Tek se u januaru ove godine stvar preokrenula. Sada su švajcarci prvi put u minusu (ako ne računamo onih nekoliko dana u avgustu 2011.), i ostvarena dobit počinje da se topi. Šta nam je sada činiti?
Autor: Danica Popović
|
Izvor: Politika
Foto. B92, arhiva
Jeste, govorio je Jelašić da ne uzimamo kredite u švajcarskim francima, ali, pazite: isplatilo se. I još uvek se isplati u odnosu na kredite u evrima, uzete u isto vreme. Kako se isplati, kad je sada dinarska rata na kredit u švajcarcima premašila ratu u evrima? Evo, kako.
Uzeću primer udruženja „Efektiva” o kome smo pre neki dan čitali u „Politici”: uzimamo kredit od sedamdesest hiljada švajcarskih franaka (tadašnjih četrdeset i tri i po hiljade evra) na dvadeset i pet godina. Sada je 2008. godina, i mogu da biram: hoću li kamatnu stopu od pet odsto na švajcarce ili devet odsto na kredit u evrima?
Hamletovska dilema iz naslova ovog teksta jednostavno nije ni postojala. Mogao je Jelašić da priča šta god hoće, prosta računica je pokazivala da će onaj ko uzme kredit u evrima platiti znatno više. Na našem primeru, otplata za stan od četrdeset i nešto hiljada evra bila bi veća za čitavih dvadeset hiljada evra. Malo li je?
Ni pretnje o mogućem rastu švajcarca nisu izgledale tako strašno. Franak je petnaest godina bio stabilan i kretao se na nivou od 0,55 do 0,65 evra za franak. A granica isplativosti, dakle, tačka u kojoj bi Hamlet rekao: „Isto mi je biti ili ne biti”, bila je 0,89 evra za jedan franak.
I sad pogledajte grafikon: sve dok je kurs bio ispod tih 0,89 evra za franak, kredit u švajcarcima se više isplatio. Onoliko koliko iznosi osenčena površina na slici, tolika je čista dobit onih koji su kredit uzeli u švajcarcima u odnosu na one u evrima. A biće na nuli, to jest, krediti u švajcarcima i u evrima biće podjednako isplativi tek kada se (daleko bilo) površina budućih gubitaka zbog rasta kursa iznad granice isplativosti izjednači sa prikazanom površinom čistih dobitaka. Još su, dakle, švajcarci na dobitku!
Ne treba ovde zaboraviti sramno ponašanje domaćih banaka koje su na svoju volju menjale kamatnu stopu na zaključene kredite. Ništa ih ne pravda. Klauzula o promenljivoj kamatnoj stopi služi da na dužnike prebaci rizik promene LIBOR-a, dakle, onog dela kamatne stope na koju banke ne utiču. Ali menjati maržu, dakle, onaj deo kamatne stope koji predstavlja prihod same banke, to je stvarno nečuveno. Ali, dobro, to je prošlost. Banke su te pare morale da vrate – i dosta o tome.
Ovde je glavno pitanje – zašto švajcarci nisu prebacili dug u evro još 2011. godine? Evo, zašto, pogledajte grafikon: da su prešli, ne bi ostvarili uštedu koja odgovara osenčenom delu na slici u periodu 2011–2013. godine. Kako se lepo vidi, Švajcarci su zamrzli kurs na nivou koji je kredite u švajcarcima držao u zoni dobitka u odnosu na kredite u evrima. Pa zašto da prelaze?
Tek se u januaru ove godine stvar preokrenula. Sada su švajcarci prvi put u minusu (ako ne računamo onih nekoliko dana u avgustu 2011.), i ostvarena dobit počinje da se topi. Šta nam je sada činiti?
Mađari su tu stvar presekli još u novembru prošle godine, dakle, pre nego što je švajcarski franak apresirao. Jednostavno, konvertovali su sve hipotekarne kredite u domaću valutu, i to po kursu nižem od tržišnog. Da se bankarski sistem ne bi urušio, Orban je iz deviznih rezervi dao devet milijardi evra.
Što je čista politika, to je valjda svima jasno. U Mađarskoj je pola miliona kredita bilo u švajcarcima, što mu dođe pola PUPS-a, na primer, pa vi vidite kolika je to politička snaga, kad se udruže. U Hrvatskoj ih ima oko sto hiljada, pa nije čudo što se i tamo političari upinju da im ugode. Tamo su dužnicima fiksirali kurs na godinu dana, a posle... posle će biti izbori pa neka se s tim bakće sledeća vlada. A ovde?
Neće Vučić hteti ništa da uradi za tako mali deo biračkog tela. Zamislite, da podrži trećinu (dvadeset i dve hiljade švajcaraca) i time razgnevi dve trećine dužnika, onih koji su kredit uzeli u evrima. Pa ne ide to.
A nije baš ni jasno zašto bi ih trebalo podržati. Švajcarci i dalje odbijaju da pređu u evro. Evo, Dejan Gavrilović iz Udruženja „Efektiva” poručio je na RTS-u da „još uvek nije pametno da se sadašnji dug u francima prebaci u evro – jer se ne zna kakvo će biti kretanje kursa.”
Tačno, to i ja kažem. Neće švajcarac skakati doveka. Švajcarska je zemlja izvoznika, tamo skoro svi gube zbog prejakog kursa – i „Nestle”, i skijališta, i banje i proizvođači satova, pa zato ni ovaj rast švajcarskog franka ne može da traje godinama.
