Kako to da nigde u regionu inflacija nije skočila? Evo kako. Najpre, nigde kao u Srbiji vlasti nisu toliko pregrevale agregatnu tražnju, to jest potrošnju.
Autor: Danica Popović
|
Izvor: Politika
Odličan se tekst nedavno pojavio na blogu Tržišno rešenje, u kome se za nekoliko sekundi razbija iluzija da je inflacija u Srbiji posledica rasta svetskih cena hrane. Jer, kažu, ako je poskupljenje hrane globalno, kako to da je jedino kod nas inflacija od prošlog juna do danas skočila sa 4,2 na 14,1 odsto, a da nigde drugde u regionu, a bogami ni u Evropi takav rast inflacije nije zabeležen!
Blogeri to objašnjavaju time što mi mnogo jedemo, pa je stoga uticaj cena hrane na inflaciju mnogo veći kod nas nego kod poslovično neuhranjenih Hrvata, Bosanaca ili Mađara.
E sad, problem je izgleda u tome što su najozbiljnije srpske institucije poput Narodne banke i srpske vlade poverovale blogerima sa Tržišnog rešenja! Novine su pune naslova – Guverner traži hitnu stabilizaciju cene hrane, Hrana gura inflaciju i sve tako, a u vladi zasukali rukave i – udri!
Najpre su uveli potpunu restrikciju izvoza pšenice i brašna. Da bi posle nekoliko dana uveli kvote na (potpuno zabranjeni) izvoz brašna, a zatim dozvolili bescarinski uvoz žita.
Zašto li su onda zabranjivali izvoz, ostaje misterija. Na kraju je ministar Petrović najavio da će uskoro predstaviti planove za agrarnu politiku do kraja 2011. godine jer je prava namera ministarstva da podstakne proizvodnju i da poveća izvoz, možda upravo ovaj koji su sada zabranili, zašto da ne.
Onda je hleb „sava” dobio cenu od 54,22 dinara, vlada je tako propisala. Nisam ga nikad kupila jer mi nije jasno kako bi mi kasirka vratila kusur od 78 para. Ako bi me, što je najverovatnije, preduhitrila pitanjem „komšinice imate li sitno” samo bih se iznervirala, jer kako da nabavim te 22 pare kada tih kovanica odavno nema u opticaju? I za koga je pravljena ova predstava, stvarno?
I onda dolazimo na pitanje – kako to da nigde u regionu inflacija nije skočila? Evo kako. Najpre, nigde kao u Srbiji vlasti nisu toliko pregrevale agregatnu tražnju, to jest potrošnju. Ko sve u Srbiji nije uzeo povoljan keš kredit, kome sve nisu oprošćeni dugovi, ko sve nije dobio subvencije od 1.000 evra po radnom mestu?
Evo, juče u novinama piše – Udvostručene subvencije u još 11 gradova. Podsticaji za proizvodni sektor, kažu, kretaće se od 4.000 do 10.000 evra. Svi se utrkuju ko će više para da ubaci u opticaj. Setite se, pre jedno mesec dana, čak je i Ministarstvo za životnu sredinu objavilo da daje hiljadu evra i besplatan parking svakom kupcu eko-automobila.
Ova mera će se odnositi na najprodavanije automobile u Srbiji (i Evropi), kaoštosu „pežo 207”, „fijatpunto” ili „polo”. I od tada ne mogu da se načudim: zašto bi neko sa hiljadu evra (!) podsticao kupovinu već najprodavanijih vozila?
Kada tome dodamo januarsko i aprilsko povećanje plata i penzija, zar je stvarno nejasno da je moralo doći do rasta novčane mase? A ako proizvodnja nije porasla u istom procentu, a nije, to što smo dobili zove se – inflacija.
I onda lepo vidimo da je dijagnoza bila skroz pogrešna, da nije stvar u cenama hrane i zabranama izvoza, već da inflaciju izazivaju neumereni novčani pokloni srpske vlade. U zemljama u kojima toga nije bilo, ljudi su na rast cena hrane reagovali smanjenjem rashoda – na sve ostalo.
