Budi kao Stefan: "Što naša planeta bude zelenija, biće i bolji dom za sve nas"

Čačanin Stefan Drljača pre nekoliko godina kupio je livadu u selu Dučalovići, u podnožju planina Ovčar i Kablar, mestu gde je provodio detinjstvo kod babe i dede i odlučio, kaže, da se oduži prirodi i posadi šumu.

Život

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 21.03.2019.

15:00

Budi kao Stefan:
Foto: Tanjug/Filip Krainæaniæ

Povodom Svetskog dana šuma, koji se obeležava danas, Stefan šalje poruku društvu kako svaki pojedinac treba da se ophodi prema prirodi.

"Što naša planeta bude zelenija, biće i bolji dom za sve nas", poručuje tridesetjednogodišnji Stefan.

Sve je počelo tako što se livada koja se naslanjala na njihov plac povoljno prodavala, a Stefan je odlučio da je kupi bez posebne ideje šta bi tu mogao da sadi.

"Došao sam na ideju da bi tu mogao da posadim jednu šumu, iako neću doživeti njen pun kapacitet, to će biti neka zaostavštvina", priča za Tanjug Stefan.

Otišao je u rasadnik "Srbija šuma" u Požegi, porazgovarao sa ljudima koji su ga uputili koje vrste može da sadi na tom terenu, objasnili mu razmak i formaciju sadnje i tako je pre tri godine, uz pomoć oca i brata, posadio prvih 150 stabala crvenih hrastova.

Sa sadnjom je nastavio svakog proleća i jeseni, u početku je sadio samo crveni hrast, a u međuvremenu, obogatio je kolekciju i drugim vrstama, a neke od njih donosio je i sa putovanja.

Vremenom su se u sadnju uključili i njegovi prijatelji, koji su, takođe, donosili semenje iz svih krajeva sveta koje odgovara našem terenu i zajedno sa njim sadili.

"Reakcija šire porodice i okoline na početku je bila skeptična, pitali su me zašto sadim drveće, a ne nešto što rađa. Međutim, ja sam imao zamisao da bi na tom prostoru bilo lepo da ponovo bude šuma i da jednog dana tu dođem da uživam", rekao je Stefan.
Foto: Tanjug/Filip Krainæaniæ
Za svako stablo zna odakle je, ko ga je doneo, s kim ga je posadio, tako da, kaže, cela šuma ima priču. Vremenom se u pošumljavanje uključilo još više ljudi, zovu ga, nude pomoć oko sadnje, šalju sadnice ili dovode decu da i ona posade neko drvo.

Podaci sa kojima Srbija dočekuje ovogodišnji Svetski dan šuma datiraju od pre 10 godina i pokazuju da se šume prostiru na 29,1 odsto ukupne teritorije. Budući da se poslednjih godina u proseku godišnje zasadi između tri do četiri miliona sadnica, očekuje se da će sledeće godine istraživanje pokazati da su površine pod šumama još veće, kaže pomoćnik direktora Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine u JP "Srbija šume" Bratislav Kisin.

On kaže da bi u Srbiji, kako bi se dostigla optimalna šumovitost za područje u kojem živimo, trebalo pošumiti još 12 odsto teritorije, a taj proces će verovatno trajati decenijama.

"Prema prostornom planu Srbije proklamovana šumovitost optimalna za područje naše zemlje je 41,4 odsto, što znači da imamo nedostatak oko 12 odsto teritorije koje bi trebalo da se privede šumskoj nameni. Ove i sledeće godine sprovodi se nova analiza Nacionalne inventure šuma koja će pokazati šumovitost." Osim pošumljavanja, povećanju šumovitosti u Srbiji doprinosi i, nažalost, kaže Kisin, depopulacija stanovništva u ruralnim predelima gde se vrši prirodna sukcesija šuma.

Kisin navodi da se godišnje u državnim šumama u Srbiji bespravno poseče između 10.000 i 11.000 kubika šume, a kaznena politika je ono čime se, ističe on, ne možemo pohvaliti, jer od 700 do 800 prijava koje se godišnje podnesu, prošle godine je, na primer, rešeno samo 150 slučajeva.

"S tim nismo zadovoljni i podnećemo inicijativu da se oštrije kažnjavaju oni koji se neodgovorno ponašaju prema šumama", rekao je Kisin.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: