Šta je ateroskleroza i koliko je opasna

Glavni faktori rizika su hipertenzija, genetske predispozicije, dijabetes, pušački status, povišen nivo holesterola u krvi, nedovoljno kretanja i nezdrav životni stil.

Izvor: index.hr

Utorak, 08.06.2021.

10:10

Šta je ateroskleroza i koliko je opasna
Foto:Deposistphotos/pressmaster

Krv prolazi kroz arterije kao kroz cevčice noseći kiseonik i hranljive materije da bi ishranila tkiva i organe u telu. Kada je protok krvi normalan i neometan, i tkiva i organi se ishranjuju i funkcionišu bez poteškoća.

Međutim, kod nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih štetnih stvari, pre svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcijuma, u unutrašnji sloj zida arterija.

Suženje arterije

Ovo uzrokuje lokalizovanu upalu u zidu arterije i zadebljanje zida arterije. Lokalizovano zadebljanje u zidu arterije se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije, a može nastati i potpuno začepljenje (okluzija) sa totalnom blokadom protoka krvi kroz arteriju.

Stenoza ometa i usporava protok krvi "nizvodno" od mesta suženja i remeti funkciju organa ili dela organa koji sužena arterija snabdeva krvlju. Ovaj poremećaj se naziva ateroskleroza. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći deo grupe bolesti koju nazivamo kardiovaskularne bolesti.

Najopasnija lokalizacija ateroskleroze je na arterijama srca i arterijama mozga, iako se može javiti i na bilo kom drugom mestu u telu. Ateroskleroza na arterijama srca manifestuje se u vidu koronarne bolesti. Koronarna bolest ispoljava se kao angina pektoris, infarkt miokarda ili srčani udar i kao ishemijska srčana slabost.

Faktori rizika

Ateroskleroza može da se leči ali i spreči. Glavni faktori rizika za aterosklerozu (i sve njene posledice) su hipertenzija, genetske predispozicije, dijabetes (šećerna bolest), pušački status, povišen nivo holesterola u krvi, nedovoljno kretanja i nezdrav životni stil, gojaznost, stres i slično.

Uzrok smrtnosti

Kardiovaskularne bolesti u razvijenom svetu, zemljama u razvoju i tranziciji čine 50-56 odsto uzroka svih smrti, dok su u 44-50 odsto uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, povrede i nasilna smrt, infektivne bolesti, bolesti pluća, itd.).

U sklopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koronarna bolest ubija 26-28 odsto osoba u Evropi, a cerebrovaskularna bolest oko 18 odsto osoba u Evropi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

17 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: