10.01.2026.
9:13
Glumac otišao na rutinsku operaciju, život mu postao noćna mora: Sada želi da umre FOTO
Francuski glumac, pozorišni reditelj i vizuelni umetnik Arno Deni odlučio je da umre u Belgiji asistiranim samoubistvom u 43. godini.
Zbog teških komplikacija nakon operacije preponske kile, glumac Arno Deni želi da okonča svoj život eutanazijom u Belgiji.
On to objašnjava time da su mu nakon hirurškog zahvata ostale teške posledice zbog kojih nema normalan život.
"Više ne mogu da izađem iz kuće. Nemam društveni život. Više nemam nikakav život. Izgubio sam sve što čini ljudsko dostojanstvo. I sve je gore i gore. Lekari nemaju šta više da mi ponude", poverio se francuskom listu "L'Est Républicain".
Ugrađen mu implant
Glumcu je 2023. godine ugrađen implantat (proteza), koja je uklonjena u Sjedinjenim Državama u aprilu 2024. nakon velikih komplikacija i neželjenih efekata.
- Pol Meskal se povlači: Glumac najavio pauzu od snimanja
- Preminuo glumac Vitlok, igrao u mnogima omiljenoj seriji
Iako je za većinu pacijenata ova operacija jednostavna, kako piše "Le Monde", neki doživljavaju neželjene efekte, uključujući hronični bol koji može da poremeti kvalitet života, svakodnevne aktivnosti ili rad, a prema studijama, to se dešava između 0,5 i 6 odsto pacijenata. Za Denija se, međutim, ova operacija pretvorila u noćnu moru.
Samo deset dana nakon operacije, njegovi simptomi su se pogoršali, sa intenzivnim bolom, mučninom, tremorom, problemima sa varenjem, hormonima, mišićima i neurološkim problemima. Za tri meseca je izgubio 17 kilograma. Išao je od lekara do lekara, ali nisu imali odgovore za njega, ne uspevajući da povežu operaciju sa njegovim simptomima. Neki su mu čak govorili da je njegov bol psihološke prirode.
Borio se sa neželjenim efektima
"Proveo sam godinu dana po lekarima koji su govorili: 'Sve je u redu sa vama'", rekao je za Le Monde u intervjuu u februaru 2025. godine. Samo je jedan digestivni hirurg sugerisao mogućnost netolerancije na implantat i preporučio njegovo uklanjanje.
Odlučio se za SAD, verujući im više nego lekarima u Francuskoj, i platio je 40.000 evra za operaciju.
"Francuski hirurzi imaju malo ili nimalo veštine u uklanjanju ovih implantata, koji se integrišu sa ljudskim tkivom i oštećuju okolne organe", objasnio je.
Zatim je postao portparol drugih pacijenata, kreirajući Fejsbuk grupu gde stotine ljudi dele svoj bol i bes - "Francuske žrtve hernijskih proteza". Kaže da se priprema nacionalna kolektivna tužba u kojoj namerava da učestvuje i da je odlučan da podnese sopstvenu tužbu. Dodaje da odustajanje za njega nije bila opcija i da pokušava na svakom koraku da se njegov glas čuje.
"Francuske žrtve hernijskih proteza"
S druge strane, zdravstvena agencija je u martu odlučila da pojača praćenje implantata hernije, posebno ingvinalnih hernija, nakon izveštaja o neželjenim efektima. U junu je organizovala sastanak sa zdravstvenim radnicima, vlastima i predstavnicima pacijenata, uključujući Denija. Ovo je nekima od njih pružilo priliku da podele svoja iskustva sa hroničnim bolom, ponekad veoma intenzivnim i iscrpljujućim, kao i sa teškoćama u različitim fazama njihovog lečenja, posebno sa nedostatkom informacija o postoperativnom oporavku.
Razmatrane su moguće akcije: informisanje pacijenata, praćenje medicinskih uređaja, obuka zdravstvenih radnika i poboljšanje praćenja pacijenata tokom celog procesa lečenja.
Deni je u više navrata govorio za "Le Monde“ o svojoj moralnoj i fizičkoj iscrpljenosti i suicidalnim mislima. U septembru je svoje stanje opisao kao "katastrofalno". Zatim je hospitalizovan na neurološkom odeljenju jedne pariske bolnice. Takođe je rekao da je u kontaktu sa Udruženjem za pravo na dostojanstvenu smrt uz asistirano samoubistvo, navodeći: "u slučaju da mi zatreba palijativna nega".
Preliminarni intervju u vezi sa njegovim zahtevom za eutanaziju zakazan je za kraj januara.
Deni je veoma uspešan u svom radu. Sa samo 20 godina osnovao je pozorišnu kompaniju "Les Compagnons de la Chimère", koju je vodio petnaest godina pre nego što je započeo sopstvenu karijeru. Neke od njegovih produkcija su dobile kritičke pohvale: "Mademoiselle Molière" i "Marie des Poules", dve drame Žerara Savoazjena i "The Importance of Being Earnest" Oskara Vajlda.
Takođe je radio kao vizuelni umetnik na hit filmu iz 2024. godine "The Substance".
Komentari 7
Pogledaj komentare Pošalji komentar