Iako je u ovoj godini završeno tek oko 50 kilometara autoputa na lakšim deonicama drumskog Koridora 10, a modernizacija železničke mreže tek predstoji, ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, u razgovoru za Danas, kaže da je zadovoljan rezultatima. On ističe da su prvi put u istoriji Srbije obezbeđena kompletna sredstva potrebna za realizaciju tako velikog, strateškog projekta, da nam sada preostaje samo da radimo i da će do maja 2012. autoput na Koridoru 10 biti završen.
Izvor: Danas
Međunarodne banke kritikuju nas zbog toga što ne povlačimo sredstva za odobrene kredite, s obzirom na to da se u ovom trenutku „na čekanju“, u više ministarstava, nalazi oko 500 miliona evra. Zbog toga smo, kada smo kandidovali Koridor 10 za međunarodne pozajmice, morali najpre da dokažemo da zaista hoćemo da ga gradimo.
Prvo smo u Skupštini postigli konsenzus za taj posao. Onda se ispostavilo da nemamo projekte. Godinu dana ih već radimo i do 1. maja naredne godine taj posao biće završen za svih 250 kilometara drumskog koridora. Nadam se da ćemo završiti i eksproprijaciju zemljišta za te deonice. Problem je novac, potrebno je oko 100 miliona evra koje moramo sami da izdvojimo, i to sada radimo po fazama.
Najzad, trebalo je da ubedimo investitore da smo spremni da gradimo, pa smo uradili po dve deonice na jugu, od Levosoja do Preševa, vredne oko 30 miliona evra, zatim dve trase po deset kilometara na severu, na pravcu Novi Sad - Subotica u čiju je izgradnju uloženo oko 20 miliona i još 50 miliona evra izdvojili smo za deo okretnice oko Beograda. Banke su odmah reagovale, i mi u ovom trenutku imamo pod najpovoljnijim uslovima obezbeđeno 1,12 milijardi evra za izgradnju drumskog Koridora.
Ukupna projektna vrednost posla je 1,3 milijarde evra, i nedostajućih 150 do 200 miliona, za poslednju fazu na okretnici oko Beograda, sigurno ćemo dobiti od neke međunarodne banke, jer Srbija još nije u grupi prezaduženih zemalja.
Znači, u ovoj godini pokrenuti su radovi i obezbeđen novac. Šta dalje?
Čekajte, to nije sve. Cilj nam je bio i da otvorimo nova radna mesta našim građevinarima, jer je „divlja“ privatizacija uzela danak. Razorene su sve firme iz niskogradnje koje su radile širom sveta i sticala svetske reference.
Gotovo da više ne postoje, rasturena su, ili loše privatizovana, preduzeća Partizanski put, Planum, Novi autoput, Energoprojekt, „Ratko Mitrović“ i nama su preostala, takođe privatizovana ali uspešnije, preduzeća za održavanje puteva, koja su sada postali glavni izvođači.
Čudi me da niko od novinara ili stručnjaka nije primetio da su na deonicama Koridora ove godine bila angažovana upravo preduzeća za održavanje, a to nije isto što i gradnja. Razlikuju se kadrovi, tehnologija, mašine, ali angažovali smo ih na lakšim lotovima, koncentrisali smo se na nekoliko takvih firmi koje upošljavaju oko desetak hiljada radnika, i one se polako osposobljavaju čak i za komplikovanije poduhvate.
Slično je bilo i sa projektantima. Ja sam bio u zabludi kada sam tvrdio da imamo sjajne inženjere. Imali smo ih. Sada moramo ponovo da stvaramo generaciju mladih stručnjaka, koji će biti spremni da realizuju velike projekte.
Šta je plan za narednu godinu?
Izgradnja još 150 kilometara auto puta što bi trebalo da garantuje da ćemo do maja 2012. da završimo svih 250 kilometara. Već smo raspisali tender za 8,5 kilometara teške deonice kod Dimitrovgrada, a ukupna projektna vrednost posla je 119 miliona evra. Mi smo zbog naših preduzeća podelili to na tri deonice, otvorili smo posebne lotove za putni deo, sedam mostova od po 200 metara ili nešto manje i za dva tunela od po 800 metara, ali smo sa tim poslednjim delom imali problem i Svetska banka je zaustavila realizaciju tog dela projekta.
Da li je tu bio problem što je za proboj tunela bila predviđena mašina koja nije prilagođena konfiguraciji zemljišta?
Jeste, ne treba to kriti. Bila je predviđena neadekvatna tehnologija, to je deo problema sa našim projektantskim kućama koje nemaju dovoljno iskustva, jer se u našoj zemlji dugo nije gradilo.
Trebalo je prvo da se ispita zemljište a onda da se odredi model gradnje. Ali, to smo prevazišli, nastavićemo za dva meseca.
Međutim, problem imamo i za ova dva lota koja su na tenderu, jer su naše firme, po ponuđenoj ceni, tek na petom mestu, i tenderska komisija bi trebalo da nađe rešenje a da se ne ogluši o kriterijume Svetske banke koja to finansira. Ali, radovi će krenuti 1. marta naredne godine a nadam se da zbog tunela neće biti kašnjenja.
Kada će početi radovi na najtežem delu deonice kroz Grdeličku klisuru?
Sada ulazimo u Grdeličku klisuru, u toku je priprema dva važna lota iz kredita Svetske banke, to je pre nekoliko dana dogovoreno. Reč je o izgradnji 30 kilometara na dve relativno lake deonice na tom potezu - od Melinovaca do Vladičinog Hana, čija projektantska vrednost iznosi 120 miliona evra, i od Grabovice do Grdelice, posao vredan oko 38 miliona evra. Projekat bi trebalo da bude završen do 1. februara a onda raspisujemo tender.
Šta se dešava sa delom koji ide kroz Vojvodinu, to nisu teške deonice?
Tender raspisujemo do kraja ove godine i to za celokupnu gradnju kroz Vojvodinu. Znači, za 88 kilometara desne trake od Subotice ka Novom Sadu, kao i za „Y krak“ od Subotice do graničnih prelaza ka Horgošu i ka Kelebiji.
Ukupno, to je oko 110 kilometara trase na ne tako teškoj, ali važnoj deonici. Ona je značajna, jer može da se završi u narednoj godini i da 29. novembra, kada smo postavili rok za taj deo Koridora, imamo kompletan autoput kroz Vojvodinu i dobru vezu na relaciji Beograd - Budimpešta.
Za taj deo posla nismo konkurisali za kredite kod međunarodnih organizacija, sami ćemo ga graditi i tender bi trebalo da bude takav da prednost da domaćim firmama. Ja pre svega očekujem da se one udruže u konzorcijum jer će tako sa većom snagom nastupiti na konkursu. A reč je o preduzećima koja su u radovima završenim ove godine, stekla iskustva, stala na noge, spremna su i da kreditiraju gradnju.
Da li to znači da srpska preduzeća bez povlašćenog položaja u tenderskom nadmetanju ne bi mogla da dobiju posao?
Ne, ona su i na tenderu za ovogodišnjih 20 kilometara bila najpovoljnija. Ali, u ovom slučaju javni poziv neće doneti ništa spektakularno kada je o ceni reč, ona se za taj deo puta zna, i mi ne smemo da teramo naša preduzeća da idu ispod cene samo da bi dobila posao. Jer, mi razmišljamo o drugim teškim deonicama na kojima bismo zaposlili našu privredu, i treba da obezbedimo uslove da domaće firme dobiju posao, a ne da ih teramo da idu sa najnižim cenama.
Srpska preduzeća izvukla su pouke iz tendera za Dimitrovgrad, i sigurno je da moramo da ih dovedemo do toga da imaju najpovoljniju ponudu, ali i mi bi trebalo da shvatimo šta znače tržišni uslovi. To znači da kada je reč o velikim poslovima, svetske kompanije finansiraju svoja preduzeća da uđu na tržište koje ih interesuje i gde će u perspektivi imati dobre poslove, a naše firme nemaju takvu podršku.
Preostaje obilaznica oko Beograda, hoće li tu biti nastavljeni radovi?
Za deo između Batajnice i Dobanovaca, kredit je obezbeđen, 115 miliona evra, eksproprijacija je u toku i očekujem da će biti gotova do 1. marta, onda počinjemo sa realizacijom 10 kilometara trase i obilaznice oko Batajnice.
Najavili ste i gradnju auto puta prema Čačku. Da li su za to obezbeđena sredstva pošto se od koncesije odustalo?
U budžetu Srbije obezbeđene su dve milijarde dinara za početak gradnje autoputa od Beograda prema Čačku, do Boljara. Sada se završavaju projekti koji bi trebalo da budu gotovi do 1. februara, a pošto su to naša sredstva, na dve deonice, vredne 20 miliona evra, od Obrenovca do Uba i od Uba i eventualno Lakovca, raspisaćemo tender i već 1. maja počeće gradnja.
Zatim, po istoj šemi po kojoj smo radili i Koridor, svetskim bankama saopštavamo da smo počeli da radimo i konkurišemo za kredite za druge deonice. Crnogorci već grade od Bara do Boljara, i očekujem dobre ponude. Bilo bi mnogo lakše da je to, 90-ih godina, proglašeno za koridor 11 ili jedan krak Koridora 10, ali su u to vreme, tokom utvrđivanja mape panevropskih koridora, naši stručnjaci u evropskim telima to odbili.
Nama sada ide na ruku to što se u međuvremenu promenila privredna i politička mapa Evrope, i status koridora za taj pravac traže Italijani, jer 60.000 njihovih firmi, pre svega sa juga i sa Sicilije, radi u Rumuniji do koje najkraći put vodi preko Barija, Bara, Podgorice, Čačka, Beograda, Vršca i Temišvara. Pogodnost je i to što tu trasu prati pruga Beograd-Bar, pa je velika verovatnoća da će naši susedi u evropskim komisijama izdejstvovati status koridora za taj autoput, što bi nama omogućilo najjeftinije kredite.
Pominje se i krak koji bi se sa tog pravca, od Užica izdvojio prema Višegradu. Koliko je to realna investicija?
Ne samo od Užica, nego od Pojata, Kruševca, Požege, Ivanjice, Čačka i Kotromana ka Višegradu, čime bi se spojila ta trasa i sa Koridorom 10. Na tom pravcu sada prolazi i do 10.000 vozila dnevno i logično je da preraste u auto put i postane naša veza sa Republikom Srpskom. Da li će dalje ići prema Dubrovniku, Sarajevu ili prema severu, u to neću da ulazim, ali mi projekte radimo naredne godine a u gradnju ulazimo 2011.
Kada je prošle godine bilo reči da su svetske banke spremne da finansiraju i obnavljanje železničkog Koridora 10, izjavili ste da nemamo projekte. Da li je sada bolja situacija?
Mnogo bolja. I kada su projekti u pitanju i kada je reč o parama. Za srpsku privredu železnički koridor je važniji i razvojniji nego putni, jer je duž cele te magistrale skoncentrisana naša mašinska industrija, počev od subotičkog Severa, preko Šinvoza, Želvoza, Fabrike vagona u Kraljevu, Goše, MIN-a, Minela - sve je na tom potesu.
Mi smo prema Evropi preuzeli obavezu da do 2020. godine završimo ceo Koridor 10 kroz Srbiju, da na celoj dužini od Subotice do Beograda i Niša, pa dole do Preševa i prema Zagrebu, bude dvokolosečna pruga, elektrificirana, za mešoviti saobraćaj i za brzine do 160 kilometara na sat. Danas je nemate na polovini tog koridora, nemate je od Beograda do Subotice, ni od Niša do Vranja, a od Niša do Dimitrovgrada nemate ni struju, kao u 19. veku.
Četiri puta do sada, od 91. godine, potpisali smo da ćemo završiti taj posao i još ga nismo uradili.
Sada smo ga podelili na dve faze. Jedna je u mandatu ove vlade, do maja 2012. godine i koštaće nas oko 1,1 milijardu evra. Planiramo da rekonstruišemo deonicu od Beograda i Novog Sada do Subotice. I sa Mađarima smo se dogovorili da i oni to urade od granice do Budimpešte, i za dve godine dobićemo prvu prugu u istočnoj Evropi gde će se vozovi kretati brzinom od 160 kilometara na sat.
U prvoj fazi je i elektrifikacija pruge od Niša do Dimitrovgrada, ali za postojeće brzine, jer bi za ambiciozniju rekonstrukciju bilo potrebno da bušimo nove tunele, to je u prvoj fazi nemoguće.
A beogradski čvor?
Kao što je Gazela usko grlo u evropskom drumskom saobraćaju, tako je beogradski čvor uzrok zastoja na železnici. Obično se to poistovećuje sa izgradnjom Prokopa, a on je samo jedan od objekata u sistemu transfera i pruga čija dužina premašuje 100 kilometara.
A kada smo već spremni da uložimo milijardu evra u rekonstrukciju železnice, besmisleno je da ne izdvojimo još 200 miliona za izgradnju tog sistema kojim bi se oslobodio i veliki, atraktivan građevinski prostor u gradu, a omogućila veća prohodnost u železničkom saobraćaju.
I tu sada pregovaramo sa Rusima, da deo evropskog kredita zamenimo njihovim, da od planiranih 600 miliona dolara, koliko su oni spremni da izdvoje, deo usmerimo na izgradnju beogradskog čvora a preostali iznos za dovršetak pruge od Beograda preko Valjeva do Loznice, gde su projekti završeni i već urađena prva trasa. Rusi daju kredit pod povoljnim uslovima, ali traže da njihove firme budu angažovane u realizaciji projekta. To nam odgovara, jer mi nemamo stručnjake za taj posao, ne umemo to da radimo, a Rusi imaju vrhunsku tehnologiju i žele da je ugrade u srpske železnice.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Britanska Uprava za zaštitu konkurencije i tržišta (CMA) saopštila je da je pokrenula istragu o planiranoj kupovini kompanije "Vorner bros diskaveri" (WBD) od "Paramaunt skajdensa" vrednoj 110 milijardi dolara (oko 95 milijardi evra).
Evropsko tržište nekretnina sve više pokazuje koliko su razlike između velikih gradova drastične: dok se u pojedinim metropolama cene hlade, Švajcarska i Luksemburg i dalje drže vrh najskupljih stambenih tržišta na kontinentu.
Oko 60 odsto zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednoj godini, po istraživanju Infostuda "Šta to rade uspešne kompanije u Srbiji?", među 3.111 zaposlenih i 759 šefova iz 15 industrija.
Zemlje Evropske unije izdale su svojim ratnim brodovima u Sredozemnom moru nova ovlašćenja koja im omogućavaju da zaustavljaju i kontrolišu inostrane tankere za koje se sumnja da prevoze rusku naftu.
Trgovinski deficit Sjedinjenih Američkih Država smanjen je u aprilu sa revidiranih 56,6 milijardi dolara u martu na 55,9 milijardi dolara, dok je izvoz dostigao rekordan nivo, objavila je danas Kancelarija za ekonomsku analizu (BEA).
Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg predlažu da Evropska unija razmotri privremeno ograničavanje nekih glasačkih prava budućim članicama, kao i uvođenje snažnijih mehanizama zaštite vladavine prava, prenosi Rojters.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu gde je poručio građanima da je siguran da zajednički mogu da izguraju ovu važnu utakmicu za Srbiju.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Francuska je danas potvrdila svoju posvećenost nordijskim i baltičkim saveznicima, navodeći da se Rusija "suočava sa porazom u Ukrajini" i optuživši Moskvu da, uprkos neuspesima na frontu, nastavlja da provocira susedne zemlje, prenosi Anadolu.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 27
Pogledaj komentare