A još devetnaest godina preostaje za otplatu onog kredita iz „Efektivinog” primera. Što znači – ćeraćemo se još. „Ne možemo se ne ćerati, ni stati na ovome”, što reče veliki pesnik.
* Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Najbogatije arapske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inostranstvu kako bi ublažile finansijski pritisak izazvan ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, piše Financial Times.
Objavljene su nove cene goriva na pumpama u Srbiji. Litar evrodizela danas od 15 sati do petka, 13. marta u isto vreme koštaće maksimalno 203 dinara za litar, a cena benzina evropremijum BMB biće 184 dinara za litar.
Građani iščekuju nove cene goriva na pumpama, dok se postavlja pitanje da li će doći do naglog poskupljenja ili je država intervenisala kako bi ublažila udar na budžet građana.
Kina je danas naložila najvećim domaćim rafinerijama da privremeno obustave izvoz dizela i benzina zbog eskalacije konflikta u Persijskom zalivu koji utiče na tranzit sirove nafte.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol izjavio je da bi traženje snabdevanja gasom od Rusije bilo ekonomski i politički pogrešno, s obzirom na globalno snabdevanje tečnim prirodnim gasom (LNG).
Danski brodarski gigant Maersk saopštio je da je privremeno obustavio dve ključne brodske linije koje povezuju Bliski istok sa Azijom i Evropom zbog rata u Iranu i poremećaja u globalnim lancima snabdevanja.
Brisel je predstavio dugo očekivane predloge u okviru inicijative "Proizvedeno u Evropi", čiji je cilj reindustrijalizacija kontinenta i suzbijanje kineske konkurencije.
Američka banka Goldman Saks upozorila je da bi cene sirove nafte, posebno derivata kao što je benzin, mogle da dostignu rekordne nivoe ako se ne pronađe način za rešenje blokade pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu.
Nemačka carina na prelazima ka Poljskoj i Češkoj kontroliše vozače koji idu u komšiluk po gorivo zbog znatno nižih cena, objavili su nemački mediji u subotu.
Rat u Ukrajini – 1.473. dan. Žestoke borbe se nastavljaju na frontu. Evropska komisija je saopštila da su pretnje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog mađarskom premijeru Viktoru Orbanu "neprihvatljive".
Sukob Amerike i Izraela sa Iranom ušao je u osmi dan. Izrael je tokom noći pokrenuo opsežan talas napada na Teheran, a prema navodima medija, pogođen je i gradski aerodrom Mehrabad, gde su zabeleženi požari i eksplozije.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je danas uoči sastanka sa izraelskim ministrom odbrane Izraelom Kacom i čelnim ljudima izraelskih službi bezbednosti da je "Izrael optimističan u pogledu mogućnosti kolapsa režima u Iranu".
Dnevne novine u Srbiji za nedelju, 8. mart 2026. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Holesterol u krvi razlikuje se od holesterola iz hrane, koji se može naći u namirnicama životinjskog porekla. Holesterol u krvi proizvodi jetra i on ima niz važnih funkcija, uključujući varenje i proizvodnju hormona.
Mnogi od nas kod kuće imaju razne vitamine i dodatke ishrani koji nude različite zdravstvene koristi, od boljeg sna i zdravije kose do regulacije probave.
Anemija je stanje u kojem telo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik. Postoji više faktora koji utiču na pojavu anemije, ali se najčešće povezuje sa nedostatkom gvožđa.
Na društvenim mrežama se širi priča da je Hari Stajls u svojoj novoj pesmi "Paint By Numbers" navodno "pozajmio" deo melodije iz popularne regionalne pesme "Lutka" benda S.A.R.S.
Glumica Obri Plaza poznata je po neobičnim ulogama i specifičnom humoru, a snimanje filma Dirty Grandpa donelo joj je i jedno posebno neprijatno iskustvo.
U italijanskom gradu Đenovi otvoren je Muzej serijskih ubica, najveća izložbena postavka te vrste u Italiji, koja kroz 16 tematskih odeljaka predstavlja razvoj moderne kriminologije i profila poznatih zločinaca.
Hulu je objavio prvi službeni trejler za seriju "The Testaments" (Svedočanstva), dugo očekivani nastavak nagrađene distopijske drame "Sluškinjina priča".
Policija je upozorila vozače motocikala, mopeda i automobila da u predstojećem periodu budu posebno oprezni, jer sa lepšim vremenom počinje moto sezona.
Prošlo je oko dve godine otkako je u Kini pokrenut brend AUDI, nastao kao zajednički projekat kompanija Audi i SAIC Motor. Koristi tehnologiju Kineza i ima nema čuveni Audi logotip sa četiri prstena.
Retki motocikl marke Holden iz 1902. izlazi na aukciju sa cenom od 70.000 funti. Predstavlja unapređenje ranijih prototipova, nakon što je kompanija još 1895. godine razvila jedan od prvih dvotočkaša.
Kompanija Dacia potvrdila je da će se njen novi karavan zvati Dacia Striker. Biće zvanično predstavljen 10. marta, a važan je jer predstavlja ulazak u C-segment, jedan od najpopularnijih u Evropi.
Komentari 32
Pogledaj komentare