Aktuelno 0

31.08.2026.

7:15

Žene posle 50. ovo ne bi trebalo da rade: Kardiolozi upozoravaju na naviku koja ugrožava srce

Žene u pedesetim godinama koje inače nemaju zdravstvenih problema retko razmišljaju o zdravlju srca.

Izvor: Index.hr

Žene posle 50. ovo ne bi trebalo da rade: Kardiolozi upozoravaju na naviku koja ugrožava srce
Josep Suria/Shutterstock

Podeli:

Iako preterana briga nije zdrava, važno je znati da se kardiovaskularno zdravlje menja sa godinama.

"Kako starimo, kardiovaskularni sistem se menja. Arterije obično postaju kruće, krvni pritisak raste, a u arterijama se vremenom može nakupiti plak", kaže za "Parade" kardiolog dr Alberto Morales.

Rizik od srčanih bolesti zato raste sa godinama. Dr Morales ističe da se, uporedo sa promenama na arterijama, poput njihovog otvrdnjavanja i nakupljanja plaka, događaju i metaboličke promene.

Možda vas zanima

One uključuju povišen nivo holesterola, insulinsku rezistenciju, promene u udelu telesne masti i pojačane upalne procese, što sve zajedno povećava rizik po zdravlje srca.

"Te promene na kraju mogu dovesti do srčanih bolesti, koje su i dalje jedan od vodećih uzroka smrti kod žena", napominje dr Morales.

Dobre navike mogu da smanje taj rizik, a dvojica kardiologa otkrila su koju bi popodnevnu naviku žene starije od 50 godina trebalo da napuste.

Rizici za srce nakon 50. godine

Dr Niša Parik, direktorka kardiovaskularne medicine na Institutu za žensko zdravlje "Kac", kaže da rizik od srčanih bolesti raste kod svih žena kako stare.

Dr Parik objašnjava da se sa godinama kod žena nagomilavaju faktori rizika poput visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola, viška kilograma, kao i predijabetesa i dijabetesa.

Zbog toga srčani mišić može da se zadeblja i teže opušta, dok arterije postaju kruće i podložnije stvaranju plaka.

"Vremenom te promene mogu dovesti do srčane slabosti, srčanog udara i moždanog udara", objašnjava ona.

Dr Morales dodaje da menopauza predstavlja dodatni rizik. On objašnjava da estrogen ima zaštitnu ulogu kada je reč o zdravlju srca, a ta zaštita se gubi sa padom nivoa estrogena tokom menopauze.

Ako je žena tokom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prevremeni porođaj, dr Parik kaže da je u tim slučajevima potrebna posebna pažnja posvećena zdravlju srca, jer su takva stanja povezana sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

Najgora popodnevna navika

Na pitanje koju popodnevnu naviku treba izbegavati zbog zdravlja srca, oba kardiologa daju isti odgovor: dugo sedenje neposredno nakon jela.

"Umesto da sedite dok varite hranu, preporučujem šetnju od 10 do 15 minuta nakon obroka. Nivo šećera u krvi i holesterola obično naglo poraste nakon jela, pa je kretanje u tom periodu jednostavna i zdrava navika", kaže dr Morales.

Žene posle 50. ovo ne bi trebalo da rade: Kardiolozi upozoravaju na naviku koja ugrožava srce
Shutterstock/eggeegg

Dr Parik dodaje da su skokovi insulina posebno izraženi nakon konzumiranja slatkiša, što znači da je kratka šetnja naročito korisna nakon popodnevnog deserta.

Oba kardiologa ističu da je sedeći način života faktor rizika za srčane bolesti. To potvrđuje i naučna analiza iz 2025. godine, objavljena u časopisu „Medicine“, koja je pokazala da duže gledanje televizije povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je takođe pokazalo da fizička aktivnost taj rizik smanjuje.

"Ako kratka šetnja nakon jela ne postane navika, vremenom to može podstaći veći unos hrane uz manje kretanja, što vodi ka gojenju. Sa godinama se ti kilogrami obično nakupljaju na stomaku, gde su posebno štetni za srce", kaže dr Parik.

Možda vas zanima

Zdrave popodnevne alternative

Dr Morales ističe da je jedan od najboljih načina za zaštitu srca uključivanje fizičke aktivnosti u svakodnevnu rutinu, sve dok to ne postane automatizam.

Kratka šetnja nakon ručka ili popodnevnog obroka idealan je primer.

Kada je reč o izboru popodnevne užine, dr Parik preporučuje šaku orašastih plodova i voće. Ovaj međuobrok ne zahteva pripremu, a bogat je hranljivim materijama korisnim za srce.

Orašasti plodovi i voće sadrže vlakna i antioksidanse, dok su orašasti plodovi dobar izvor nezasićenih masti koje mogu da pomognu u snižavanju holesterola i smanjenju upalnih procesa. Ove masti ujedno obezbeđuju i duži osećaj sitosti.

"Na mnoge faktore rizika za srčane bolesti može da se utiče zdravom ishranom i kretanjem. Nikada nije kasno za promene koje će unaprediti zdravlje srca i produžiti život", zaključuje dr Parik.

Kratka šetnja nakon obroka jednostavna je promena koja dugoročno može imati pozitivan uticaj na zdravlje srca.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: