlja ravnodušnim (foto: Politika)
Navedene brojke, naročito kada se uporede sa nedovoljnim rastom novostvorene vrednosti (pogotovu izvoza, od koga se jedino može očekivati strana valuta), ali i sve većih rata koje pristižu za već uzete zajmove, zabrinuli su i one koji su do skora tvrdili da nam „spoljni dug nije zao drug”.

A da ima razloga za brigu govori i podatak iz izveštaja centralne banke da je učešće ukupnog spoljnog duga u bruto društvenom proizvodu dostiglo 76,2 odsto, što nas za samo 3,8 procentnih poena deli od pokazatelja spoljne zaduženosti koji bi nas svrstao u visoko zadužene zemlje (80 odsto BDP-a).

Kad pogledamo samo deo javnog duga iz aprila (10,39 milijardi evra), on u svemu što u stvorimo jedne godine učestvuje sa 31,5 odsto, saopštilo je Ministarstvo finansija. S druge strane, analitičari NBS kažu da je državni dug Srbije još ispod gornje granice manje zaduženosti (po MMF-u i Svetskoj banci 48 odsto BDP-a i 132 odsto izvoza), pa za sada ne preti da preraste u makroekonomski problem.

„S obzirom na brz tempo zaduživanja, u narednom periodu ipak treba voditi računa kako o nivou zaduženosti, tako i o svrsi zaduživanja, odnosno mogućnosti da se preuzete obaveze uredno izmiruju”, upozorava se u izveštaju Narodne banke.

Na „brz tempo zaduživanja” u više navrata ukazivao je i odlazeći guverner Radovan Jelašić. Na godišnjem regionalnom Samitu guvernera i ministara finansija održanom početkom meseca u Bečićima on je rekao da se zbog brzine povećanja javnog duga postavlja pitanje da li ćemo moći da održimo nivo privredne aktivnosti.

Ministarka finansija Diana Dragutinović, međutim, ne misli tako. Ona je nedavno rekla da "ni za jednu privredu dug od 45 odsto BDP-a nije veliki. Ne znam primer zemlje koja je doživela krizu, a da je javni dug manji od 60 odsto BDP-a. Ne znam za zemlju koja je sa dugom od 32 odsto u BDP-u imala problema sa izvršenjem svojih obaveza”. Profesor dr Mlađen Kovačević kazuje i da je spoljni dug Srbije znatno „teži” od onoga kakvim se predstavlja, jer Vlada Srbije, neki zvaničnici i akademski ekonomisti ignorišu spoljni dug preduzeća, pogotovu privatnih.

"Oni zanemaruju činjenicu da međunarodne finansijske institucije pri obračunu stepena spoljne zaduženosti uzimaju celokupan spoljni dug. U maju prošle godine MMF je procenio da će odnos ukupnog spoljnog duga Srbije prema BDP-u u 2010. godini dostići 85,6 odsto, a u 2011. čak 90,4 procenta", kaže Kovačević.

Dr Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, i glavni urednik „Kvartalnog monitora”, prilikom nedavnog predstavljanja ove publikacije je rekao da je iluzija da naš javni dug nije problem. Tačno je da on trenutno nije preterano veliki, ali je brzina njegovog rasta velika”.

On je istakao da se u krizama po pravilu pojavljuju prethodno „sakriveni” dugovi, kao što su garancije države i lokalni dugovi, tako da revizija javnog duga Srbije pokazuje da on sada nije 32 odsto BDP-a već 36 odsto, uz opasnost da se dodatno uveća.

„Međunarodno iskustvo potvrđuje da je u zemljama u razvoju kritičan nivo javnog duga od 60 odsto BDP-a, jer svako uvećanje dovodi do smanjenja privrednog rasta za dva procentna poena. Na primeru Srbije to bi značilo da, posle krize, umesto po očekivanoj stopi od pet odsto, privreda raste po stopi od tri odsto”, rekao je Petrović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

48 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: