Veliki naučnik, a najmanji spomenik: Pupin je umro sa željom da se njegovi ostaci prenesu u Srbiju
Veliki svetski i srpski naučnik koji je svojim naučnim otkrićima i patentima zadužio današnju civilizaciju mogao bi uskoro krenuti put Srbije a tu inicijativu pokrenuli su Srbi iz Njujorka.
Kosti Mihaila Pupina počivaju u groblju Bronksa pod simboličnim kamenim obeležjem. Usamljeni grob niko ne obilazi godinama a i kameno obeležje se vremenom nakrenulo.
Radmila Milentijević, profesorka koja je pokrenula inicijativu da se Pupinovi ostaci prenesu u Srbiju, kaže da je to veoma izvesno i moguće i da su za sada u pitanju samo papirološke procedure.
"Od tako velikog čoveka ostao je samo ovaj mali spomenik. Ono što je najbolnije jeste što je Pupinov grob bez krsta, a svi znamo koliki je on bio Srbin i koliko novca je ulagao u manastire, bio je izuzetno pobožan i zato je jako tužno što na njegovoj večnoj kući nema nijedno pravoslavno obeležje. Njegova kćerka svojevremeno je izjavila da je Pupin umro sa željom da se njegovi ostaci prenesu u Srbiju koju je toliko voleo i koja mu je nedostajala, međutim ona je umrla i ta zadnja želja velikog naučnika nije ispunjena", rekla je ona za RINU, te dodala:
"O tome postoji i pisani trag u beleškama Nikolaja Velimirovića do kojeg sam došla. Mislim da je došao trenutak da se kosti čoveka koji je svetu podario otkrića kao jedan telegraf, telefoniju vrati u Srbiju u kojoj je rođen, koju je voleo i sanjao do kraja svog veka. Postoji apsolutna podrška države, ja sam o tome već razgovarala sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačić, a nedavno i patrijarhom Irinejem, koji daje blagoslov".
Za sada jedini problem predstavljaju potomci koji treba da potpišu saglasnost kaže Milentijević.
"Pupin nema direktnih potomaka jer njegova kćerka nije imala dece. Međutim, imao je tri sestre, a mi smo pronašli potomke samo jedne, to je njen čukun unuk, o kome za sada imamo podatke. Imamo saznanja da su potomci druge sestre negde u Kragujevcu gde je ona bila udata, potomci su radili u Zastavi oružje. Tragamo za ostalima, a te saglasnosti su potrebne američkim vlastima zbog same procedure. Sa upravom groblja sam razgovarala i tu neće biti nikakvih problema", naglasila je Radmila.
Priča o usamljenom grobu
U potragu za večnom kućom Mihaila Pupina uputio se i Gvozden Nikolić iz Čačka, autor emisije "Nećete verovati" , koji se i sam uverio da na velikom njujorškom groblju svetskom, a našem naučniku odavno niko nije ni sveću zapalio.
"Bio sam šokiran kad sam ispod kestena video jednu usamljenu betonsku klupu i kameno obeležje veoma skromnih dimenzija. Kad kažem skromnih, mislim da veći spomenik ima neki seljak iz Murtenice, nego čovek čiji su pronalasci promenili svet, naučnik na čijim delima počiva današnja civilizacija. Zanemeo sam kada mi je čuvar groblja kazao da tu retko ko svraća, i da većina ne zna čiji je to grob", kazao je Nikolić.
Mihajlo Pupin je tokom svog naučnog i ekspermentalnog rada dao značajne zaključke važne za polja višestruke telegrafije, bežične telegrafije i telefonije, preteča interneta što je sastavni deo skoro svake kuće i čoveka na planeti. Svakako jedan od najznačajnijih pronalazaka kome je Pupin doprineo su zraci i snimanje rendgenom koji je spasao na milione života i dan danas je nezamenljiv u savremenoj medicini i dijagnostici.
Dobitnik je mnogih naučnih nagrada, bio je član Američke akadamije nauka, Srpske kraljevske akademije i počasni doktor 18 univerziteta, a istoričari kažu da nije želeo da ode na onaj svet dok se nije pomirio sa još jednim našim velikanom, Nikolom Teslom.
Rođen je u selu Idvor kod Kovačice, uz pomoć crkvene opštine otišao je u Prag na studije, a posle prve godine odlučio je da svoju sreću okuša u dalekoj Americi. Da bi kupio brodsku kartu tada kao mladić, Pupin je prodao svoje knjige i odelo, a onda je na zapadu od dečaka čobanina postao profesor.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Mladi srpski bokser Jovan Nikolić osvojio je titulu prvaka Evrope, pošto je u finalu šampionata u Beogradu, u kategoriji do 71 kg, savladao Gruzijca Eškerhana Madijeva 4:1.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 20
Pogledaj komentare