Pa su te druge cene onda stagnirale ili padale, te inflacija, uprkos globalnom rastu cena hrane nije rasla čak ni u zemljama prilično sličnim nama, kao što su Bosna, Crna Gora ili Hrvatska. Ko ne veruje – neka pogleda grafikon ( čitaoci sliku mogu videti na adresi http://danica.popovic.ekof.bg.ac.rs/inflacija-jun10-mart11.jpg).
Jedino što me brine je činjenica da niko na političkoj sceni u Srbiji u ovome ne vidi ništa loše. Šta nam u vezi sa ovim pitanjem nudi opozicija? Sudeći po izjavama – ne nudi ništa, osim tvrdnje da su sada na vlasti ,,sve sami lopovi”. A pošto je dobro poznato da se inflacija leči suvim poštenjem, više nema razloga za brigu. Divna budućnost stoji pred nama, šta god nam izbori donesu.
Nego, stvarno, kada je sve ovo sa inflacijom započelo? Počelo je krajem juna 2010. godine, baš nekako u vreme kad je Jelašić otišao sa funkcije guvernera i kada su ljudi u Srbiji počeli stvarno mnogo da jedu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Indija i Francuska se približavaju velikom sporazumu o nastavku ugovora o "rafalu" za Indijsko ratno vazduhoplovstvo (IAF), a očekuje se da će se razgovori ubrzati pre posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Indiji u februaru 2026.
Nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan prošlog septembra potpisali pakt o uzajamnoj odbrani, sve je veći interes za pakistanski borbeni avion domaće proizvodnje JF-17 Thunder.
Grad Smederevo izdao je Naftnoj industriji Srbije potvrdu prijave radova za izgradnju solarne elektrane snage 2.450 kW i pratećih objekata u Smederevu, a planirani početak radova je 15. januar.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji se dodatno pogoršao krajem godine, a oporavak nije na vidiku, zaključak je novog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena za decembar.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, da su razgovarali o pregovorima između ruskih vlasnika u NIS-u i MOL-a.
Rat u Ukrajini – 1.422. dan. Ruska vojska tvrdi da ukrajinske snage napuštaju svoje položaje u Harkovskoj oblasti, sa druge strane, Rusi tvrde da oni napreduju u svim pravcima u Ukrajini.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsedava Savetom bezbednosti.
Poslanici Skupštine Srbije na vanrednoj sednici razmatraju 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je set pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da je Priština sistemsko fabrikovanje činjenica povodom slučaja Račak nastavila i danas orkestriranom kampanjom i napadima Aljbina Kurtija na Beograd, kako bi zamaglila istinu kako o ovom događaju.
Prisustvo NATO-a na Arktiku izaziva destabilizaciju situacije, a pokušaji stvaranja pretnji po bezbednost Rusije imaće posledice, izjavila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ivanka Tramp navodno je žestoko povređena zbog tvrdnji da ju je Melanija isključila iz dokumentarnog filma o sebi i da je nije pozvala ni na premijeru.
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
With the arrival of the New Year, an icy cold wave has set in. Weather models have shifted abruptly and are now forecasting a “strong Arctic outbreak” that is expected to affect nearly two-thirds of Europe.
An emergency session of the United Nations Security Council on Iran will be held tonight at the request of the United States, RIA Novosti reported, citing the Somali mission to the UN, which is presiding over the Security Council.
Američke bezbednosne agencije (FBI i CISA) izdale su hitno upozorenje svim korisnicima pametnih telefona. Problem je ozbiljniji nego što se mislilo, a meta su vaši najprivatniji podaci.
Večni grad sledi primer evropskih prestonica kao što su London, Brisel, Pariz i Helsinki, koje su uvele sporije i bezbednije kretanje uprkos snažnom protivljenju vozača.
Pre nego što su spasene, turistkinje su se čak fotografisale pored svog iznajmljenog Mercedesa, koji je privremeno postao atrakcija na skijaškoj stazi.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 3
Pogledaj komentare